Doima se da je svatko tko je mogao u pandemijsko doba kupio svoj avion. Nažalost, u nesrećama malih letjelica ginu ljudi po cijelom svijetu. No dok rabljeni aviončići i zmajevi s motorima postaju sve popularniji, inženjeri i zaljubljenici u aeronautiku smišljaju nove dizajne i upotrebljavaju napredne materijale u razvoju aviona. Dok jedni hvataju nulte emisije ugljika, drugi samo žele letjeti u inat svim štrajkovima i kaosima po zračnim lukama. Blago rečeno, aviotržište vrlo je dinamično.
Zaljubljenici u letenje i zrakoplove, kao i oni kojima su zrakoplovi uobičajeno privatno ili poslovno prijevozno sredstvo, ne trebaju strahovati da će ih klimatske promjene zauvijek prizemljiti. Inovacije mijenjaju i zrakoplovnu industriju: u zrakoplove se ugrađuju novi materijali, uskoro će ih pokretati snažniji motori u kojim će sagorijevati ekološko gorivo, polako se mijenja i njihov oblik... Jedan od zrakoplova budućnosti trebao bi poletjeti 2029., a predstavio ga je startup Boom Supersonic Overture na Farnborough Airshowu, jednome od najvećih zrakoplovnih priredbi u svijetu, održanome u srpnju ove godine u Farnboroughu u Ujedinjenome Kraljevstvu.
Njegov zrakoplov Overture, koji je dobio nadimak 'Concordeov sin' zbog velike brzine letenja koja će biti dva puta veća od one koju postižu sadašnji zrakoplovi, pogonit će četiri motora umjesto dva, udaljenost od Londona do New Yorka moći će preletjeti za tri i pol sata, trup će mu biti širi u prednjem dijelu i uži u stražnjem, imat će prvi automatizirani sustav protiv buke i prevozit će od 65 do 68 putnika.
Kompanija American Airlines već je dala polog za kupnju dvadeset Overturea.
– Gledajući u budućnost, nadzvučna putovanja biti će važan dio ponude našim klijentima – izjavio je financijski direktor American Airlinesa Derek Kerr.
Nadzvučna putovanja
Tvrtka Boom 2025. planira izbaciti prvi prototip Overturea i početi ga isporučivati 2029. Njezin izvršni direktor Blake Scholl objavio je da su prikupili više od šesto milijuna dolara za financiranje razvoja. Također je izjavio da je Overture revolucionarnog dizajna i da će temeljito promijeniti način na koji se razmišlja o udaljenosti. Scholl se također nada da će financijska injekcija American Airlinesa dodati vrijednost i osigurati autentičnost projektu koji neki smatraju nerealnim jer se zrakoplovna industrija sve više usmjerava na održivost. No i Boom je na tom putu te najavljuje da je cilj Overtureom postići nultu emisiju ugljika, što namjerava ostvariti zahtjevom zrakoplovnim kompanijama da se kupoprodajnim ugovorima obvežu na korištenje samo stopostotne mješavine održiva goriva. Kad to ne bude moguće ostvariti zbog letnih ruta, kompenzirat će se emisije ugljika.
Međutim, o klimatskim promjenama ne razmišljaju oni koji sve češće lete i upravljaju vlastitim malim zrakoplovima, čiji se broj tijekom pandemije koronavirusa znatno povećao. Čim je pandemija smanjila opseg putovanja, neki su problem vrlo brzo riješili kupnjom vlastitog zrakoplova i polaganjem pilotskog ispita. Danas tako nebom plovi sve više privatnih malih zrakoplova. Neovisno o tome što o njihovu padu povremeno čitamo vijesti u crnoj kronici, i sve više Hrvata želi vladati svojim komadićem neba.
Prema podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, u Hrvatski registar civilnih zrakoplova upisana su 349 zrakoplova: od onih koji posjeduje nacionalna kompanija Croatia Airlines i ostalih pravnih osoba poput tvrtki, ministarstava, aeroklubova te ponekih fakulteta do privatnih (fizičkih) osoba, kojih je na tom popisu 142. Privatne osobe u posjedu su najčešće lakih zrakoplova kao što su Cessna i Apollo, ali i Seawind 300 C, 182Q, RV-7A, SF 25 B Falke, Europa XS, Starduster SA300, SF 25 B, Astir CS 77, Falke SF25 C, ASW 24, WA-30 Bijave, 280FX, DA20-A1, Pipistrel 15, Challenger II…
Potražnja za malim zrakoplovima utjecala je na rast industrije lakih zrakoplova u svijetu, a uskoro će poletjeti i SeaMax M22, prvi hrvatski ultralaki zrakoplov, proizveden u pogonu tvrtke Pelican Aircraft and Components u vlasništvu Andresa Viniciusa Alvaresa iz São Paula u Brazilu. Investitora u zrakoplovnu industriju Alvaresa u Hrvatsku je dovela ženidba i svoju je tvrtku registrirao u Primorskom Docu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Zrakoplov SeaMax M22 moći će se, osim na pistu, spustiti na morsku površinu, zemlju te zaleđeni i snijegom pokriveni prostor.
Škole letenja
S povećavanjem broja privatnih zrakoplova raste i broj pilotskih dozvola. Piloti se danas u Hrvatskoj školuju u privatnim školama te na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Do 1990., kad je osnovana prva privatna škola letenja u Hrvatskoj ECOS, piloti privatnih zrakoplova školovali su se u aeroklubovima. Ta praksa prestala je osnivanjem škole, a pod njezinim je ovlastima i na njezinim avionima i instruktorima počelo i školovanje za pilote na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. ECOS je osnovao kapetan Milenko Bucalović po uzoru na američke škole. Pilotska škola smještena je na aerodromu Lučko, gdje ima svoju zemlju, hangar i parkirna mjesta za zrakoplove.
– ECOS se bavi školovanjem pilota za privatnu, profesionalnu i prometnu dozvolu, za iste dozvole za koje ih školuje i Fakultet prometnih znanosti. Interesa uvijek ima jer mnogo ljudi zanima letenje; ako ne profesionalno, onda iz gušta. Svi koji se upišu, žele i završiti školovanje, no s vremenom shvate da im je teorija teška, nekima se promijeni životni put... Najvažnije je da kandidati shvate da pilotska dozvola nije ribolovna dozvola, da na tom putu ima mnogo učenja i posrtanja, ali i prekrasnih trenutaka. Najveći je problem kad kandidat ne prođe zdravstveni pregled ili teoriju ili ne može svladati letenje. Može biti nekoliko razloga neuspjeha, ali riječ je o vrlo malom postotaku takvih kandidata – kaže direktorica pilotske škole ECOS Ljiljana Bucalović.
Kandidati za Top Gun
Polaznici škole za pilote različiti su, od mladih ljudi koji žele biti komercijalni piloti do onih kojima je letenje samo hobi. ECOS posjeduje dvije Cessne 150M, Cessnu 172N, Cessnu 172F te dvomotorni avion PA34 (svi zrakoplovi opremljeni su Garminom G5, TPX S Modom, ADSB Outom, a 9A-DDD i 9A-DMJ i GTN-om 750). Kandidati se školuju na njima, a njihov uspjeh ovisi o tome koliko su predani učenju.