Lokalne alternative globalnim divovima: Hrvatska rastura u financijama

Dok se Trump i Xi preko Europe i Tihog oceana prepucavaju tko će komu postaviti veće carine na uvoz robe, a velike američke i kineske tehnološke kompanije nastavljaju nizati inovacije i nadograđivati svoje softverske proizvode i usluge, Europa se želi ugurati nekamo između i ojačati svoje mjesto na globalnoj tehnološkoj pozornici. Iako možda nisu toliko konkurentne kao američke i kineske, europske tehnološke kompanije poput njemačkog SAP-a, francuskog Mistrala, nizozemskog ASML-a ili švedskog Spotifya i dalje imaju znatan potencijal za globalni rast. Doduše, europski bi građani počeli tražiti (ili možda čak i sami graditi) lokalnu alternativu tvrtkama Big Techa ​poput Applea, Mete, Microsofta, OpenAI-ja ili ByteDancea jedino ako se svijet usmjeri prema jačanju autarkije i merkantilizma, odnosno politika samodostatnosti i ograničenja ovisnosti o uvozu, pa da pristup stranom hardveru i softveru bude ograničen. Izuzev toga teško je uopće zamisliti situaciju u kojoj svakodnevne privatne i poslovne obveze obavljamo (nepostojećim) europskim pametnim telefonima, prijenosnim računalima ili društvenim mrežama.

Budimo realni, koliko se nas zapravo koristi Fairphoneom, zna za europsku društvenu mrežu Whaller ili otvara prezentaciju u LibreOfficeu umjesto u PowerPointu? Kako bilo, možda je kasno da u tim područjima europski pandani počnu konkurirati američkim i kineskim velikanima, no postoje ona manje poznata u kojima europska, pa i hrvatska, pamet i inovacije mogu doći do izražaja.

Snaga fintecha

Neočekivani je europski forte fintech – financijska tehnologija – područje koje iz godine u godinu sve više raste. Najveći europski igrač u tom je smislu svakako Revolut, popularna kartica i aplikacija iza koje stoji istoimena britanska tvrtka koja do prije deset godina nije ni postojala. Danas se samo u Hrvatskoj više od pola milijuna ljudi koristi Revolutom, bilo da njime plaćaju bilo da ulažu u fondove i kriptovalute, a u svijetu ima 53 milijuna korisnika. Nedavno su iz Revoluta izvijestili o rekordnoj dobiti 2024. – prvi je put prešla milijardu funta, odnosno 1,3 milijuna eura.

Američkom PayPalu, Afirmu i Blockovu Afterpayu konkurira financijskotehnološki startup Klarna koji je iz Švedske popularizirao uslugu ‘kupi sada, plati poslije‘, tj. kupnju na rate s kamatama. Posljednjih tjedana najavljuje izlazak na Njujoršku burzu, kojim bi financijski mnogo dobio, ali strateški bi možda izgubio. Ipak, vrlo je brzo zbog Trumpovih (uvedenih pa odgođenih) carina Europskoj uniji i Kini Klarna taj proces stavila na čekanje.

Te su dvije tvrtke veliki europski fintech-izazivači, no razvojem te industrije može se pohvaliti i Hrvatska. Od 2018. Hrvati keksaju novac jedni drugima zahvaljujući aplikaciji KEKS Pay čije je poslovanje Erste banka u travnju ove godine izdvojila u zasebnu tvrtku. Slanje i primanje novca, ali i mnoge druge besplatne mogućnosti aplikacije, dostupni su korisnicima neovisno u kojoj banci imaju otvoren račun, pa je Keks, baš kao i Revolut, privukao više od pola milijuna korisnika u Hrvatskoj. Iz KEKS Paya kao glavne konkurentske prednosti, osim oslobađanja plaćanja bilo kakvih naknada u većini slučajeva, ističu još jednostavnost, sigurnost te lakše plaćanje i upravljanje financijama. Također priznaju da je ulazak fintech-tvrtki na bankarsko tržište velik izazov za tradicionalno bankarstvo, ali i prilika za ‘razvoj bržih, transparentnijih i povoljnijih usluga za klijente‘, od kojeg i financijske institucije i fintech-tvrtke imaju koristi, kao i sami korisnici.

– Krajnji korisnici, odnosno građani, trebali bi imati najveću korist od toga, prije svega pojednostavnjene, kvalitetnije i naprednije digitalne usluge, bolje korisničko iskustvo, zatim višestruke mogućnosti izbora te, u konačnici, konkurentnije cijene – komentiraju iz KEKS Paya.

Vrijedi svakako spomenuti i Aircash, hrvatski fintech koji se posljednjih godina uspješno pozicionirao u regiji te polako, ali sigurno grabi i na područje velikih zapadnoeuropskih tržišta poput Španjolske, Italije i Francuske. Njegov digitalni novčanik, koji je integriran s karticom Aircash Mastercard, upotrebljava više od milijun korisnika. Hrvoje Ćosić, osnivač i direktor Aircasha, ističe da ih od drugih fintech kompanija na tržištu razlikuje lokalizacija, odnosno jedinstven pristup svakom tržištu te detaljno istraživanje navika i potreba korisnika. Kao primjer navodi kupovinu karata za trajekt u Hrvatskoj, slanje novca u Tursku za stanovnike Njemačke i Austrije ili plaćanje računa bez naknade u Hrvatskoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Austriji.

No Ćosić smatra da je jako teško u kratkom roku smanjiti europsku ovisnost o američkim proizvodima.

– Kao dokaz za to samo trebate pogledati koje mobitele koristimo, ili Appleove ili one na kojima je Google operativni sustav, a gotovo svi su sastavljeni u Kini. Isto tako, u kojim tehnologijama radimo, čiji softver koristimo kada pišemo ovaj tekst ili radimo neke tablice ili prezentacije? Bilo da pričamo hardveru ili softveru, sve su to većinom američki proizvodi, zbog čega je jako teško smanjiti europsku ovisnost o SAD-u bez dugoročne strategije. Međutim, ako bi svi, počevši od političkih dionika, preko kompanija i institucija, pa do svakog od nas, počeli gledati na Europu kao na zajednički prostor za razvoj i inovacije, postojala bi stvarna šansa da Europa ponovno postane tehnološki konkurentna – poručuje Ćosić.

Ako mogu Nijemci i Nizozemci...

Mnogo je prostora da europski i hrvatski digitalni proizvodi postanu alternativa američkima, smatra i Damir Gužvinec, direktor CorvusPaya, tvrtke čiju tehnologiju mnoge internetske trgovine u Hrvatskoj i regiji upotrebljavaju za online plaćanje.

– EU je još 2018. direktivom PSD2, a uskoro će stupiti na snagu i PSD3, izravno potaknuo razvoj domaćih platnih i financijskotehnoloških rješenja koja se ne koriste kartičnim shemama i kartičnim plaćanjem te donose nove poslovne modele temeljene na direktnim, instantnim plaćanjima s računa na račun. Ciljevi su te direktive gradnja europske infrastrukture za plaćanja, bolja zaštita podataka građana i zadržavanje vrijednosti unutar europskoga gospodarstva, odnosno smanjenje ovisnosti o vanjskim tržištima s kojih dolazi većina digitalnih usluga kojima se koristimo u Europi. U CorvusPayu prepoznali smo to kao priliku i još se 2019., nakon lokalnoga prihvaćanja zakona temeljenoga na direktivi PSD2, prvi u zemlji u Hrvatskoj narodnoj banci licencirali za uslugu iniciranja plaćanja izravno s računa na račun (engl. payment initiation service –​ PIS ​) – objašnjava Gužvinec priznajući da nisu svi bili spremni za to, no u posljednje vrijeme stanje se popravlja, pa i zbog poteza aktualnog američkog predsjednika.

– Mi smo odličan primjer kako to treba izgledati u praksi. Lokalna smo tvrtka s europskom licencijom koja razvija vlastitu infrastrukturu u skladu s europskim vrijednostima: transparentnošću, sigurnošću, decentralizacijom i zaštitom podataka. K tome imamo lokalno znanje i uslugu po mjeri korisnika. Ali za korak dalje trebaju uslijediti daljnje umrežavanje, podupiranje, edukacija i promidžba. Tek tada Europa može postati manje ovisna i tehnološki suverena – poručuje Gužvinec i kao pozitivne primjere fintecha u Europi ističe još N26 iz Njemačke te iDEAL iz Nizozemske.

– Ako su mogli oni, zašto ne bi mogao i netko iz Hrvatske, pogotovo ako se usmjerava na specijalizirana rješenja, npr. u e-trgovinskim plaćanjima s lokalnim integracijama? – dodaje Gužvinec.

Trenutak za buđenje

Mnoge američke kompanije Big Techa​ pomno prate razvojni potencijal europskih tvrtki i startupova pa ih još u ranim fazama odluče uzeti pod svoje okrilje. Takav primjer odnedavno imamo i u Hrvatskoj. Naime, dva open-source projekta – FastAgency i FastStream – na kojima je hrvatski startup airt, iza kojega stoje poduzetnici Hajdi Ćenan i Davor Runje, radio godinama, pridružuje se američkoj tvrtkiAG2 s timom koji ih je izgradio. Još jedan nedavni primjer jest velika prodaja Googleu ​hrvatskoga Photomatha ​poduzetnika Damira Sabola. Ujedno je to najveća akvizicija neke hrvatske tehnološke tvrtke u povijesti te golem poticaj za daljnji razvoj izvorno hrvatske tehnologije, a i lijepo je imati Googleov ured u Hrvatskoj. No ne bi li bilo ljepše kada bi uspješnih primjera bilo još više i kada bi mogli djelovati samostalno iz Hrvatske, odnosno Europe?

– Europa se hitno mora probuditi u dijelu dostupnosti financiranja za startupove i inovativne tvrtke jer u tome jako zaostajemo za Amerikom. Sredstva koja se ondje mogu dobiti, kao i brzina i jednostavnost kojom se to čini, neusporedivi su – zaključuje Ćenan.

Želi li očuvati europski tehnološki suverenitet i zaustaviti odljev mozgova u SAD, Europska unija, u skladu s tim i Hrvatska, mora adresirati financijske probleme s kojima se suočavaju tvrtke na tlu Staroga kontinenta i prepoznati ih na vrijeme, dok još nije prekasno.