Metaverzum bi mogao prihvatiti mnoga od najgorih ponašanja stvarnog svijeta

Zamislite da se, ne napuštajući svoju sobu, nađete na koncertu omiljenog benda koji se upravo održava u Londonu ili New Yorku, i to nakon što ste u virtualnoj garderobi isprobavali i izabrali najbolji outfit za tu prigodu. Kako stvari stoje, takvo što uskoro nećete morati zamišljati jer ćemo, osim u stvarnom svijetu, u bliskoj budućnosti živjeti i u metaverzumu ili metaverseu.

Riječ je o, ovisno o tome koga pitate, internetu budućnosti ili unaprijeđenoj varijanti virtualne stvarnosti zahvaljujući kojoj ćemo, uz obveznu opremu poput posebnih naočala i slušalica, doslovno zakoračiti u virtualni svijet u kojem ćemo moći posjećivati najrazličitije događaje, družiti se, pa čak i ići na posao. Hrvatski Telekom nedavno je organizirao prvi metaverzumski događaj u Hrvatskoj koji je u cijelosti održan u virtualnom prostoru.

– Na prvom događaju takve vrste u Hrvatskoj kreiran je metaverse koji se sastojao od više svjetova i okružja kojima su prolazili novinari putem svojih, specijalno dizajniranih individualnih avatara i u svakom se upoznavali s dijelom mogućnosti, od gejminga, učenja, održavanja prezentacija i interaktivnih sastanaka pa do primjene u zdravstvu, brendiranja odredišta, šopinga, uživanja u zabavnim sadržajima ili rekreacije u planinama ili na virtualnoj plaži. Priprema je trajala više mjeseci i bilo je logistički, tehnološki i organizacijski poprilično zahtjevno izgraditi taj novi virtualni svijet.

Koristili smo se Blenderom, softverskim alatom za modeliranje, animaciju, rendering i motion tracking u 3D okružju, a uz pomoć Javascripta razvijeni su elementi interakcije i dinamike između sudionika i okružja (kretanje kroz prostor, 'teleportacija' iz konferencijske dvorane na plažu i slično). Svi su sudionici pritom bili opremljeni uređajima Oculus Quest 2, a kroz metaverse su se kretali uz pomoć VR naglavnih kontrolera. Komentari sudionika, a svi oni imaju bogato tehnološko i ICT znanje, bili su samo pozitivni – opisao je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije Hrvatskog Telekoma.

Unatoč nezreloj infrastrukturi

Metaverse, objašnjava Vukasović, zahtijeva infrastrukturu koja je još nekoliko godina udaljena od zrele faze, ali njegov potencijal da promijeni način na koji pojedinci i organizacije komuniciraju jedni s drugima i svijetom oko njih toliko je velik da moderne kompanije i brendovi (Meta, Disney, Microsoft, McDonald's, Gucci, Stanford....) već rade na tome – što se tiče infrastrukture, usluga i sadržaja.

U prilog tome ide i podatak da je Deutsche Telekom, čiji je Hrvatski Telekom dio, postao prvi telekom koji je omogućio metaverzumsko iskustvo na online platformi Roblox te je već sredinom svibnja zabilježio više od 3,2 milijuna posjeta, a samo u prva dva dana od pokretanja zabilježeno je više od 600.000 transakcija.

– Ključna je karakteristika metaverzuma optimirano iskustvo, ali da biste uopće imali ikakve šanse približiti se potencijalu metaverzuma, presudan je prvi, temeljni sloj – infrastruktura, odnosno mreže. Zato su među glavnim komponentama telekomunikacijske mreže jer je riječ o aplikaciji koja je izrazito zahtjevna i prije svega traži brzinu prijenosa i odaziva te pouzdanost. U slučaju da brzine prijenosa i latencija nisu odgovarajuće, metaverse kod korisnika može proizvesti mučninu sličnu onoj vezanoj uz morsku bolest – napominje Igor Vukasović.

Neograničene mogućnosti

Navodi da je za uspješno funkcioniranje metaverzumskih aplikacija stoga potrebna visokokvalitetna širokopojasna veza, a dok arhitektura i funkcionalnosti 5G mreže u potpunosti ne sazriju, jedina tehnologija koja to može osigurati je optika do kućanstva.

– HT je već testirao 5G+ u živoj mreži na 26 GHz, koja omogućuje višegigabitne brzine, kao i 25G PON tehnologiju uz izmjerenu brzinu od 20 gigabita u sekundi. Kao najveći investitor u optičku mrežu već sada pokriva udaljenost od Zemlje do Mjeseca i natrag, s rekordnim godišnjim uvođenjem novih priključaka (samo u 2021. više od 100.000) te stopostotnim rastom prosječne brzine optike – nabraja Vukasović.

Mogućnosti metaverzuma doista se čine neograničenima, zbog čega je sasvim izvjesno da će imati presudan utjecaj na gotovo sve postojeće industrije.

– Bit će moguće iskusiti metaverzum svim našim osjetilima. To otvara brojne opcije za kreativce, poduzetnike i marketingaše, a time i brendove. Interaktivni marketing može povećati vaše šanse da zadovoljite potrebe kupaca. Kao i sve stvari na ovom svijetu, metaverzum će biti vođen potrebama tržišta i korišten za sve što trenutačno radimo u životu. Možemo pretpostaviti da će metaverzum revolucionirati gotovo svaku industriju i funkciju. Sve što možemo zamisliti događat će se u metaverzumu, od kupnje umjetnina do tenisica.

Nove industrije

Stvorit će se potpuno nove industrije, tržišta i resursi, kao i nove vrste vještina i zanimanja. Ljudi već grade domove, putuju, druže se, idu na izložbe i imaju odnose u virtualnim svjetovima. Metaverzum nije hir ili trend, imat će trajnu globalnu društvenu važnost za nas, ali i za brendove i biznis općenito – smatra Blanka Tomašić, CEO i vlasnica agencije Mediahint.

Baš poput pojedinaca, objašnjava Tomašić, koji će u metaverzumu imati poslove, imovinu i obrazovati se, brendovi će ondje imati jednaku korist da impresivnom tehnologijom poboljšaju korisničko iskustvo potrošača i istraže nove uzbudljive mogućnosti. Robne marke spojit će virtualni i fizički svijet, a ciljana publika bit će još angažiranija. Veliki brendovi već su se uključili u metaverzum i svaki će brend to u budućnosti učiniti. S obzirom na to da generacija Z dominira metaverzumom, ne može se dovoljno naglasiti njezina vrijednost kao potrošača. Predviđa se da će potrošačka moć te generacije do 2030. nadmašiti onu milenijaca i boomera.

Možebitne prijetnje

Uz metaverzum se već povezuju i neke potencijalne opasnosti, odnosno prijetnje, nakon što su u njemu zabilježeni prvi slučajevi zlostavljanja i uznemiravanja.

– Čini se da će meta biti divlji izdanak onoga što je danas internet. Velik dio vremena provodit će se između dva ekstrema: stvarnosti i proširene stvarnosti. Izgradnja svijeta bit će nešto što svatko može učiniti kao što je danas izrada web-sjedišta. Metaverzum se može činiti stvarnim poput stvarnog života jer, s jedne strane, može zahvatiti sva osjetila, ali, s druge strane, mogao bi podsjećati na Divlji zapad jer nepredvidljivost može biti briljantna, ali i zastrašujuća. U tome 'novom svijetu' odjednom će se pojaviti metainfluenceri, virtualni pratitelji koji će biti pružatelji informacija i komentara, ažuriranja i savjeta. Mogli bismo se suočiti s dezinformacijama i lažnim vijestima, ali i zlostavljanjem i bullyingom, što će imati mnogo veći utjecaj i težinu u metaverzumu nego, primjerice, na društvenim mrežama.

Taj svijet mogao bi prihvatiti mnoga od najgorih ponašanja stvarnog svijeta. Najveći izazov mogao bi biti nedjelovanje protiv prekršitelja, ali i otvorena vrata za djecu da se koriste platformom. Povrh toga, navodno postoji problem specifičan za metasvijet koji možda i više uznemiruje, pogotovo ako ga stavim u istu rečenicu s djecom: virtualno pipanje i silovanje – ističe Tomašić.

Figitalna budućnost

U tom svjetlu stiže informacija o partnerstvu koje su nedavno dogovorili tvrtka Epic Games i jedna od vodećih marketinških agencija WPP, a čiji je cilj, između ostalog, educirati zaposlenike i klijente o prilikama i opasnostima koje čekaju brendove u metaverzumu. Samim time, nameće se pitanje hoće li stručnjaci za marketing u budućnosti postati i svojevrsni konzultanti za metaverzum.

– U stvaranju virtualnih svjetova sudjelovat će potrošači i brendovi te učiti jedni od drugih, ali i kreirati ih zajedno. Za marketingaše to je mogućnost izgradnje potpuno novog univerzuma. Metaverzum obećava 'figitalno' (fizičko i digitalno) rješenje. Definitivno će marketingaši trebati nametnuti smjer i tempo kojim će brendovi koračati kako bi kreirali jedinstvena korisnička iskustva i potaknuli angažman u spoju virtualnog s fizičkim. Edukacija je u tom segmentu nužna s obje strane, zaposlenika, ali i potrošača. Za marketing će to značiti velike napore prije primjene, ali i povećan angažman i prepoznatljivost u kasnijoj fazi – zaključila je Tomašić.