Tehno
StoryEditor

Nikola Škorić (Electrocoin): Prelaskom na web3 potpuna kontrola pripada korisniku, a ne korporacijama

16. Rujan 2022.
Nikola Škorić

Piše: Roko Kalafatić

Centralizacija je omogućila milijardama ljudi da se uključe u World Wide Web i stvorila stabilnu infrastrukturu na kojoj se on razvija već godinama. U isto vrijeme, mali broj centraliziranih entiteta ima uporište na velikim dijelovima World Wide Weba, jednostrano odlučujući što bi trebalo, a što ne bi trebalo biti dopušteno.

Web3 pojavio se kao odgovor na tu dilemu. Umjesto weba koji monopoliziraju tehnološki divovi poput Googlea, Facebooka i sličnih, web3 prihvaća decentralizaciju, a samim time ga grade, upravljaju i posjeduju njegovi korisnici. Riječ je o webu koji stavlja moć u ruke pojedinaca, a ne korporacija pa je tako danas postao vrlo interesantna tema u brojnim razgovorima.

Ipak, danas je teško odgovoriti na pitanje što je zapravo web3, a i u kakav smo se, zajedno s brendovima, web 1.0 i web 2.0 upleli. O tome smo odlučili razgovarati s Nikolom Škorićem, izvršnim direktorom Electrocoina, najveće hrvatske kriptomjenjačnice i tvrtke koja se bavi procesiranjem kripto uplata.

Što treba znati o razvoju weba i svim njegovim specifičnostima? 

- Web postoji već preko 30 godina i prošao je nekoliko iteracija. Prvu verziju weba osmislio je Tim Berners-Lee sa CERna 1989. godine, da bi javno dostupan postao na jesen 1991. Već 1993. postojalo je preko 600 web siteova, neki od kojih postoje još i danas, kao što su Bloomberg, Wired i MTV.

Do kraja 1994. stvoreno je preko deset tisuća web siteova, a rast weba je toliko brz da kroz par naredne tri godine postaje potpuno normalna pojava u mojoj srednjoškolskoj učionici u zagrebačkoj 15. gimnaziji. Neke su od najvažnijih značajki za razvoj weba u tom razdoblju je svakako razvitak HTMLa, CSSa i pojava prvih internetskih pretraživača (browsera) i njihovo agresivno nadmetanje za korisnike.

Najveći problem s prvom verzijom weba bio je što je objavljivanje informacija na internetu bilo rezervirano samo za stručnjake i pionire internetskih tehnologija. Obični korisnici naprosto nisu imali potrebna znanja. Ovaj problem riješen je pojavom web 2.0 i u tom smislu web 2.0 podrazumijeva omogućavanje krajnjim korisnicima jednostavno objavljivanje sadržaja na internetu. Važno je napomenuti kako ne postoji točna definicija weba 1.0, 2.0 ili 3.0, to su jednostavno termini koji objedinjuju skup značajki koje su definirale razvoj internetskih tehnologija kroz određene vremenske periode.

Po čemu je web 2.0 toliko značajan? 

- Web 2.0 uveo je tehničke mogućnosti koje većina ljudi danas zapravo smatra normalnim - bilo tko može kreirati, urediti i objaviti bilo kakav tekst, sliku, video ili neki četvrti oblik sadržaja koji nerijetko konzumiramo na internetu. Eksplozivan rast prve verzije weba ponavlja se opet i sa webom 2.0. - pojava 'clouda' i mogućnost pohrane informacija virtualno, negdje na nekom “oblaku”, odnosno serveru, kao i pojava i eksplozija prvo blogova, a onda i kompleksnijih društvenih mreža web 2.0 uvodi maltene na svako računalo, a malo potom, pojavom pametnih telefona, i u svaki džep.

Eksponencijalnim rastom i razvitkom web tehnologija i sadržaja pojavio sve problem vlasništva nad sadržajem na webu i centralizacijom web 2.0 platformi. Stvar je toliko eskalirala da je čak i američki kongres na saslušanje pozvao direktore vodećih web 2.0 platformi: Facebooka, Twittera i Googlea i propitkivao ih o problemima privatnosti i vlasništva nad sadržajem. Ovaj problem rješava web 3.0 - danas češće brendiran kao web3 - decentralizirani web, tj web platforme koje vlasništvo i kontrolu nad sadržajem prepuštaju kreatorima sadržaja.

Na što trebamo obratiti pozornost kada je riječ o prelasku na web3?

- Među komentatorima naći ćete mnogo onih koji smatraju da je web3 samo pokušaj rebrandinga kriptovalutne industrije u novi, zanimljiv brend. No, nedvojbeno je da web3, gdje podrazumijevamo decentralizaciju weba gotovo isključivo utemeljenu na blockchain tehnologijama polako daje svoje prve konkretne plodove. Decentralizirane web aplikacije stupaju na scenu i sve više se koriste.

Mislite li da je sustav koji se brendira kao 'decentraliziran' u stvarnosti takav? 

- Mnogi nerijetko pogrešno shvaćaju spomenutu ideju decentralizacije, naročito kada je riječ o decentralizaciji financijskih aplikacija. Iako je premisa decentraliziranih financija (DeFi-ja) takva da se, prilikom obavljanja transakcija, u potpunosti eliminira potreba za trećom stranom, realnost je ipak malo drugačija. Često u nazivno decentraliziranim aplikacijama ipak u pozadini postoji neki, recimo to tako, omogućitelj takvog sustava što znači da i u decentraliziranim sustavima nastaju 'novi posrednici'.

Dobar primjer su Celsius i Voyager, dvije centralizirane DeFi platforme koje su eksplozivno rasle na krilima DeFi hypea, ali su u potpunosti centralizirano kontrolirala sredstva svojih korisnika i na kraju bankrotirala i naprosto izgubila povjerena im sredstva. Nešto suptilniji primjer su DeFi servisi kao primjerice dYdX koji dobar dio svojih operacija obavlja na centralizirani način ili pak Solend koji ima mogućnost u potpunosti preuzeti sredstva svojih korisnika. Još veći problem kod Solenda je sama 'blockchain' platforma na kojoj je izgrađen - Solana je poznata u web3 svijetu kao primjer visoko centraliziranog blockchaina.

Kako nastaju decentralizirani servisi? 

Treba imati na umu da je izgradnja decentraliziranih servisa proces koji traje i sasvim je legitimno neki servis prvo izgraditi s elementima centralizacije i na kraju ga decentralizirati. Tako su primjerice MakerDAO i Aave krenuli kao DeFi servisi pod kontrolom 'posrednika' da bi s vremenom bili u potpunosti decentralizirani. To je postignuto na način da su formirane decentralizirane autonomne organizacije (DAO) koje zapravo funkcioniraju kao entitet 'treće strane', ali su, pritom, u potpunosti decentralizirane.

Što ćemo dobiti s prelaskom na web3?

- Vrlo jednostavno. Prelaskom na web3 dobivamo potpuno kontrolu nad svojim sadržajem i sustavima koji njime upravljaju. Decentralizirane financije nam nude financijske servise u kojima zadržavamo kontrolu nad našim sredstvima. Decentralizirane društvene mreže omogućavaju nam da zadržimo potpunu kontrolu nad svojim social postovima, slikama, videima. NFT-evi nam omogućavaju da zadržimo potpunu kontrolu nad cijelim nizom oblika vlasništva. Web3 je web kojeg kontroliraju korisnici i na kojem sadržaj kontroliraju autori. Ništa više niti manje od toga.

Koje mogućnosti vidite u web3 tehnologijama? 

- Za razliku od trenutno dominantnog web 2.0 sustava u kojem tehnološki divovi poput Facebooka, Twittera i Googlea kontroliraju i nerijetko zlorabe podatke korisnika, web3 baziran je na blockchain tehnologiji  koja krajnjim korisnicima omogućuje potuno vlasništvo nad njihovim podacima. Web3 platforme ne kontrolira neki centralizirani entitet stoga su gotovo sve funkcionalnosti takve tehnologije necenzurirane i pristup im, u pravilu, nije ograničen.

Najzanimljiviji primjer web3 tehnologija su, svakako, decentralizirane financije. Sustavi kao što su Curve, Uniswap ili Compound omogućavaju vam da dobijete povrat na svoj depozit (nešto slično kamati) od po nekoliko posto godišnje, što je mnogo puta veći iznos nego što ga nude centralizirane financijske institucije.

Tu su, zatim, decentralizirane socijalne mreže. Prvi primjer takve mreže bila je Diaspora koja se pojavila 2010. i nije imala veze s blockchain tehnologijom, ali je zbog svoje decentralizacije svakako bila primjer web3 aplikacije. U ranim danima blockchain tehnologije dominantan je bio Steemit, dok zadnjih dana kreatori popularnog Aavea eksplozivno razvijaju Lens.xyz, iznimno fleksibilan framework za iradu decentraliziranih socijalnih mreža.

Od svega što nova verzija weba donosi, o čemu se najviše priča? 

- Najpopularniji primjer web3 tehnologije su, svakako, NFT-evi. Najčešće se koriste za prikaz vlasništva nad digitalnim umjetninama, ali čak i prije NFT hypea 2021. godine Hrvatska Pošta objavila je svoje kriptomarke koristeći ovu tehnologiju. Svatko tko se zanima za ovu tehnologiju sigurno je već koristio NFT servise, primjerice OpenSea, Rarible ili SuperRare.

Za kraj možda valja spomenuti i posljednjih mjeseci sveprisutni metaverse. Najpopularniji metaverse (u izgradnji) je svakako centralizirani Meta, prije poznati kao Facebook. No, decentraliziranih metaversea ne manjka, a najpoznatiji od njih, Decentraland, postoji još od 2020. godine.

28. rujan 2022 19:32