Tehno
StoryEditor

Nova lica eura: Primite se papira i olovke, mijenja se izgled novčanica

28. Siječanj 2023.

Europska središnja banka (ESB) potkraj 2021. odlučila je redizajnirati novčanice eura nakon što su dugih dvadeset godina u optjecaju – i to u suradnji s europskim građanima u procesu za koji se očekuje da će dovesti do konačne odluke o novim novčanicama 2024. godine. U cijeli proces bit će uključeni predstavnici Odbora za novčanice Europske središnje banke, u kojem su i predstavnici Hrvatske narodne banke. Organizirane su, navode u HNB-u, fokusne skupine kako bi se prikupila mišljenja građana europodručja, kao i Hrvatske te Bugarske, o mogućim temama za buduće euronovčanice.

– Tematska savjetodavna skupina prijedlogom užeg izbora novih tema Upravnom vijeću ESB-a (sada uključujući i guvernera Hrvatske središnje banke), završila je svoj rad. Članove savjetodavne skupine imenovao je ESB na temelju prijedloga nacionalnih središnjih banaka europodručja, a potječu iz različitih područja kao što su povijest, prirodne i društvene znanosti, vizualne umjetnosti i tehnologija. Na temelju prijedloga tematske savjetodavne skupine ESB će odlučiti o užem izboru mogućih tema te će pozvati javnost, uključujući hrvatske građane, da odabere svoje preferencije tema koje su ušle u uži izbor. Upravno vijeće ESB-a zatim će odabrati novu temu uzimajući u obzir i mišljenje javnosti – kažu u HNB-u.

Nakon odabira nove teme uslijedit će faza dizajniranja. U toj će fazi sudjelovati predstavnici svake države europodručja, a ova faza uključuje i raspisivanje projektnog natječaja. Nakon toga planira se ponovno konzultirati javnost o prijedlozima. Upravno vijeće ESB-a, kažu, donijet će konačnu odluku o novom dizajnu euronovčanica, a nakon završetka postupka projektiranja Upravno vijeće ESB-a donijet će odluku o proizvodnji novih novčanica i potencijalnim datumima izdavanja.

Proces preoblikovanja

Podsjećamo, trenutačni dizajn novčanica eura temelji se na temi ‘doba i stilova‘, predstavljenoj prozorima, vratima i mostovima.

image

Christine Lagarde

– Euronovčanice su tu da ostanu. One su opipljiv i vidljiv simbol da u Europi stojimo zajedno, osobito u kriznim vremenima, i da još uvijek postoji velika potražnja za njima. Nakon dvadeset godina vrijeme je da revidiramo izgled svojih novčanica kako bismo ih učinili prikladnijima Europljanima svih dobi i podrijetla – rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde najavljujući redizajn.

Pokretanje tog procesa slijedi nakon obveze ESB-a da osigura inovativne i sigurne novčanice koje na jedan ili drugi način povezuju Europljane. Tadašnja studija o stajalištu potrošača o plaćanju u europodručju (SPACE) pokazala je da je gotovina i dalje uvjerljivo najpopularnije sredstvo plaćanja za osobna plaćanja u maloprodaji u 2019. godini. Unatoč porastu bezgotovinskog plaćanja tijekom pandemije, potražnja za gotovinom porasla je zahvaljujući ključnoj ulozi gotovine kao oblika štednje.

Presudnu ulogu u kreiranju novih novčanica u europodručju trebali bi imati građani

U svojoj strategiji ‘Cash 2030‘ eurosustav poduzima konkretne korake ne bi li zajamčio da će gotovina i dalje biti dostupna i prihvaćena kao sredstvo plaćanja u budućnosti, čak i nakon mogućeg lansiranja digitalnog eura.

– Želimo razviti euronovčanice s kojima se europski građani mogu poistovjetiti i koje će s ponosom upotrebljavati kao svoj novac. Proces redizajna euronovčanica odvijat će se paralelno s našim istraživanjem digitalnog eura. Cilj je obaju projekata ispuniti naš mandat pružanja sigurnog i zaštićenog novca Europljanima – rekao je tada član Izvršnog odbora ESB-a Fabio Panetta.

Domaća iskustva

Što se izgleda novih novčanica tiče, dr. sc. Vilko Žiljak, profesor emeritus, koji je uz Miroslava i Šimuna Šuteja autor idejnog rješenja novčanica hrvatske kune, smatra da one trebaju biti iznenađenje, privlačne te ‘buditi želju za gledanjem i interes; kao neka posebna slika, do sada neviđena, puna novosti‘.

image

Dr. sc. Vilko Žiljak

– U Zagrebu se nekada nalazila jedina visokoškolska institucija za grafičku tehnologiju u bivšoj državi. Danas se kod nas radi zaštitni tisak s velikim brojem inovativnih rješenja. Imamo inovacije s pregršt svjetskih nagrada, u toku smo s trendovima naprednih tiskarskih tehnologija, a dizajn cijelog programa zaštitnog tiska za Hrvatsku izveden je u Zagrebu 1991. godine. Pravila u izradi dokumenata ne smiju se zaobići, sva znanja i vještine su uvijek na svjetskoj razini – rekao nam je Žiljak.

Naglasio je da se svaka novčanica, u svakom sljedećem izdanju, dorađivala od nastanka pa do danas: novi patenti, inovacije, nove tehnologije protiv kopiranja, nove tehnike tiska...

– Svjedoci smo promjena na našoj kuni. Planiranje vrijednosnica uključuje niz područja; nova znanja o materiji kao što su papir, bojila i plastika, promatrana vizualnim tehnologijama iz fizike i digitalne grafike. Tu je i mikrotekst koji skriva autore dizajna, njihov potez, a prema novim prijedlozima uvodi nas u svjetlosno područje tek za instrumentalno prepoznavanje – nabrojio je Žiljak.

Napomenuo je da je vrlo važno poslušati financijske stručnjake, razumjeti razloge njihovih traženja, s njima razgovarati o tradiciji sadržaja na vrijednosnicama, o očekivanju korisnika i brojnim drugim elementima. Ovdje je riječ, napominje Žiljak, o tehnologiji tiska, izradi posebnih materijala poput mikroleća i različitih simulacija holografije. Potrebna su i objašnjenja prednosti ‘kompleksnih višeslojnih nanosa izmjeničnih bojila, folija i inovativnih grafičkih rješenja‘.

image

Boris Podobnik

foto Ratko Mavar
– Na svu sreću, u 2021. na milijun pravih novčanica eura nađeno je samo 12 krivotvorina, dakle nekih 350.000 novčanica. Smatra se da je novozelandsku valutu najteže falsificirati jer se pravi od polimera pa je to možda jedan pravac zaštite. Jasno je da nije problem uočiti krivotvorinu ako imate dovoljno moćnu aparaturu, ali ako je ona preskupa ne možete očekivati da će je imati baš svaki dućan – istaknuo je fizičar i ekonomist Boris Podobnik.

Objašnjavajući svoj pogled na redizajn euronovčanica, Podobnik se osvrnuo i na budućnost gotovine u svijetu, koji sve više inzistira na digitalnom načinu plaćanja.

– Ako papirnati novac preživi, preživjet će zbog starijih koji ne vole nove tehnologije. Također imate i skupinu siromašnijih koji nemaju mobitele, a niti su financijski jaki da bi imali bankovne račune. Tu su i kupci koji ne vjeruju nikom, a generalno ne vjeruju online plaćanju te ne vole plaćati naknade za kartice. Možda su najvjerniji ljubitelji papira kriminalci, šverceri, teroristi, ali i svi koji su do novca došli na ne baš legalan način. Ovi potonji su u mjenjačnicama posljednjih dana prošle godine razmjenjivali kune u eure po nepovoljnijem tečaju. Eto na kakvu žrtvu su spremni ljubitelji papirnatog novca – dodao je Podobnik.

Papir odradio svoje?

Podobnik smatra da će ‘papirnati‘ novac možda ostati prisutan kao community currency, s obzirom na to da poklonici papirnate kune mogu organizirati lokalne zajednice koje razmjenjuju kunu kao svoju lokalnu valutu, kao što je praksa u Švicarskoj i Americi te brojnim drugim zemljama. Tehnološki napredak, ističe, ne može se zaustaviti, a papir, kao drevni izum Kineza, odradio je svoje. Papirnatom novcu, podsjeća, prvi su konkurenti bile kartice, a sada su već mnogi počeli plaćati beskontaktno pomoću aplikacija poput Apple Paya ili Google Paya preko svojih mobilnih uređaja.

Europska središnja banka želi razviti euronovčanice s kojima se europski građani mogu poistovjetiti i koje će s ponosom upotrebljavati kao svoj novac

– Kad sam prije nešto manje od deset godina bio u Šangaju, bio sam praktički jedina osoba koja je u dućanima plaćala papirnatim novcem. Radnici u zaprljanim radničkim odorama plaćali su mobitelom, čak su i beskućnici milostinju primali preko barkoda. U Americi barem 30 posto građana nema gotovine sa sobom jer se koriste e-commerceom ili fintechom, a 75 posto kupaca nema u novčaniku više od 50 dolara. Pogledajte samo ovaj problem sa zaokruživanjem cijena, to može biti problem jedino kada upotrebljavate gotovinu – dodao je Podobnik.

Iznadprosječne vrijednosti

Boris Ljubičić, višestruko nagrađivani dizajner poznat po upornom zauzimanju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na kvadratićima, pokušao se natjecati u prvom krugu natječaja za prošlu izradu novčanica eura na početku milenija, ali odbijen je jer se Hrvatska tada još nije ni prijavila za članstvo u EU. Objašnjava da je novčanica poseban tisak na posebnom papiru, no to joj, navodi, još ne daje realnu vrijednost.

image

Pet eura by Boris Ljubičić

– Dizajn motiva i njegova vizualizacija vrjednosni su elementi novčanice. To je tzv. art-slika ili grafika koja se nosi u novčaniku. Sadašnje novčanice eura najlošije su dizajnirane novčanice s neprepoznatljivim motivima i njihovim grafičkim rješenjima. Razlika u boji i veličini uz broj koji nose njihov je jedini vizualni identitet. Europa je najciviliziraniji, najmoderniji i kulturno najjači kontinent, ali novčanice eura to ničim ne pokazuju. U svojoj kulturi, umjetnosti, dizajnu, znanosti u suvremenom i povijesnom vremenu ona ima vrijednosti ispred svih drugih – objasnio nam je Boris Ljubičić,

Dodao je da Hrvatska, sada punopravna članica europodručja, ima vrhunske stručnjake među članovima Hrvatskoga dizajnerskog društva (HDD) koji mogu dobro dizajnirati novčanice.

26. svibanj 2024 16:56