Tehno
StoryEditor

Novi EU akt o umjetnoj inteligenciji negativno će utjecati na male domaće AI tvrtke

14. Prosinac 2023.
  • Ako Akt bude usvojen, sve zemlje članice EU-a morat će ga uskladiti sa svojim zakonima, u roku od najviše dvije godine
  • Stručnjaci smatraju da je regulacija u pitanjima umjetne inteligencije dobra i poželjna, ali problem je sporost EU birokracije, kao i osjetljivost malih tvrtki 

Krajem prošlog tjedna Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o aktu o umjetnoj inteligenciji, prvi takav na svijetu, koji od ‘visokorizične‘ umjetne inteligencije nastoji zaštiti temeljna prava, demokraciju i okoliš, dok istovremeno tvrtkama daje dovoljno prostora za razvoj i inovacije u tom području. Budući da je dogovor privremen, Parlament i Vijeće još će ga morati službeno usvojiti kako bi postao zakon Europske unije. Ako bude usvojen, sve zemlje članice EU-a morat će ga uskladiti sa svojim zakonima, u roku od najviše dvije godine.

Aktom se zabranjuju biometrijski sustavi kategorizacije, preuzimanje fotografija lica s interneta radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje lica, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama, socijalno bodovanje na temelju društvenog ponašanja ili osobnih karakteristika, AI sustavi koji manipuliraju ljudskim ponašanjem te AI koji se koristi za iskorištavanje ranjivosti ljudi. Izuzetak je, pak, korištenje biometrijskih sustava u potrazi za osobama za koje se sumnja da su počinili teško kazneno djelo, žrtvama zločina te za sprječavanje terorističkih prijetnji.

Između regulacije i inovacije

Robert Kopal, predsjednik Uprave Effectus veleučilišta, podržava donošenje EU akta o umjetnoj inteligenciji te smatra da je to ‘ispravan pristup koji se zasniva na ideji reguliranja umjetne inteligencije sukladno procjeni rizika‘.

image

Robert Kopal, predsjednik Uprave Effectus veleučilišta

– Posebno je važno naglasiti i definiranje neprihvatljivog rizika s obzirom na to da se odnosi na sustave umjetne inteligencije koji, primjerice, predstavljaju prijetnju ljudskim pravima ili provode društveno vrednovanje (‘social scoring‘). Aktom se pronašla ravnoteža između regulacije i inovacije. Zanimljivo je i da svjetski poznati tehnološki stručnjaci i poduzetnici u području umjetne inteligencije, poput Mustafe Suleymana, podržavaju europski pristup reguliranju umjetne inteligencije. Posebno je to važno s obzirom na to da u Hrvatskoj često na djelu po temi reguliranja umjetne inteligencije imamo iznošenje mišljenja neutemeljenog u podacima ili utemeljenog na pristranostima i predrasudama – kaže Kopal, koji smatra da na temu umjetne inteligencije treba organizirati što više debata, kako bi širu populaciju upoznali s izazovima, rizicima, ali i benefitima te tehnologije.

Kopal također vjeruje da takve rasprave trebaju biti potkrijepljene podacima i istraživanjima.

image

Davor Aničić, direktor VelebitAI-ja

S druge strane, Davor Aničić, direktor hrvatske tvrtke VelebitAI, ističe da je najbitnija informacija da će budući Zakon o umjetnoj inteligenciji na snagu stupiti za dvije godine. Kako se AI tehnologija trenutno brzo razvija, smatra Aničić, ima minimalnu šansu biti uravnotežena – ne pretjerano regulirana, i ne apsolutna.

– Mislim da je jako važno uspostaviti regulatorni okvir, ali uobičajena sporost EU birokracije i sporost odlučivanja ovdje je  potencijalno veći problem nego u nekim drugim područjima – kaže Aničić.

Dvosjekli mač

Zastupnici u Europskom parlamentu nastoje osigurati da poduzeća, posebno mala i srednja, mogu razvijati rješenja umjetne inteligencije bez pritiska. U tu svrhu, akt promiče takozvane regulatorne ‘sandboxove‘, odnosno testiranje umjetne inteligencije prije stavljanja na tržište. Građani će imati pravo podnijeti pritužbe na sustave umjetne inteligencije, dok za nepoštivanje pravila tvrtke mogu biti kažnjene u rasponu od 7,5 milijuna ili 1,5 posto prometa do 35 milijuna eura ili 7 posto ukupnog prometa, ovisno o prekršaju i veličini tvrtke.

No Aničić napominje da svaka regulacija ‘podiže barijeru za ulazak u područje i neproporcionalno više otežava život startupovima i malim tvrtkama nego velikim tvrtkama koje imaju kapaciteta za njezino praćenje i implementaciju‘.

– Kako su u Hrvatskoj skoro sve tvrtke koje se bave AI područjem male, utjecaj će sigurno biti negativan. Regulacija AI područja je svakako neizbježna zbog jako širokog utjecaja tehnologije u mnogim industrijama i cijelom društvu, ali liderstvo EU u regulaciji, u brzorazvijajućem visokotehnološkom području, dvosjekli je mač za sve srednje i male tvrtke u EU – zaključuje Aničić.

Kopal, pak, ne misli da EU zbog donošenja akta neće biti dobro globalno pozicionirana po pitanjima umjetne inteligencije.

– To je jedna šira tema koja uključuje i teoriju igara i međunarodne odnose i prepoznavanje mikrotrendova i drugo. I ne mislim da cilj opravdava sredstvo. Recimo, jedan naš poznavatelj umjetne inteligencije je u jednom intervjuu u vezi EU akta o AI implicirao da bismo se trebali odreći principa iz pragmatičkih razloga. Slijedeći tu logiku vjerojatno je po ‘njima‘ i GDPR regulativa bila pogreška s obzirom na to da se ‘zakoni EU-a o zaštiti podataka već dugo smatraju zlatnim standardom u cijelom svijetu‘ – kaže Kopal.

21. travanj 2024 03:16