Rade u pozadini pametnog telefona, često se predstavljaju kao obične aplikacije zamaskirane u ikone kalkulatora, kalendara ili neke bezvezne aplikacije za održavanje sustava telefona i odaju svaki vaš potez onomu tko ih je postavio. Te vrebačke programe, tj. ‘stalkerware‘ ili ‘spyware‘, lako je i jednostavno kupiti i instalirati, a osoba koja je meta ne može znati da joj je takav program na telefonu. Procjenjuje se da svake godine ‘stalkeri‘ napadnu milijun žrtava
Mnogi su od nas kao djeca, zahvaljujući filmovima i knjigama koje smo gutali u nedostatku drugih tehnoloških čuda koja današnji klinci imaju nadohvat ruke, sanjali o tome da budu špijuni. Razni gadgeti, prislušni uređaji i sva blaga koje bi čovjek koji se zvao Q davao najpopularnijem agentu, 007, uvijek su golicala dječju maštu. Bilo je to nešto nevjerojatno, čudesno i nedohvatljivo. Ipak, tijekom godina i s napretkom tehnologije neke od tih napravica postale su dostupne i običnim ljudima, a ljudi kao ljudi, počeli su ih upotrebljavati, naravno, ne baš za moralne i često za prilično sumnjive radnje. Od svih čuda tajnih agenata običnim građanima danas je dostupan alat za špijuniranje koji dolazi u raznim oblicima, najčešće u obliku 'skrivenih' aplikacija koje se potajno instaliraju na pametne telefone praćenih i špijuniranih, a zbirno se nazivaju stalkerware.
Loše namjere
Udruga Coalition Against Stalkerware definira stalkerware kao alate, odnosno softverske programe, aplikacije i uređaje, koji omogućuju nekomu da svojim mobilnim uređajem potajno prati, tj. špijunira, privatni život druge osobe. Takozvani špijun može tako daljinski pratiti cijeli uređaj, sve što se na njemu radi, od slanja poruka, fotografija, pretraživanja interneta pa sve do geolokacije. Mnogi od tih špijunskih stalkerwarea reklamiraju se kao alati za praćenje, kontrolu i nadgledanje djece, jer tko ne bi volio znati što mu dijete radi na pametnom telefonu kad je, recimo, u školi ili negdje vani s prijateljima. Iako je i taj način reklamiranja tih proizvoda pomalo upitan, više od roditelja njima se koriste zlostavljači, posesivci i većinom – muškarci. Mnoge od tih špijunskih aplikacija napravljene su za Android jer je na uređaje s tim sustavom lakše postaviti zlonamjernu aplikaciju nego na iPhone, koji ima stroža ograničenja o tome kakve se aplikacije mogu instalirati i kojim se podacima može pristupiti.
Takve je programe danas vrlo lako kupiti i instalirati. Rade u pozadini pametnog telefona, često se 'predstavljaju' kao obične aplikacije, zamaskirane u ikone kalkulatora, kalendara ili neke bezvezne aplikacije za održavanje sustava telefona. Osoba koja je meta ne može znati da joj je takav program na telefonu. Prema istraživanjima tvrtke Kaspersky, prošle je godine stalkerware utjecao na čak 32.000 osoba koje su bile žrtve uhoda.
Nasilne veze
Uz druge tehnologije stalkerware se često upotrebljava u nasilnim odnosima. Istraživanja su otkrila izravnu vezu između nasilja na mreži i onog izvan nje, zbog čega je sveobuhvatno rješavanje tog problema još važnije. Izvješće 'Stanje stalkerwarea u 2021.' analizira korištenje stalkerwarea diljem svijeta da bi se bolje razumjela kolika je prijetnja od njega. Pruža analize o samom fenomenu i šire o tehnološkoj zlouporabi te daje savjete za neprofitne organizacije i potencijalne žrtve. Dobra je vijest da je sve manje korisnika žrtva špijuniranja jer je, prema izvješću Kasperskog iz 2020., ono palo za 39 posto. Međutim, to je samo vrh ledene sante jer je Kaspersky istraživanje provodio samo među svojim korisnicima. Prema gruboj procjeni Koalicije protiv stalkerwarea, on se globalno svake godine upotrijebi u gotovo milijun slučajeva. Uspoređujući rezultate tog istraživanja s rezultatima ispitivanja digitalnog uhođenja provedenog potkraj 2021., lako je uočiti vezu između nasilja na mreži i izvan nje. Čak 24 posto ispitanih osoba potvrdilo je da ih se uhodi upotrebom tehnologije, a 25 posto potvrdilo je da je doživjelo partnerovo nasilje ili zlostavljanje.
Tehnološko zlostavljanje
Dvije neprofitne organizacije koje su također sudjelovale u izvješću i podijelile iskustva iz rada sa žrtvama – NNEDV (Nacionalna mreža za zaustavljanje nasilja u obitelji) i WWP EN (Europska mreža za rad s počiniteljima nasilja u obitelji) – potvrđuju da je zloupotreba koju omogućuje tehnologija sve veći problem.
– Tehnologije stalkerwarea moćni su alati za počinitelje koji provode prisilnu kontrolu, posebno u vezama u kojima se nasilje već događa i izvan mreže. Nasilje u obitelji znatno je poraslo tijekom pandemije, posebno u karanteni. Osim toga, pametnih uređaja sve je više, uključujući kućne pomoćnike, povezane uređaje i sigurnosne sustave spojene na Wi-Fi mreže i pametne telefone koji se upotrebljavaju u takvu nasilju intimnog partnera. Iako je stalkerware najrašireniji, postoje i mnogi drugi alati za tehnološku zloupotrebu dostupni običnim građanima – kažu u Europskoj mreži za rad s počiniteljima nasilja u obitelji.
Kaspersky je otkrio korisnike koji su bili žrtve u više od 185 zemalja i teritorija, a Rusija, Brazil, SAD i Indija četiri su zemlje s najviše identificiranih jedinstvenih korisnika stalkerwarea. Njemačka je jedina europska zemlja u naših deset najugroženijih, a odmah iza nje su Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Zakazao Google
Iako je Google obećao da će se pozabaviti problemom stalkerwarea, to se još nije dogodilo onako kako su se mnogi nadali. Prema istraživanju tvrtke za mobilnu sigurnost Certo Software, i upiti o partnerima, primjerice supruzi ili djevojci, tijekom pretraživanja Googlea obično najprije prikažu oglase za softvere i usluge koji izričito nude špijuniranje drugih pojedinaca unatoč zabrani takvih oglasa koju si je nametnula sama tvrtka. Znači, Google je Googleu zabranio oglase, ali Google ga ne sluša pa ih ipak prikazuje.
Google je u kolovozu 2020. zabranio oglase koji reklamiraju stalkerware. 'Ažurirana pravila zabranit će promidžbu proizvoda ili usluga koji se prodaju ili ciljaju s izričitom svrhom praćenja ili praćenja druge osobe ili njezinih aktivnosti bez njezina ovlaštenja', stajalo je u priopćenju koje je Google tada odaslao.
Međutim, kao što smo naveli, to se još, dvije godine nakon priopćenja ili obećanja, nije dogodilo pa se na tražilici i dalje pojavljuju, no Google ih uklanja ili se barem zaklinje da to radi. Tvrtke koje stoje iza usluga stalkerwarea kupuju oglase na Googleu koje povezuju s ključnim riječima poput 'špijunska aplikacija', 'aplikacija za čitanje ženinih poruka, 'praćenje djevojke' i slično. Oglasi koje je pregledao MIT Technology Review sadržavaju fraze poput 'aplikacija za pregled tekstnih poruka supruga', 'vidite komu vaša djevojka šalje poruke' i 'kao da imate njihov uređaj'.
Internetska ironija
Na svojim mrežnim stranicama tvrtke za stalkerware često se predstavljaju kao one koje legalno prodaju softver za praćenje djece za zabrinute roditelje. Međutim, Certo se koristio alatom za analizu pretraživanja Spyfu za traženje oglasa koje te tvrtke kupuju na Googleu. Utvrđeno je da su kupovali oglase protiv uvjeta koji se odnose na ljude koji digitalno špijuniraju svoje partnere.
– Ne dopuštamo oglase koji reklamiraju špijunski softver za nadzor partnera. Pregledali smo sporne oglase i uklanjamo one koji krše naša pravila – rekao je svojedobno Googleov glasnogovornik.
Međutim, otkako je MIT Technology Review skrenuo Googleu pozornost na oglase, tvrtka je neke, ali ne sve, uklonila iz svojih rezultata pretraživanja. Na primjer, pretraživanja za 'aplikaciju za čitanje ženinih poruka' još vraćaju oglase za stalkerware, otkriva MIT Technology Review. Okrutnom ironijom, Googleova trenutačna pravila zapravo kažnjavaju tvrtke koje rade na suzbijanju takvih softvera. Fraze poput 'zaustavi stalkerware, preuzmi našu aplikaciju' zabranjene su jer sadržavaju riječ stalkerware.
Igre lovice
Iako je u SAD-u protuzakonito instalirati stalkerware na telefon odrasle osobe bez njezina pristanka, oglašavanje takvih aplikacija je legalno. Mnoge tvrtke na svojim stranicama imaju istaknute izjave o odricanju od odgovornosti (disclaimers) u kojima se navodi da je njihov softver namijenjen samo u pravne svrhe, no bilo je nekoliko presuda na sudovima zbog instaliranja softvera bez znanja druge osobe. Bez obzira na zabrane i igranje lovice na Googleu, trenutačno postoji cijela četa aplikacija koje izravno odaju korisnicima kako će riješiti probleme prevarenih supruga, međutim te probleme nerijetko samo prodube. Tehnološko zlostavljanje sve je češći i veći problem, no to se nekako i moglo očekivati s razvojem tehnologije. Uhode, perverznjaci i luđaci uvijek će – i na svim platformama – naći način da maltretiraju druge, pa bilo to s pomoću špijunskih aplikacija ili, po novome, u virtualnim i metaverzumskim svjetovima. Da taj problem postoji, pokazuje i podatak od milijun i pol Amerikanaca koje se na ovaj ili onaj način uhodi s pomoću novih tehnologija, a britanska dobrotvorna organizacija Refuge izvještava o porastu broja slučajeva tehnološkog zlostavljanja.