Najveći je ubojica današnjice – bolesno srce. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ono svake godine u svijetu ubije više od dvadeset milijuna ljudi. A Hrvatska, prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, ima jednu od najviših stopa umrlih od srčanih bolesti u Europskoj uniji: prošle je godine od njih umrlo 19.937 ljudi iliti 38,9 posto od svih umrlih u Hrvatskoj. Čak u 23 posto slučajeva bila je riječ o prijevremenoj smrti, prije 65. godine života. U neslavnom rekordu bolesno srce u idućim desetljećima slijedit će, prema procjeni The Lanceta, jednog od najutjecajnijih svjetskih medicinskih časopisa, bakterije otporne na lijekove. Do 2050. superbakterije ubit će oko 40 milijuna ljudi i čak 169 milijuna smrti bit će povezano s infekcijama zbog rezistentnih bakterija.
Fatalne bakterije
Studija The Lanceta predviđa da će smrtnost zbog antimikrobne rezistencije (AMR) stalno rasti u idućim desetljećima ne riješi li se taj problem inovativnim lijekovima. Ako ne bude napretka u liječenju otpornih bakterija, mogle bi prouzročiti pravi pomor. Antimikrobna rezistencija sposobnost je bakterija da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji se upotrebljavaju u liječenju infekcija. Kako bi se taj problem riješio, već se upotrebljavaju vrlo skupi, ekonomski neisplativi lijekovi koji katkad nisu ni učinkoviti.
Crne prognoze rezultat su analiza nedavnih smrti i utjecaja mjera za suzbijanje smrti zbog AMR-a koje su znanstvenici proveli u sklopu Projekta globalnog istraživanja antimikrobne rezistencije (GRAM). Otkrili su da je između 1990. i 2021. svake godine više od milijun ljudi umrlo od posljedica infekcija izazvanih bakterijama otpornima na lijekove. Tijekom tog vremena smrtnost od AMR-a među djecom mlađom od pet godina smanjila se za pedeset posto, a među osobama starijima od sedamdeset povećala za više od osamdeset posto. Očekuje se da će se ti trendovi nastaviti i predviđa se da će se smrtnost od AMR-a među djecom mlađom od pet godina prepoloviti do 2050., a smrtnost među osobama starijima od sedamdeset više nego udvostručiti. GRAM-ova studija predviđa da će smrtnost zbog AMR-a stalno rasti u idućim desetljećima ne budu li provedene preventivne mjere. Autori studije procjenjuju da bi zbog izravne posljedice AMR-a 2050. moglo umrijeti 1,91 milijun ljudi, što je gotovo 70-postotno povećanje u usporedbi s 1,14 milijuna smrtnih slučajeva iz 2021. godine. Osim toga, predviđa se da će AMR kumovati smrti od 8,22 milijuna na godinu, što je povećanje od gotovo 75 posto u odnosu na 4,71 milijuna povezanih smrti 2021. godine.
Globalna prijetnja
Prema GRAM-ovoj studiji iz 2022., antimikrobna rezistencija bila je izravno odgovorna za 1,27 milijuna smrti 2019. i krivac za daljnjih 4,95 milijuna smrti.
– Ta otkrića naglašavaju da je AMR već desetljećima velika globalna prijetnja zdravlju i da ta prijetnja raste. Razumijevanje kako su se trendovi smrtnosti od AMR-a mijenjali tijekom vremena i kako će se vjerojatno promijeniti u budućnosti ključno je za donošenje odluka koje će pomoći u spašavanju života – izjavio je autor studije, profesor na Sveučilištu u Washingtonu Mohsen Naghavi.
Tim problemom bavila se i Opća skupština Ujedinjenih naroda pa je 26. rujna ove godine donijela političku deklaraciju o jačanju djelovanja protiv antimikrobne rezistencije (UNGA). Poduprle su je zemlje članice Ujedinjenih naroda, uključujući države članice Europske unije, koje su se obvezale na konkretne korake za rješavanje AMR-a pristupom One Health. AMR se sve više prepoznaje kao jedan od najhitnijih zdravstvenih izazova, odgovoran za približno 1,3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine, uključujući 35 tisuća umrlih u zemljama Europske unije. Ne pronađe li se rješenje za antimikrobnu rezistenciju, u EU-u bi u idućim desetljećima svake godine moglo umrijeti 390 tisuća ljudi zbog bakterija otpornih na lijekove. Unatoč svemu tomu AMR još nije na popisu deset najčešćih uzroka smrti u svijetu.
Ovisno o standardu
Glavni globalni uzroci smrti, prema ukupnom broju izgubljenih života, još nemaju veze s bakterijama otpornima na lijekove, nego su povezani s kardiovaskularnim bolestima, srčanim i moždanim udarom te respiratornim bolestima kao što su COVID-19, kronična opstruktivna bolest pluća te infekcije donjega dišnog sustava. Tomu treba pridodati i drastičan utjecaj klimatskih promjena na zdravlje jer posljednjih godina nesnosne vrućine odnose sve više života u raznim dijelovima svijeta, čak i u onima u kojima su donedavno iznadprosječno visoke temperature bile rijetka pojava.
Od koje će bolesti netko oboljeti, ovisi i o tome živi li u siromašnoj i nerazvijenoj, srednje razvijenoj ili bogatoj državi. Ljudi koji žive u zemljama s niskim BDP-om vjerojatnije će umrijeti od zarazne bolesti nego od nezarazne jer su 2021. u zemljama s niskim dohotkom osam od deset vodećih uzroka smrti bile zarazne bolesti. Malarija, tuberkuloza te HIV i AIDS i dalje su među prvih deset uzroka smrti u tim zemljama. Zemlje s nižim srednjim dohotkom imaju najuravnoteženijih prvih deset uzroka smrti – pet nezaraznih i pet zaraznih – s novim uzrokom, bolešću COVID-19, koja je na vrhu popisa i odnijela je više od četiri milijuna života 2021. U toj dohodovnoj skupini zemalja rastući je dijabetes, koji je s četrnaestog mjesta pao na osmi vodeći uzrok smrti, a broj umrlih od te bolesti već se udvostručio od 2000. godine. U deset najčešćih uzroka smrti u toj dohodovnoj skupini tuberkuloza i dijareja također su velik problem.
Rak-rane bogatijih zemalja
U zemljama s višim srednjim dohotkom 2021. znatno je porastao broj smrtnih slučajeva od raka pluća, dva i pol puta više nego u sve tri druge dohodovne skupine zemalja zajedno. I rak želuca visoko je zastupljen u zemljama s višim srednjim dohotkom u usporedbi s drugim dohodovnim skupinama, pa ostaje jedina skupina s tom bolešću među deset vodećih uzroka smrti. Također se povećala smrt od ishemijske bolesti srca, i to za više od 1,4 milijuna, što je drugi najveći porast u bilo kojoj dohodovnoj skupini prema ukupnom broju smrti od tog uzroka. U zemljama s visokim dohotkom 2021. smrtnost raste za većinu od deset najčešćih bolesti u 2000., ponajprije zbog starenja stanovništva. Posebice su ishemijska bolest srca, moždani udar i rak želuca u prvih deset uzroka smrti iako se broj umrlih od tih bolesti smanjuje.
Na svjetskoj razini sedam od deset vodećih uzroka smrti 2021. bile su nezarazne bolesti, koje tvore 38 posto svih smrti ili 68 posto od deset najčešćih uzroka. Najveći je svjetski ubojica ishemijska bolest srca – odgovorna je za 13 posto ukupnih smrtnih slučajeva u svijetu. Smrtnost od drugih nezaraznih bolesti također je bila u porastu. Smrti od raka dušnika, bronha i pluća porasle su s 1,2 milijuna 2000. na 1,9 milijuna 2021. i sada su na šestome mjestu među vodećim uzrocima smrti. Usmrtivši 1,8 milijuna ljudi 2021., Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije bili su sedmi vodeći uzrok smrti, pri čemu su žene bile brojnije žrtve – na njih otpada čak 68 posto umrlih od tih bolesti. Dijabetes je također bio među prvih deset uzroka smrti nakon velikog postotnog povećanja od 95 posto od 2000. godine. Ostale bolesti koje su te godine bile među deset vodećih uzroka smrti više nisu na popisu, ali HIV i AIDS i dalje su među njima. Smrti zbog njih pale su za 61 posto, pomaknuvši se sa sedmog mjesta vodećih uzroka smrti u svijetu 2000. na dvadeset prvi 2021. godine. Osim toga, smrtnost uzrokovana dijarejom pala je za 45 posto te je sa šestog mjesta vodećih uzroka smrti u 2000. dospjela na trinaesto mjesto 2021. godine. Bubrežne bolest spustile su se pak s devetnaestog svjetskog uzroka smrti na deveti, pri čemu se između 2000. i 2021. broj smrtnih slučajeva povećao za 95 posto.
Digitalne platforme
Navedeni podaci globalne su zdravstvene procjene Svjetske zdravstvene organizacije objavljene 2024. u izvješćima o godišnjim trendovima za više od 160 bolesti i ozljeda od 2000. do 2021. godine. Prikazuju sveobuhvatne i usporedive podatke o zdravlju, uključujući očekivani i zdrav životni vijek, smrtnost i broj oboljelih te teret bolesti na svjetskoj, regionalnoj i državnoj razini.
Zbog čega je važno znati od čega ljudi umiru? Važno je to znati kako bi se poboljšao način na koji žive i omogućila im bolja zdravstvena skrb. Statistički podaci o broju umrlih svake godine pomažu u procjeni učinkovitosti zdravstvenih sustava i usmjeravanju sredstva onamo gdje je najpotrebnije. Primjerice, podaci o smrtnosti mogu pomoći u usmjeravanju aktivnosti i raspodjeli novca u zdravstvenom sektoru te drugim sektorima poput hrane, poljoprivrede, prijevoza i okoliša. Svjetska zdravstvena organizacija razvija standarde i najbolju praksu za prikupljanje, obradu i sintezu podataka s pomoću konsolidirane i poboljšane Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11). Ta digitalna platforma olakšava izvješćivanje o pravodobnim i točnim podacima o uzrocima smrti kako bi zemlje rutinski prikupljale i upotrebljavale zdravstvene informacije koje su u skladu s međunarodnim standardima. Rutinsko prikupljanje i analiza visokokvalitetnih podataka o smrtima i uzrocima smrti te podataka o invalidnosti razvrstanih po dobi, spolu i zemljopisnom položaju ključni su za poboljšanje zdravlja i smanjenje smrti i invalidnosti diljem svijeta.