Tehno
StoryEditor

Plava karta EU-a: Zašto će država raditi posao odjela HR-a?

10. Studeni 2024.

Vlada je nedavno predstavila nove izmjene Zakona o strancima koje bi trebale pomoći da se riješe gotovo sva pitanja vezana uz potrebe hrvatskoga gospodarstva te bi trebale poboljšati regulaciju privremenog boravka u Hrvatskoj. Nove izmjene Zakona o strancima mogu se sagledati iz više kutova i iz perspektive različitih sektora, ali fokus smo odlučili staviti samo na IT sektor s obzirom na manjak kvalitetnih IT-ovaca na domaćem tržištu.

Za hrvatski tehnološki sektor možda je najvažnija stavka tih novih izmjena produljenje plave karte EU-a (EU Blue Card), koja već tri godine olakšava zapošljavanje visokokvalificiranih državljana trećih zemalja u Europi. Plava karta ubuduće će vrijediti 48 mjeseci umjesto dosadašnja 24, a mijenjaju se i uvjeti tko može dobiti taj službeni dokument. Naime, moći će je dobiti i osobe koje nisu visokoobrazovane, ali imaju vještine, i to isključivo u IT sektoru. Strani IT-ovci koji žele raditi u Hrvatskoj svoje će vještine morati dokazivati radnim iskustvom koje će procjenjivati povjerenstvo koje će imenovati Vlada, odnosno ‘ministar odgovoran za rad‘, kako to predstavljaju iz Vlade proteklih tjedana.

Cilj je izmjena Zakona o strancima, prema onome što je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao u Saboru, zaštititi domaće radnike i osigurati povratak iseljenih hrvatskih državljana, ali i osiguravanje potrebne radne snage.

Pršte reakcije

Zašto se pravila za dobivanje plave karte mijenjaju samo za IT sektor i što o svemu misle domaći IT-ovci, odlučili smo provjeriti i sami s obzirom na to da proteklih tjedana reakcije pršte iz svih internetskih sfera.

Nove izmjene Zakona o strancima povezane s tehnološkim sektorom zato su nam prokomentirali i iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), koja podržava izmjene zakonskog okvira jer će ‘olakšati tvrtkama pronalazak odgovarajućih zaposlenika‘.

– U tom smislu pozdravljamo olakšavanje zapošljavanja djelatnika u IT sektoru koji nemaju formalno obrazovanje. Prema posljednjoj Analizi IT industrije HGK-a iz 2023., u posljednjih pet godina ta industrija rasla je prema svakom segmentu poslovanja: broj tvrtki 64 posto, izvoz 137 posto, prihodi 80 posto, broj zaposlenih 55,6 posto i plaće nominalno 33,3 posto. U isto je vrijeme potražnja za IT stručnjacima iznimno velika, za čije je privlačenje konkurencija globalna. U tom je smislu nedostatak stručnoga kadra izrazito vidljiv te je nužno pristupiti mjerama koje će pridonijeti privlačenju radnika – komentirali su iz HGK-a, dodajući da se pravo na dobivanje plave karte osobama koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, ali imaju vještine ograničava na IT industriju jer ‘tako nalaže članak 26. u svezi s Prilogom I. Direktive (EU-a) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ-a, koja se tim izmjenama Zakona o strancima transponira u hrvatsko zakonodavstvo‘.

– U spomenutom Prilogu I. Direktive utvrđuje se popis prihvatljivih zanimanja, a on uključuje direktore/direktorice i stručnjake/stručnjakinje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju koji su u roku od sedam godina prije podnošenja zahtjeva za plavu kartu EU-a stekli najmanje tri godine relevantnoga stručnog iskustva. Direktiva omogućuje državama članicama da uz određene uvjete prihvate zahtjeve za plavu kartu i za zanimanja koja nisu navedena u Prilogu. U ovom trenutku zakonodavac se odlučio da neće proširivati uvjete na druga zanimanja zbog potreba našeg tržišta rada, odnosno velike potražnje u ovom sektoru, ali i specifičnosti IT industrije koja se velikom brzinom mijenja, a fakultetsko obrazovanje ne može adekvatno pratiti promjene. Iako treba uzeti u obzir da je velik dio djelatnosti zakonski reguliran, nije isključeno širenje popisa zanimanja u budućem razdoblju, sve u skladu s potrebama gospodarstva – zaključili su iz HGK-a.

Životopis dovoljan

Da se hrvatske IT tvrtke već sada koriste uslugama stranih radnika putem rada na daljinu i da će im novi zakon omogućiti bolje planiranje i dovođenje radnika u Hrvatsku, gdje će izbliza moći upoznati tvrtku i kvalitetnije surađivati s ostalim zaposlenicima, smatra suosnivač Sofascorea i predsjednik udruge CISEx Ivan Bešlić.

– To će hrvatskim tvrtkama koje imaju iskustvo i referencije omogućiti da ponude još kvalitetnije usluge u zapadnim zemljama i tako povećaju izvoz. Samim time profitirat će i državni proračun jer će tvrtke u njega više uplaćivati. U tvrtkama će odjel HR-a i voditelji timova procjenjivati znanje i kvalifikacije zaposlenika jer je tvrtkama u interesu dovesti ljude koji će dugoročno donositi znanje. Tvrtka jamči da dovodi kvalitetnu osobu, stoga ne vidim potrebu da to procjenjuje i Ministarstvo. Vjerujem da nitko ne želi riskirati svoje poslovanje odabirom nestručnoga kadra – poručuje Bešlić. Kako tvrdi, Sofascore već godinama zapošljava inženjere koji se nisu formalno školovali za tu poziciju, ali su u mladim danima počeli raditi i skupljati praktično iskustvo.

– Očekujem da će izmjene Zakona ponajprije privući kadar iz ostalih zemalja regije, a onda postupno i kadar s drugoga govornog područja. Treba napomenuti da nisu sve naše tvrtke spremne za cjelokupno poslovanje na engleskom jeziku, a smatram da će to biti krucijalno za budućnost te opstanak i širenje tvrtki – napominje Bešlić.

Iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) vrlo su kratko poručili da bi se mjera ‘trebala proširiti minimalno na sve industrije od državnog interesa za visokoobrazovani kadar‘, a što se tiče provjere pred povjerenstvom, UGP smatra da bi životopis talentiranih pojedinaca trebao biti dovoljan.

– Hrvatska treba talentirane i visokoobrazovane ljude u svim poljima kako bi bila što prosperitetnija i bogatija za sve građane – zaključili su iz UGP-a.

Dolazi, naravno, pravilnik

Svoj komentar poslali su nam u iznimno kratkom roku i iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Kako navode, izmjene i dopune Zakona o strancima donose se, između ostaloga, radi usklađivanja s novom Direktivom (EU-a) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika (tzv. Direktivom plava karta EU-a).

– Imajući na umu manjak visokokvalificiranih radnika u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) na tržištima rada država članica, navedena Direktiva predviđa da se znanja, vještine i kompetencije stečene radnim iskustvom u IKT sektoru smatraju jednakovrijednima znanju, vještinama i kompetencijama stečenim kvalifikacijama u visokom obrazovanju. Zanimanja za koja će provoditi postupak vrednovanja su direktori/direktorice u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija i stručnjaci/stručnjakinje za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju – poručuju iz Ministarstva.

Postupak vrednovanja provodit će povjerenstvo koje imenuje ministar odgovoran za rad, a rad povjerenstva, dokazi na temelju kojih će se vrednovati znanja, vještine i kompetencije stečene radnim iskustvom, kao i način vrednovanja uredit će se, kažu iz Ministarstva, pravilnikom, čije je donošenje predviđeno u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o strancima.

Od siječnja do listopada ove godine su, prema Božinoviću, izdane 452 plave karte te 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, s tim da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu ni došli u Hrvatsku. Usporedbe radi, 2021. godine izdano je samo 81.995 dozvola za rad. 

02. prosinac 2024 02:41