Tehno
StoryEditor

Pokusi na životinjama: Bolje krepat kao europski miš nego kao Muskov majmun

14. Svibanj 2022.
Mnoga su važna dostignuća u medicini nastala zahvaljujući pokusima na životinjama i bez njih se i dalje ne može očekivati veći napredak u sprečavanju, dijagnosticiranju i liječenju bolesti ljudi. Međutim, s razvojem znanstvene, stručne i društveno-moralne svijesti dopuštene granice u takvim istraživanjima sve su strože, a postavljaju se i neki uvjeti bez čijeg ispunjavanja istraživanja na životinjama nisu dopuštena

Prije koji mjesec neurotehnološka tvrtka Elona Muska, Neuralink, koja razvija implantate ili čipove s namjerom da ih spoji na ljudski mozak, našla se pod paljbom javnosti, koja ju je optužila da njezini istraživači zlostavljaju majmune makakije u testiranju svojih proizvoda. Ta se tvrtka nada da će stvoriti revolucionarno sučelje koje će ljudima omogućiti da kontroliraju uređaje svojim mozgom, pa ne čudi da za takve pothvate i testiranja moraju upotrebljavati životinje. Naravno, iz tvrtke su odbili tvrdnje da sa životinjama postupaju neetički te su dodali da takve tvrdnje dolaze od ljudi koji se protive bilo kakvom korištenju životinja u istraživanjima. I tu su bili u pravu jer riječ je o neprofitnoj organizaciji koja promiče biljnu prehranu i zamjene testiranju na životinjama. No ima li pravih zamjena te koji se to uvjeti moraju poštovati da bi se takva istraživanja mogla provoditi?

Osjećajna bića

Regulativne agencije u Europskoj uniji (Europska medicinska agencija, EMA) i Sjedinjenim Američkim Državama (Agencija za hranu i lijekove, FDA) imaju strogu regulativu što se tiče pretkliničkih istraživanja lijekova i medicinskih naprava u razvojnoj fazi proizvoda, koja se označava od TRL 1 do 9, pri čemu TRL znači technology readiness level i svaki je korak strogo reguliran te je točno propisano koje testove sigurnosti lijeka i njegove učinkovitosti moraju farmaceutske i druge kompanije provesti da bi ih regulativne agencije prihvatile. Ti testovi često nisu usklađeni sa zahtjevima udruga koje se bore za zaštitu prava životinja u eksperimentalne svrhe, ali je zato EU komisija za znanost donijela nove preporuke barem za minimalizaciju broja korištenja laboratorijskih životinja u znanstvene svrhe u prijavama za financiranje znanstvenih programa. Istraživanja na životinjama u Europskoj uniji izvode se u skladu s Direktivom 2010/63/EU od 22. rujna 2010. godine.

– Prema Direktivi, životinje same po sebi imaju vrijednost koju je potrebno poštovati. Postoji i etička zabrinutost javnosti u pogledu korištenja životinja u postupcima. Stoga bi životinje uvijek trebalo tretirati kao osjećajna bića i njihovo iskorištavanje u postupcima trebalo bi ograničiti na područja koja mogu koristiti zdravlju ljudi, životinja i okolišu. Primjenom te direktive u EU životinje korištene u pokusima imaju zagarantirane visoke standarde što se tiče planiranja i izvođenja pokusa, no, nažalost, izvan EU standardi izvođenja istraživanja su drugačiji i uglavnom lošiji u smislu zaštite životinja – kaže prof. dr. sc. Dražen Vnuk s Klinike za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju na Veterinarskom fakultetu.

Kad se životinje iskorištavaju u znanstvene svrhe, a ne u svrhu razvoja proizvoda, onda su uvjeti također vrlo striktno definirani, ali s napomenom da se poštuje pravilo 3R, ili danas 4R, koje podupire manji broj životinja kad god je to moguće, strogo izbjegavanje patnje zbog bolova ili bilo kojeg nedopustivog neetičnog zahvata, kao što su recimo oštećenje sluznice probavnog trakta nedopustivim agensima ili operativni zahvati bez korištenja sve potrebne postoperativne terapije koja smanjuje patnju itd.

– Postoji više povjerenstava za dobrobit životinja koja moraju pregledati protokole predloženih istraživanja, od lokalnih u institucijama koje predlažu istraživanja do Ministarstva poljoprivrede, koje daje konačno mišljenje. U Hrvatskoj, nažalost, ti procesi nisu dobro organizirani pa odobrenja traju umjesto mjesec dana kao u razvijenim državama EU, katkada i više od godinu dana – kaže nam prof. dr. sc. Slobodan Vukičević, voditelj Laboratorija za mineralizirana tkiva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Osim nabrojenih načela koja su temeljna, postoje i druga koja se primjenjuju. Recimo, istraživači moraju osmisliti takvo istraživanje čiji će rezultati biti inovativni te zajednici dati vrijedne podatke i opravdati korištenje životinja u istraživanju. U tom istraživanju patnja životinje treba biti svedena na minimum korištenjem različnih postupaka (primjena analgezije, obogaćivanje okoliša životinja itd.). Istraživač mora garantirati da će provesti ono što je naveo u svojoj prijavi istraživanja (na papiru) i u stvarnim uvjetima na životinjama.

Neizostavna karika

Od korištenih životinja u istraživanjima u EU više od 50 posto danas su miševi, zatim tu su štakori i ribe zebrice, kaže Vnuk i dodaje da je, recimo, za istraživanje COVID-19 korišteno 90 posto miševa.

– Bez pomoći istraživanja na životinjama borba protiv pandemije COVID-19 bila bi teško ostvariva, primarno u razvoju cjepiva. Istraživanja na ostalim životinjskim vrstama znatno su rjeđa. Druga krajnost su istraživanja na primatima koja ne uključuju čovjeka (majmuni), a koja se mogu izvoditi samo uz posebna dopuštenja – dodaje Vnuk.

Vukičević dodaje da se životinje iskorištavaju za različite svrhe razvoja proizvoda, ali najčešće u biomedicinskim istraživanjima, te naglašava da postoji i velik problem.

– Najveći problem su besmislena istraživanja koja se provode širom svijeta. To su istraživanja koja ničemu ne služe osim razvoju karijere nekog pojedinca kojemu treba objava znanstvenog rada, a kvaliteta objavljenog rada je takva da ga nikada nitko ne citira u svojim objavljenim istraživanjima. Takvih radova koji nisu nijednom citirani u bazi podataka, recimo PubMedu, ima oko 25 milijuna, a velika ih je većina iskorištavala i životinje u istraživanjima. Stoga, kao recenzent redovito odbijam objavu radova koji nisu zadovoljili preduvjete smislenog istraživanja jer samo tako možete spriječiti dopuštenje za provođenje takvih istraživanja u budućnosti – objašnjava Vukičević.

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se takva istraživanja također provode, ali manje negoli je to slučaj u EU, a jedan od glavnih razloga je nedostatak novca za istraživanje. Registrirano je 25 korisnika, a većinom je riječ o fakultetima i institutima na kojima se izvode istraživanja ili njihovim znanstvenicima ili imaju međunarodne projekte sa stručnjacima s drugih sveučilišta u EU, ali i u cijelom svijetu.

– Danas se u RH rjeđe provode takva istraživanja u farmaceutskim kompanijama jer one u Hrvatskoj više ne razvijaju originalne, inovativne proizvode i nisu kadrovski i eksperimentalno osposobljene za istraživanja kao recimo u Plivi prije prodaje Tevi – objašnjava Vukčević pa dodaje da većina fakulteta koji u svojem sastavu imaju biološke ili biomedicinske katedre provodi istraživanja na životinjama, ali uglavnom na miševima i štakorima iz vlastita uzgoja.

Prema Zakonu o zaštiti životinja, svaki projekt odnosno planirani pokus mora dobiti mišljenje Etičkog povjerenstva za zaštitu životinja koje se koriste u znanstvene svrhe kao savjetodavnog tijela na području zaštite životinja koje se koriste u znanstvene svrhe pri ministarstvu nadležnom za poslove veterinarstva (Ministarstvo poljoprivrede).

Profesor Vukčević kaže da zamjene za pokuse na životinjama nema te da je neće ni biti jer kompjutorski programi i različiti zamjenski pristupi koji toksičnost lijekova testiraju na zamjenskim modelima in vitro, kao što su različito organizirane stanice i organi u kulturi tkiva, na žalost nisu dobra zamjena za uočavanje ozbiljnih neželjenih pojava koje se mogu, ali i ne moraju manifestirati u testiranih životinjskih vrsta pa je zbog toga toksikologija u pretkliničkim istraživanjima u tijeku razvoja lijekova vrlo složena i odgovorna profesija.

Alternativa postoji, ali...

Vnuk pak navodi da su zamjene moguće, ali samo u pojedinim istraživanjima koja nisu povezana s toksikologijom. Tako navodi da alternativa može biti relativna, poput zamjena životinje nižom životinjskom vrstom ili smanjivanjem broja životinja u istraživanjima, ali i apsolutna, kad potpuno izostane istraživanje na životinjama. Kad je riječ o toksikološkim istraživanjima, alternative nema, što potvrđuje Vukčević, koji kaže da je bilo različitih alternativnih prijedloga, ali da nijedan nije zaživio i bio prihvaćen.

– Testiranja na primatima, psima i drugim životinjskim vrstama koje ljudi najviše doživljavaju kao vrste koje bi trebalo isključiti iz eksperimentalnih istraživanja sve su rjeđa, osim u situacijama kad zamjenski modeli ne postoje ili ne mogu odgovoriti na najsloženija toksikološka pitanja, npr. kod lijekova koji bi mogli imati ozbiljne neželjene pojave koje pod svaku cijenu treba izbjeći prije uporabe na ljudima – objašnjava Vukičević.

Na kraju, ako se ne provedu svi testovi, pa i na životinjama, tek naknadno otkrije se da neki lijekovi mogu ozbiljno naštetiti čovjeku, što se dogodilo mnogo puta u povijesti. 

21. svibanj 2022 00:56