Već je neko vrijeme umjetna inteligencija (AI) među glavnim temama jer, pomalo podmuklo i potiho, pokucala na vrata realnosti prije no što smo to očekivali. Pa iako ju već neko vrijeme koristimo u nekim segmentima života, pojava javnih alata umjetne inteligencije jednostavnih za korištenje prošle je godine uzrokovala potpuno novi preokret i otvorila pitanje kako će ova tehnološka revolucija utjecati na gospodarstvo i naše poslove.
Od pitanja koliko će AI utjecati na posao koji radimo, hoće li nam olakšati ili otežati, sve do pitanja hoćemo li uopće imati što raditi?
I da, nismo otkrili toplu vodu s predviđanjem da će AI uzrokovati gašenje mnogih radnih mjesta, ali i tvrtki. No, zašto nije sve tako crno, zašto nas AI uzrujava više nego dosadašnje tehnologije i kakve sve promjene donosi AI poslovnom svijetu?
Brže od očekivanog
Iako se ovo mnogima čini kao ogromna promjena, nemojmo zaboraviti da su se velike tehnološke promjene događale i u ne tako dalekoj prošlosti. Zadnja takva, koja je zaista promijenila svijet i način na koji radimo, je bila pojava interneta. I u ovom slučaju bilo je ljudi koji nisu vjerovali u tu tehnologiju, niti da će preplaviti svijet, niti uvesti promjene, niti da ćemo o njoj postati ovisni. No, jesmo! I to sve puno brže no što se mislilo da hoćemo.
S umjetnom inteligencijom nije puno drugačije, ali brzina kojom ona postaje dio realnosti je puno brža. Godine 2017. McKinsey je procijenio da će modeli kao što je GPT-4 biti razvijeni do 2027. godine, no iznenadili su na i već ovdje, navodi Business Insider. Naizgled preko noći, OpenAI-jev generativni AI preokrenuo je svijet, poslovanja, način učenja, studiranja... Pa sada najnovije izvješće McKinseyja predviđa da će između 2030. i 2060. godine polovica današnjih radnih zadataka biti automatizirana. Preciznije, pretpostavljaju da će se to dogoditi do 2045. godine – što je gotovo desetljeće ranije nego što se prije procjenjivalo.
Što će reći: stvari se brzo mijenjaju i to brže od onog što mislimo. A ono što je sigurno, promjene nas neće zaobići.
Mijenjaju se uloge
Naime, Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će 83 milijuna radnih mjesta diljem svijeta biti izgubljeno u sljedećih pet godina zbog AI-a, a sa predviđenih 69 milijuna novostvorenih ostaje rupa od 14 milijuna radnih mjesta. A čak i oni ljudi koji zadrže svoje poslove, doživjet će veliku promjenu u načinu na koji rade svoj posao – predviđa se da će se 44 posto temeljnih vještina radnika promijeniti u sljedećih pet godina, prenosi Business Insider.
I izvješće Goldman Sachsa iz ožujka pokazalo je da bi umjetna inteligencija mogla utjecati na više od 300 milijuna radnih mjesta diljem svijeta, dok McKinsey procjenjuje da će zbog istog razloga najmanje 12 milijuna Amerikanaca morati prijeći na drugo područje rada do 2030. godine.
A iako je automatizacija do sada najviše utjecala na niskokvalificirane radnike, s generativnim AI-jem ranjivi su i obrazovaniji i visokokvalificirani radnici koji prije mogli mirne duše razmišljati o budućnosti. Širok spektar zanimanja – od marketinga i prodaje, inženjerstva, istraživanja i razvoja, računovodstva, financijskog savjetovanje – u opasnosti je od automatizacije.
Nije ni crno ni bijelo
Sve ovo, međutim, ne znači da će doći do poplave nezaposlenosti. Iako mnogi to očekuju, zaista se ne bi trebalo dogoditi da masa ljudi moljaka za bilo kakav posao. Stručnjaci ističu da AI ne bi trebao uzrokovati masovnu nezaposlenost. No, doći će do poremećaja kojih još nismo dovoljno svjesni.
AI će dugoročno dovesti do otvaranja radnih mjesta, ali nekih novih i drugačijih, dok će potražnja za nekim ulogama, za koje mislimo da će biti pogođene, možda porasti. Tako su primjerice bankomati su povećali broj bankovnih šaltera, navodi Business Insider. Primanja od nekih poslova će se smanjiti, dok će za neki porasti, no ono što je ključno da će zaposlenici sve više morati razvijati različite vještine. Također, nije sve ni na radnicima. Ova vrsta preslagivanja zahtijeva i pripremu od strane vlada i poduzeća jer bi inače revolucija umjetne inteligencije mogla bi biti bolna.
A kada bi se odradilo kako treba, stručnjaci smatraju da bi AI mogao povećati životni standard, poboljšati produktivnost i ubrzati ekonomske prilike. Jer za razliku od Interneta za koji je trebalo razviti infrastrukturu, AI se može širiti puno brže budući infrastruktura već postoji. Osim toga, za razliku od kripta ili metaverzuma, AI nije kompliciran i već ima praktičnu upotrebu, zbog čega stotine milijuna ljudi već integriraju tehnologiju u svoje svakodnevni radni život.
Glavna prednost u svemu? Umjetna inteligencija čini svijet bržim i produktivnijim. Dok procjene produktivnosti odražavaju kako će radnici unutar poduzeća postati učinkovitiji na svojim poslovima, one također pretpostavljaju da će otpušteni radnici pronaći nove poslove. A kako produktivnost raste, ukupna ekonomska proizvodnja će se povećati i BDP.
Potreba za prilagodbom
Pa sve to zvuči kao sjajna vijest. No, ono što se ne smije zaboraviti je da brzi tempo napretka i usvajanja AI-a čini ovaj pomak znatno drugačijim od prošlih industrijskih revolucija, a promjena će potegnuti potrebu i za prilagodbom u obrazovanju i pripremi radne snage. Zastarjeli sustavi obrazovanja već sada ne uspijevaju odgovoriti na potrebe suvremenih radnika, a kamoli na ono što trebalo s obzirom na to da AI uzima maha.
Upravo zato, još kao još jednu od promjena, poslodavci će trebati pod normalno prihvatiti ulaganje u radnu snagu – i to brzo.
Jer, umjetna inteligencija je katalizator koji zahtijeva proaktivnu potragu za prilagodbom i promjenom. A kako bi radnici bili otporni na velike šokove, potrebno je shvatiti da ovaj tehnološki val može učiti jednako dobrog, kao i lošeg.