Satelitski podaci izazivaju velika veselja i sitne uzbune

Najbolji fotografi na svijetu vjerojatno pucaju od muke dok gledaju NASA-ine fotografije Zemlje snimljene svemirskim teleskopima i satelitima. Nije to zbog ljubomore, nego nedostatka prilike i mogućnosti da i oni iz ptičje perspektive visoke nekoliko stotina ili tisuća kilometara iznad Zemlje snime svoj grad, obožavani otok, vrhove Alpa, Kineski zid, Saharu, vinograde u francuskoj pokrajini Champagnei ili bilo što drugo… Međutim, ne mora se raditi u NASA-i ili bilo kojoj drugoj instituciji, a ni biti vrhunski i poznati fotograf ili samo amater koji uživa gledati svijet kroz fotoobjektiv da bi se došlo do satelitskih slika. Zahvaljujući razvoju novih tehnologija danas ih je moguće besplatno dohvatiti s weba s pomoću računala ili mobitela u svakom trenutku i s bilo kojeg mjesta.

Svestrane uloge

Industrija satelitskih slika Zemlje raste u posljednjem desetljeću. Sateliti više ne služe samo za špijunažu i prijenos signala, danas je njihova uloga mnogo svestranija nego što je bila u početku, a tome je pridonio i sve veći broj satelita u orbiti. Prvu sliku Zemlje, suncem obasjano središte Tihog oceana, 14. kolovoza 1959. snimio je satelit Explorer 6 dok je bio na visini od dvadeset sedam tisuća kilometara i prolazio iznad Meksika. Zemlju su u početku satelitski snimale najmoćnije države, a od početka ovoga stoljeća to rade i brojne tvrtke za komercijalnu namjenu. U orbiti lebde mnogi sateliti, od obrambenih špijunskih do onih za upravljanje okolišem i analizu klimatskih promjena. Ti sateliti neprestano snimaju Zemlju, a slike koje odašilju služe za čitanje i analizu vrijednih podataka koji se upotrebljavaju u obavještajnoj službi i ratovanju, meteorologiji, poljoprivredi, šumarstvu, geologiji, kartografiji, oceanografiji, očuvanju okoliša, izradi razvojnih planova, obrazovanju… Osim raznim institucijama, satelitske slike Zemlje korisne su i znanstvenicima, konzultantima, upravama tvrtki ili samo znatiželjnicima koje zanima kamo ide ovaj planet.

Riječ je o satelitskim slikama koje ne podliježu pravilima o privatnosti, javno su dostupne i svatko se njima može besplatno koristiti. One su dokaz klimatskih promjena, svjedoče o prirodnim katastrofama poput požara i poplava, širenju gradova, sječi šume u Amazoni, olujama... Satelitski podaci dragocjeni su u posljednje vrijeme i za gospodarstvo, posebice za poljoprivredu jer pomažu u uzgoju, prijevozu i logistici. Danas satelitske podatke upotrebljavaju sve djelatnosti, čak i mediji. Primjerice, prvu sliku Zemlje iz svemira koju je objavila televizija odaslao je davne 1960. meteorološki satelit TIROS-1.

Kako ih naći

Ipak, treba se znati koristiti mehanizmima i informacijama kako bi se te slike besplatno dohvatile s preglednika. Jedan od putova do tih podataka vodi preko Google Earth Proa, koji ima mnogo alata s pomoću kojih se može preuzeti slika nekog područja, a koja će možda poslužiti za pripremu predavanja, prezentacije i slično. Za preuzimanje slika visoke rezolucije s Google Earth Proa treba na alatnoj traci odabrati i spremiti sliku. Pritom će se otvoriti sučelje koje omogućava prilagođavanje slike koju se želi dohvatiti. Mogu se odabrati opcije: naslov, opis za kartu i slično ili se sve to može ukloniti te odabrati rezoluciju slike i spremiti je na računalo ili mobitel. Osim što se može preuzeti najnovije slike, putem Google Earth Proa moguće je pregledati i stare. No one nisu brojne kao one nedavno snimljene satelitima jer unazad nekoliko desetljeća nisu svi dijelovi zemaljske kugle bili jednako zanimljivi i imali isti satelitski fotografski tretman.

Satelitsko fotografiranje nekih dijelova našega planeta počelo je sredinom prošloga stoljeća i u arhivama je bezbroj tih slika tako da je moguće usporediti kako su se razvijala neka područja posljednjih sedamdeset godina, a neka su područja fotografirana tek u posljednje vrijeme. U svakom slučaju, tako dostupne fotografije visoke rezolucije mogu poslužiti primjerice u istraživanjima, za pripremu znanstvenih radova, predavanja i prezentacija te analizu podataka potrebnih za donošenje odluka. Slike dohvaćene preko toga preglednika može se arhivirati, pospremiti ih u mape, dodati im detaljne opise s poveznicama na slike, što je vrlo korisno radi li se npr. na projektu mapiranja.

Nekad i sad

Nije Google Earth Pro jedini besplatni izvor satelitskih fotografija, na raspolaganju je i ESRI World Imagery Wayback, arhiva koja korisnicima omogućuje istraživanje i usporedbu povijesnih ESRI satelitskih podataka. Iako ta arhiva nije toliko velika kao Googleova, vrijedna je istraživanja u slučaju kada se traži nešto posebno što možda nije dostupno na Google Earthu. Posebnost ESRI World Imagery Waybacka alat je Swipe Mode s pomoću kojega se može usporediti slike određenog područja, što može biti važno ako su se na njemu dogodile neke velike promjene. Korištenjem animacije stvara se vremenski odmak između slika određenog područja, a može se preuzeti animaciju čak i kao GIF, što čini vrlo jednostavnim dijeljenje slike bilo gdje na mreži. To je vrlo dobar izbor satelitskih slika, ali ima i bolji – USGS EarthExplorer, čija arhiva nudi mnogo više slika od ostalih spomenutih preglednika bilo da je riječ o slikama starim desetljećima bilo najnovijim snimkama, digitalnim podacima o nadmorskoj visini, kartama... Istraživanje arhive USGS EarthExplorer besplatno je i za preuzimanje slika treba otvoriti besplatni račun.

Put za preuzimanje

Kako preuzeti sliku s te web-stranice? Prvi je korak zumiranje željenog područja te korištenje alata za crtanje okvira, primjerice opcija upotrebljava kartu koja odabire cijelo područje prikazano na zaslonu. Potom putem skupova podataka treba otvoriti željenu opciju i koristiti filtar koji će ukloniti sve opcije koje nisu dostupne na odabranoj lokaciji. Za svaki slučaj dobro je putem opcije info otvoriti stranicu s objašnjenjem o određenom skupu podataka. Nakon odabira skupa podataka, pokretanjem opcije rezultati može se vidjeti što je dostupno te preuzeti sliku besplatno. Nije li slika dostupna za besplatno preuzimanje, može se tražiti njezino skeniranje, no to stoji trideset dolara po slici.

Jedan od najvrjednijih izvora besplatnih slika čija je razlučivost deset metara po pikselu preglednik je Sentinel&Landsat, na kojemu su slike dostupne za gledanje već nekoliko sati nakon snimanja. Rezolucija slika na Sentinel&Landsatu dovoljno je velika da se vidi, primjerice, krčenje starih nasada ili zapuštenog zemljišta, napredovanje radova u poljoprivredi, brodove na moru, gradnja infrastrukture, posljedice požara i poplava…

Mobilni alati

Nije nužno stalno biti za računalom da bi se došlo do tih slika jer SkyFi korisnicima mobilnih telefona nudi besplatnu mobilnu aplikaciju, kao i web-aplikaciju putem koje se može pristupiti podacima Sentinel uz pristup Umbrinom katalogu otvorenih podataka i kupnju komercijalnih satelitskih slika visoke rezolucije. Nakon preuzimanja aplikacije SkyFi na mobitel, treba se prijaviti za besplatni račun i besplatno na web-stranici pretraživati slike. No željenu sliku ipak treba platiti, a SkyFi će je isporučiti putem e-pošte i u aplikaciji za samo dvadesetak minuta. Mnogo materijala nudi i preglednik Copernicus: radar Sentinel-1, povijesnu arhivu Landsata te druge. Copernicusom može se koristiti besplatno i bez računa sve do određene granice. Taj je preglednik jednostavan za korištenje, a uza željene podatke u skočnim se prozorima nalazi objašnjenja o slikama. Moguće je pregledavati slike bez preuzimanja goleme datoteke i učitavanja u preglednik. Osim toga postoje dodatne opcije obrade poput infracrvene boje, spremanja trenutačne slike za buduće potrebe, kartice za uređivanje i podešavanje slika u pregledniku, usporedbe jedne slike s drugom slikom te čak i mogućnost preuzimanje nizova slika.

Kad će hrvatski?

Ipak, ničega ne bi bilo da nije svemirskih luka iz kojih se lansiraju sateliti u svemir. Najpoznatija na svijetu je Svemirski centar Kennedy& Cape Canaveral u SAD-u, u kojem su startale brojne svemirske misije. Taj se centar sada širi kako bi služio rastućoj komercijalnoj svemirskoj industriji. Danas je uobičajeno imati satelit u svemiru, čak i najmanji. U Zemljinoj orbiti lebde tisuće satelita, a od država članica Europske unije nema ga samo Hrvatska. No u tijeku je izrada prvoga hrvatskog satelita Peruna, u cijelosti projektiranog, dizajniranog  i izrađenog u Hrvatskoj, čije je lansiranje najavljivano već nekoliko puta, ali kasni zbog financijskih teškoća. 

LJUDSKA PRAVA Tako se istražuju međunarodni zločini i što vam radi susjed

Na satelitske snimke kao dokaz međunarodnoga kriminalnog ponašanja, prema pisanju časopisa Harvard Human Rights Journal, oslanjaju se i tužitelji Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) i grupe za ljudska prava. Ti su podaci posebno korisni kada se istražuju ili kazneno gone zločini u okviru nadležnosti ICC-a, kao što su ratni zločini, genocid i zločini protiv čovječnosti. No, koliko god bilo korisno i precizno, satelitsko prikupljanje podataka izaziva zabrinutost. Nije ni jasno regulirano ni etički čisto. S jedne strane, primjerice, skupine za ljudska prava oslanjaju se na satelitske snimke, a s druge zagovaraju ljudsko pravo na privatnost.

Satelitska tehnologija može se, naime, upotrijebiti za kršenje prava pojedinca na privatnost na mnogo načina, uključujući nadzor. Sateliti, navodi Harvard Human Rights Journal, mogu pratiti kretanje i raspored pojedinca pokazujući čak i kad nečiji automobil stane na prilazu zgradi. Satelitske fotografije mogu se upotrebljavati i za praćenje grupa ljudi i utvrđivanje kada i gdje se održavaju politički skupovi. Neki su sateliti sposobni čak za prepoznavanje lica. U kombinaciji s drugim izvorima podataka, satelitske slike mogu se upotrijebiti za izradu detaljnog profila navika i ponašanja, pa i društva pojedinca. Sateliti također mogu proizvesti slike privatnog vlasništva vas i vaših susjeda, pa i ograđena dvorišta i dijelove kuće vidljive kroz prozore ili krovne prozore.

Većinu satelitskih podataka k tome u početku prikupljaju privatne tvrtke pa bi i to moglo utjecati na objektivnost podataka, a i države kontroliraju tvrtke koje se bave geoprostornim podacima i dodatno utječu na način na koji se podaci prikupljaju. Doduše, ne daju ih uvijek badava.