Silvio Papić, voditelj katedre za računalne mreže i predavač na Visokom učilištu Algebra i bivši vojni pilot, ne boji se ni umjetne inteligencije ni ChatGPT-a u obrazovnom sustavu. I sam je, kaže, čuo da neka sveučilišta vraćaju pisanje eseja i drugih studentskih radova olovkom, jer eto postoji mogućnost da će studenti varati i koristiti Chat GPT-3 da piše zadaću umjesto njih, a to je, kaže, reakcija nespremnih organizacija koje nemaju ideju kako iskoristiti nove, moćne alate kako bi postali bolji.
- Dakle oni će sada prisiliti studente da rade na stari spori način iako je neminovno da je ova tehnologija tu da ostane i postane još bolja. To je kao da na predavanju pričate sporije samo da potrošite svih 90 minuta vremena. Dakle forma ispred sadržaja. Obrazovne organizacije koje prepoznaju potencijal ovakvih alata se neće baviti kočenjem napretka, već će prilagoditi studijske programe, sadržaj koji uče studente i fokusirati se više na apstrakciju i misaone procese koje će razvijati kod studenata umjesto na tehničke aspekte i pamćenje pukih informacija. Napuštamo doba ponavljanja i pamćenja i ulazimo u doba promišljanja i kreativnosti. Svoje studente želim učiti kako da postavljaju prava pitanja da bi mogli bolje razumjeti kako stvarnost u kojoj živimo funkcionira i kako možemo zauzdati zakonitosti koje ravnaju tom stvarnosti da rade za nas, želim ih učiti kako da razumiju svoju ulogu u toj stvarnosti i tu nam je umjetna inteligencija izvrstan alat! Algebra kao organizacija je u korak s najnovijim tehnološkim razvojem, to je nama prirodni habitus, ali mnoge druge organizacije, posebno one kojima tehnologija nije u fokusu će imati velikih izazova da uhvate korak s vremenom i iskoriste nove sve moćnije alate u radu sa studentima i u procesu stvaranja/otkrivanja znanja. Mislim da trebamo umjetnu inteligenciju maksimalno iskoristiti u obrazovnom procesu u onim područjima gdje to ima smisla, ali nikada ‘računalo‘, pa makar i najpametnije u svemiru, neće moći zamijeniti čovjeka u ljudskim odnosima, jer stvorenje nije isto što i stvoritelj - kaže Papić.
Ali umjetna inteligencija će svakako utjecati na na obrazovni sektor.
- Naravno. Obrazovanje je već doživjelo jedan udarac pojavom online platformi za učenje poput Udemy, Coursera, Skillshare, MasterClass ili jednostavno YouTube, ali obrazovne organizacije u velikoj mjeri nisu prihvatile i iskoristile te nove platforme, već su se još više zatvorile i uzaludno pokušale zaštititi od njihovog utjecaja, baš kao što neki i danas to rade tako da vraćaju pisanje studentskih zadaća rukom. Taj otpor je samo kratko odgodilo neizbježnu dugo čekanu transformaciju obrazovanja od, danas neadekvatnog, „pruskog“ modela sjedenja u učionicama i čekanja zvona u nešto puno bliže čovjeku i angažiranju stvaralačkog potencijala ljudskih bića. Države kao Hrvatska su u najboljoj poziciji da svoje obrazovanje brzo promijene, jedan razlog je što smo ionako na „niskim razinama“, ali i zbog toga što smo mali i možemo biti vrlo fleksibilni. Hrvatskoj nije toliki problem nedostatak znanja ili tehnologije, već mentalni sklop koji treba promijeniti od „ne talasaj“ do „usudi se, to je cijena napretka“. Taj mentalitet koji imamo je teško breme naslijeđeno iz prošlosti, a vidljivo je u svim, da tako kažem, „državnim“ strukturama i sustavima od obrazovanja preko sustava zdravstva, lokalne i državne uprave, državnih tvrtki, vojske pa do političkih procesa i procesa odlučivanja i upravljanja državom kao cjelinom. Karakteristika tog mentaliteta je nedostatak vizije, a onda i sve ostalo kao što je ne prihvaćanje odgovornosti, manjak poduzetničkog duha, neizražavanje kreativnosti i drugi „okovi“ koje smo si sami stavili. Bilo bi dobro da zajašemo ovaj val promjene tehnološke paradigme i promijenimo već predugo prihvaćenu paradigmu obrazovanja.
Kako bi uopće definirali što je umjetna inteligencija, tu se mnogi ne snalaze?
- Da, iako svi koristimo termin umjetna inteligencija, danas ne postoji umjetna inteligencija. Ono što postoji su moćni alati za automatizaciju dijela aktivnosti koje inače rade ljudi kada otkrivaju svijet oko sebe i kada mijenjaju materijalnu stvarnost u kojoj žive. Takvi alati samo izgledaju kao da su inteligentni, a neki će reći da izgledaju kao da imaju svijest. Međutim mi se još nismo složili se oko definicije inteligencije, ne razumijemo kako radi mozak, pokušavamo shvatiti koja je priroda stvarnosti u kojoj živimo, što je život, svijest itd. Još nemamo odgovore na sva ona ontološka pitanja koja si postavljamo od kada postojimo. Nakon ovog pojašnjenja ja ću se u nastavku teksta ponašati kao da umjetna inteligencija zaista postoji. Ako Želite svojoj baki objasniti što je to Chat GPT-3 onda joj recite kako je to puno moćnija Google tražilica koja razgovara s vama i odgovara na sva vaša pitanja direktno bez da vam nudi stotine mogućih odgovora, pa da vi sami trebate sortirati što ima smisla. Inače GPT-3 je kratica za "Generative Pre-trained Transformer 3", koji je najsuvremeniji jezični model koji je razvila tvrtka OpenAI. GPT-3 je model strojnog učenja koji je treniran na ogromnoj količini tekstualnih podataka s interneta poput različitih mrežnih stranica, knjiga, novinskih i znanstvenih članaka i slično. Sve to mu omogućava generiranje novog teksta različitih stilova i formata koji je vrlo sličan ljudskom pisanju. GPT-3 može obavljati širok raspon zadataka obrade prirodnog jezika kao što su dovršavanje teksta, prijevod, sažimanje, odgovaranje na pitanja i više. To je jedan od najnaprednijih jezičnih modela koji su danas dostupni i koristi se u raznim industrijama u razne svrhe, uključujući chat (npr. Chat GPT-3), prevođenje jezika i stvaranje sadržaja. A Chat GPT-3 je verzija modela GPT-3 koja je prilagođena za razgovor i interakciju s ljudima, a može odgovarati na pitanja, generirati programski kôd ili skripte za konfiguraciju servera i mrežnih uređaja, pisati sažetke za stručne i znanstvene radove, pisati eseje, lektire, pjesme i novinske članke, stvarati web stranice i još mnogo toga.
Što se može sada raditi i što će u budućnosti moći raditi s Chat GPT-3?
- Do sada sve što sam radio s ovim alatom je bilo iznenađujuće, dakle pisanje sažetka ili uvoda za završni ili diplomski rad bilo je potrebno samo kratko opisati temu ili dati samo generalne smjernice i u nekoliko sekundi Chat GPT-3 generira stranicu vrlo smislenog teksta povezanog s temom. Nakon malo dorada taj tekst izgleda bolje nego da sam ga sam smišljao, a posao je gotov za djelić vremena. Naslovi diplomskih i završnih radova oko kojih se na povjerenstvu dosta puta raspravljamo sada se generiraju u nekoliko sekundi i svima zvuče prihvatljivo, jer nam Chat GPT-3 može pomoći da se izrazimo i nađemo „zajednički nazivnik“. Ovaj alat je izvrstan za generiranje kôda na temelju opisa, tako da u sučelje Chat-GPT-3 opišete topologiju i kako ta topologija treba raditi (zadatak koji sam dao studentima) i Chat GPT-3 mi da točnu konfiguraciju za sve uređaje i napiše korake za implementaciju s objašnjenjem i to radi! Također od velike pomoći je za pisanje lektira, pa sam tako Chat GPT-3 pitao što mi je trebalo da napišem lektiru „Pippi Duga Čarapa“ za 4. razred OŠ i to bez da sam je pročitao. A sve ovo je samo mali dio, a na internetu možete naći puno primjera gdje ljudi pišu pjesme, glazbu, izrađuju kompleksne naredbe za Excel, rade razne kompleksne izračune koje sami ne bi znali napraviti, ali znaju postaviti pitanja u Chat GPT-3 i dobiju točno ono što im treba. Novije verzije „GPT-a“ i sličnih alata će sve ovo u budućnosti moći raditi još bolje i aktualnije, pogotovo u trenutku kada budu imali pristup internetu u realnom vremenu, što trenutno nije slučaj. Ovaj GPT-3 model je „treniran“ na postojećim dostupnim podatcima do 2021. godine. Iz tvrtke Open AI najavljuju novu verziju ovog alata i kažu da ukoliko ste bili oduševljeni verzijom GPT-3, nova verzija će vas zaprepastiti, tako da očekujemo još moćniji alat u verziji GPT-4.
Koje djelatnosti i sektore bi mogao i u kojem roku promijeniti iz temelja? Kome će biti konkurencija, a kome disruptor?
- Ovakva tehnologija, odnosno mogućnosti primjene ove i sličnih tehnologija baziranih na „umjetnoj inteligenciji“ su razina promjene paradigme slično kao električna energija ili Internet. Umjetna inteligencija će se koristiti kao pomoć ljudima za osmišljavanje, planiranje, organizacija, odlučivanje i upravljanje raznim procesima u raznim kontekstima npr. najrazličitije vrste dijagnostike, okolnosti prirodnih nepogoda, ratne operacije, pravosuđe, medicina, poljoprivreda, ugostiteljstvo i turizam, uslužne djelatnosti, istraživanje, umjetnost itd. Praktički sve što mi ljudi sada moramo sami smisliti, planirati, organizirati, upravljati i raditi u velikoj mjeri će nas „zamijeniti“ umjetna inteligencija. Naš zadatak će biti da usmjeravamo umjetnu inteligenciju kako bi dobili najbolji rezultat. Također ključan zadatak za nas je da budemo pametni i mudri kako bi definirali ontološki okvir u kojem će umjetna inteligencija biti zadržana i unutar kojeg će djelovati. I to je možda i najveći izazov za budućnost. Ne postoji industrija koja neće osjetiti utjecaj umjetne inteligencije i oni koji budu ignorirali mogućnosti primjene ovakvih tehnologija neće opstati na tržištu. Smatram da će taj utjecaj biti pozitivan, jer gdje god pogledamo možemo vidjeti prostor za optimizaciju, povećanje efikasnosti, smanjenje troškova, povećanje preciznosti, točnosti i jasnoće u interakciji ljudi s materijalnim svijetom. Svi oni koji ne budu pratili tempo, koji je ovog puta toliko brz da praktički moramo reagirati instinktivno, gotovo bez razmišljanja, jednostavno neće opstati.
Kome će ChatGPT postati izravna konkurencija?
- Ako se netko treba bojati alata kao što je Chat GPT-3 to su drugi alati koji rade slične stvari, ali uz puno više ljudske interakcije, tako da tvrtke koje razvijaju takve alate nužno moraju osuvremeniti svoje proizvode. Tu spadaju razni pretraživači interneta, alate za obradu teksta, prevođenje, izradu i obradu fotografija, videa, zvuka, CAD alati, ali i razni alati za upravljanje ljudskim resursima, vođenje evidencije, obradu podataka, organiziranje događaja,dakle svi alati koji traže više ljudske interakcije ili su inferiorni u bilo kojem smislu u odnosu na alate poput Chat GPT-3 trebaju redizajn. Ne bih rekao da će Chat GPT i slični alati biti konkurencija ljudima u smislu da će ljudi ostajati bez posla, već će ljude osloboditi da rade složenije i vrijednije poslove koji danas ne postoje, isto kao što su traktori i kombajni nekad davno oslobodili mnoge ljude služenja žitnim poljima. Chat GPT je alat tako da ima smisla govoriti o tome tko ovakve alate može iskoristiti u kojoj mjeri i za što. Za početak svi oni kojima je posao generiranje bilo kakvog digitalnog sadržaja bilo teksta, videa, zvuka i to pogotovo generičkog sadržaja mogu koristiti Chat GPT i slične AI alate za unapređenje svog dosadašnjeg rada. Ako govorimo samo o tekstualnoj dimenziji primjene ovog alata za početak najviše koristi bi mogli imati upravo novinari, ljudi koji pišu priručnike, udžbenike, znanstvene članke, diplomske i završne radove, lektire, eseje itd. neki će se mijenjati svojom voljom, a neki će se morati mijenjati silom prilika.
Trebamo li se bojati umjetne inteligencije?
- Ne, ali trebamo definirati, a zatim i adresirati pitanja poput onog što su „granice stvarnosti“ za umjetnu inteligenciju izvan kojih neće moći izaći. Nešto slično kao „Asimovi zakoni robotike“, ali na razini konvergirajućih-sužavajućih mogućnosti za umjetnu inteligenciju, gdje će se, ukoliko krene u „pogrešnom“ smjeru razvoja, umjetna inteligencija sama sebe zaustaviti. Kao što vidite pretpostavljam jednu univerzalnu umjetnu inteligenciju u nekom trenutku, da ne kažem Skynet kao u filmu Terminator.