Samo prije dvije godine Mark Zuckerberg najavio je čuda metaverzuma, virtualnog svijeta u koji ćemo se preseliti. No ružičasta tržišna projekcija izgrađena na nejasnim obećanjima jednoga glavnog izvršnog direktora brzo se pokazala šupljom kad je ljudima stvarno ponuđena prilika da je isprobaju. Nitko se, zapravo, nije koristio tim svijetom
Još donedavno cijeli tehnološki svijet brujao je o metaverzumu, virtualnom svijetu u kojem će ljudi živjeti i međusobno komunicirati u digitalnim verzijama samih sebe. Iako ta ideja nije nova (digitalni avatari dolaze još iz videoigrica 1990-ih), najviše joj se do sada posvetio kreator Facebooka Mark Zuckerberg. Ali, izgleda, ne baš dovoljno. Ugledni svjetski poslovni časopisi u posljednje vrijeme objavljuju osmrtnice metaverzuma, koji je ušao u povijest a da i nije živio u sadašnjosti.
Tehnološki novinari su podijeljeni: jedni smatraju da Zuckerberg treba odgovarati za ‘navlačenje‘ investitora i kompanija na ideju koju nije ni razvio ni realizirao do kraja; drugi tvrde da Zuckenberg nije zaboravio metaverzum, već da će se na njega ‘baciti‘ kad prođe pompa oko umjetne inteligencije – trenutačno najvećeg tehnološkog i investitorskog igrališta. Zanimljivo, iako (navodno) još nije došla do stupnja razvoja u kojem ima ambicije, može se reći da je umjetna inteligencija pokopala metaverzum i poslala ga na groblje propalih ideja tehnološke industrije.
Zuckerbergova vizija
Svoju viziju metaverzuma Zuckerberg je predstavio u listopadu 2021. godine, kad je promijenio ime svoje bilijunske tvrtke u Meta. U svojim demonstracijama zvučao je kao da je metaverzum pred vratima, a već je postigao određeni uspjeh sa slušalicama Meta‘s Quest koje su predstavljale fizički medij virtualne stvarnosti. Blještavi promotivni video u kojem Zuckerberg najavljuje promjenu imena tvrtke opisivao je budućnost u kojoj ćemo moći besprijekorno komunicirati u virtualnim svjetovima. – Korisnici bi uspostavili kontakt očima i osjećali bi se kao da su zajedno u sobi. Metaverzum je ljudima ponudio imerzivno iskustvo – tvrdio je.
Autor teksta u Business Insideru, tehnološki novinar Ed Zitron piše da je metaverzum patio od akutne krize identiteta: – Funkcionalan poslovni projekt podrazumijeva nekoliko ključnih stvari za uspjeh i rast: jasnu svrhu upotrebe, ciljanu publiku i spremnost kupaca da usvoje proizvod. Zuckerberg nije uspio artikulirati osnovne poslovne probleme kojima bi se metaverzum bavio. Zuckerbergov jedini stvarni proizvod, VR platforma Horizon Worlds, koja je zahtijevala upotrebu nevjerojatno nezgrapnih slušalica Oculus, nije se uspio približiti pravoj viziji. Zuckerberg je tvrdio da će se milijarda ljudi koristiti metaverzumom i ondje potrošiti stotine dolara, a nije rečeno što bi ljudi dobili u zamjenu za svoj novac.
Sjajni početak
Unatoč tomu metaverzum je vrlo brzo postao opsesija tehnološkog svijeta i mamac za investitore s Wall Streeta. Samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja Mete činilo se da svaka tvrtka ima njezin proizvod u ponudi iako nije bilo jasno ni što je to ili zašto ga treba imati. U vlak su uskočile čak i tvrtke koje imaju manje veze s tehnologijom – trgovački lanac Walmart pridružio se metaverzumu. Disney se pridružio metaverzumu. Rasle su lančano i projekcije rasta. Konzultantska tvrtka Gartner tvrdila je da će 25 posto ljudi provoditi barem jedan sat na dan u njemu do 2026. godine. Wall Street Journal rekao je da će metaverzum zauvijek promijeniti način na koji radimo. Tvrtka McKinsey predvidjela je da bi on mogao generirati do pet bilijuna dolara vrijednosti i da 95 posto poslovnih lidera očekuje da će metaverzum pozitivno utjecati na njihovu industriju u roku od pet do deset godina. City je objavio golemo izvješće u kojem se navodi da će to biti prilika vrijedna 13 bilijuna dolara.
No, kako je slikovito napisao Zitron, metaverzum nije vodio zdrav život. Svaka poslovna ideja ili ružičasta tržišna projekcija izgrađena je na nejasnim obećanjima jednoga glavnog izvršnog direktora. I kad je ljudima stvarno ponuđena prilika da ga isprobaju, nitko se zapravo nije koristio njime. ‘Decentraland‘, najbolje financiran, decentraliziran, kriptozasnovani metaverzumski proizvod, imao je samo oko 38 dnevnih aktivnih korisnika u svom ekosustavu vrijednom 1,3 milijarde dolara (tvrdi da ima 8000 aktivnih korisnika na dan, što je i dalje samo djelić broja ljudi koji igraju primjerice ‘Fortnite‘). ‘Horizon Worlds‘ ima manje od 200 tisuća aktivnih korisnika na mjesec, što je drastično manje od 500 tisuća, cilja koji je Meta postavila za kraj 2022. Wall Street Journal izvijestio je da je samo devet posto svjetova koje su kreirali korisnici posjetilo više od pedeset igrača, a The Verge je rekao da je sustav toliko pun bugova da su ga izbjegavali čak i Metini zaposlenici. Unatoč snazi tadašnje tvrtke vrijedne bilijun dolara Meta nije uspjela uvjeriti ljude da upotrebljavaju proizvod na koji je stavila svoju budućnost.
Streloviti pad
Metaverzum se ozbiljno razbolio usporavanjem globalnoga gospodarstva, a euforija zbog generativne umjetne inteligencije paralelno je rasla. Microsoft je zatvorio svoju platformu za virtualni radni prostor AltSpaceVR u siječnju 2023., otpustio sto članova svog industrijskog metaverzumskog tima i napravio niz rezova u svom timu HoloLens. Disney je zatvorio svoj Odjel za metaverzum u ožujku, a Walmart je slijedio taj primjer zaključivši svoje metavrezumske projekte temeljene na Robloxu. Uložene su milijarde dolara, a tisuće ljudi (ako ne i deseci tisuća) ostale su bez posla.
Održavanje na životu metaverzuma službeno je prekinuto kad je postalo jasno da su Zuckerberg i tvrtka koja je pokrenula to ludilo prešli na zelenije financijske pašnjake. Tvrtka je čak prestala predstavljati metaverzum oglašivačima unatoč tomu što je potrošila više od sto milijardi dolara na istraživanje, razvoj i svoju misiju da bude prva u njemu. Smrt metaverzuma, piše BI, treba pamtiti kao nedvojbeno jedan od najvećih povijesnih neuspjeha u povijesti tehnologije.
Tri ključna pitanja
Zuckerberg je još prije demantirao tezu da odustaje od metaverzuma, a neki mediji počeli su preispitivati je li proglas smrti zapravo pretjeran i preuranjen. Časopis Frobes povezuje odgodu s tri ključna pitanja: prvi argument ide u prilog tomu da je teško razviti tehnologiju s mogućnostima kvalitetna premošćivanje jaza između stvarnog i virtualnog svijeta. Još je mnogo godina daleko od razvoja kvalitetnog hardvera. Drugo su poslovni modeli koji bi probudili potražnju korisnika za metaverzumom. Velike tvrtke poput Proctora and Gamblea, Siemensa i mnogih drugih upotrebljavaju XR tehnologiju za razne aplikacije povezane sa svojim poslovanjem, ali nitko još nije osmislio tzv. ubojitu aplikaciju, a kamoli hardverski uređaj za šire potrošačko tržište. I treće, klima ulaganja u tehnologiju trenutačno se prebacila s metaverzuma na umjetnu inteligenciju. Konzultant i futurist Tim Bajarin uspoređuje smrt metaverzuma s poznatim citatom Marka Twaina kad su novine objavile da je umro: ‘Izvješća o mojoj smrti uvelike su preuveličana.‘