Hrvatski mediji trenutno imaju 30.500 pretplatnika, devet posto više u odnosu na raniji kvartal iako pretplata u 86 posto medija ne čini značajan dio prihoda. Rezultati su to istraživanja koje je provela Hrvatska udruga digitalnih izdavača koja je od ove godine, zajedno s agencijom 404, suosnivač SoMoBorca.
Konferencija SoMoBorac ovoga je tjedna u Tvornici Kulture digitalnim pretplatama posvetila cijeli jedan blok predavanja u sklopu kojeg su govorili suosnivač i Chief Digital Officer slovačkog medija Dennik N Tomáš Bella, osnivač portala srednja.hr, mirovina.hr i bauštela hr. Marko Matijević, direktorica Lidera Bojana Božanić Ivanović, direktor 24sata Zoran Turković te direktor digitalnih operacija Hanza Medije Stipe Grubišić.
‘Dajte ljudima ono što im nitko ne daje‘
Bella je, kao direktor u mediju koji je kvalitetno implementirao digitalnu pretplatu, dao uvid kako ‘natjerati‘ publiku da plati, odnosno kako privući čitatelje da odvoje dio svog kućnog budžeta kako bi podržali poslovanje određenog medija.
Navodeći vlastiti primjer, Bella je objasnio kako im je prvotni cilj bio pokretanje ozbiljnih novina koje ne vode oligarsi i tu su odmah privukli čitatelje jer svi žele čitati nezavisne novine. Tu se stvara komunikacija između medija i čitatelja, a najveću razliku čine e-mailovi, odnosno newsletteri koje je potrebno personalizirati za svakog individualnog čitatelja. Nakon što se stvori komunikacija s čitateljima treba im se dati do znanja da sadržaj ima cijenu pa postupno uvoditi određena manja plaćanja nakon čega dolazi ta famozna pretplata te premium kao posljednji korak u naplati sadržaja.
– Dajte ljudima ono što im nitko ne daje – izjavio je Bella napominjući da je čitateljima potrebno dati izbor kakav oblik pretplate žele te je potrebna kontinuirana komunikacija i edukacija čitatelja.
I na kraju, kako je rekao, svatko misli ‘Hrvati to neće htjeti platiti‘, no isto su svi mislili i za Slovake i neke druge narode, a na kraju su svi, jedan po jedan, uveli pretplate. Postoji period prilagodbe, no na kraju svi žele platiti ako znaju da plaćaju za nešto što je kvalitetno.
Potrebno je vrijeme
Pa hoće li se onda i Hrvati pretplatiti? Odgovor na ovo pitanje u panelu su dali direktorica Lidera, direktor 24sata i direktor digitalnih operacija Hanza Medije.
Dok su 24sata i Hanza Media krenuli s pretplatom u protekle dvije godine, Lider je s pretplatom krenuo još 2018. godine kada je lansirana i aplikacija koja u svom korištenju podsjeća na web članke.
– Shvatili smo da se moramo prilagoditi budućim generacijama koje su odrasle s mobitelom u rukama. Potrebno je vrijeme, takve se stvari ne mogu realizirati preko noći, potrebna je edukacija i tržišta i kompanija, no mi sada odgajamo generacije da sadržaj ima cijenu i da ga se treba platiti – izjavila je Božanić Ivanović napominjući da su pretplate u drugim zemljama krenule mnogo ranije, a kako je Lider usmjeren prema poduzetnicima i kompanijama koji uglavnom svi prate strane medije, pretplata čitateljima nije bila strana.
O pretplatama su u 24sata krenuli razmišljati još 2019. godine dok su s implementacijom krenuli u protekle dvije godine.
– Tu treba napraviti naviku kod korisnika i onda se bazirati na prihode i ostvariti profitabilnost. Digitalna industrija sada ne može govoriti o nekim velikim prihodima, no kada su prije 20 godina sve novine i televizije krenule s portalima, prihodi također nisu bili na prvom mjestu nego su se u početku privlačili korisnici i onda su se prihodi počeli ostvarivati od 2011. – rekao je Turković na panelu napominjući da će pretplata biti ozbiljan biznis i da će ju sigurno svi usvojiti, možda ne odmah, ali s vremenom će se svi ‘zaključati‘.
Napravljeni prvi koraci
Da pretplata trenutno sigurno nije glavni izvor prihoda na portalima potvrdio je i Grubišić, no kako je rekao, ‘bombardiranje‘ oglasima više ne funkcionira, oglašavanje na društvenim mrežama je ‘isto slabo‘ pa je pretplata zapravo put kojim mediji sada moraju ići.
– Prije 10 godina sam bio u medijskoj agenciji i imali smo tada teoriju da Netflix nikada neće zamijeniti televiziju, no Netflix danas samo raste i ljudi ga plaćaju. Takvim stvarima treba vremena. Kada su došli Glovo i Wolt govorili smo ‘tko će platiti dostavu koja je do sada bila besplatna?‘ Sada svi plaćaju – kazao je Grubišić.
Ipak, ono što je sada drugačije nego prije, prema direktorici Lidera, je što će portalima velika konkurencija postati televizije, društvene mreže i streaming servisi jer će se svi boriti za pažnju publike koja će onda promišljati na što se pretplatiti i što plaćati.
– Dobra je vijest što su napravljeni prvi koraci, postoji iskustvo velikih i nišnih medija. Nadalje treba samo hrabro – poručila je Božanić Ivanović.
Svoje iskustvo u digitalnim pretplatama, no bez zaključavanja sadržaja, na konferenciji je ispričao Marko Matijević koji je sumirao ‘Pet stvari koje (ni)smo naučili s pretplatom‘:
1. Otvoreni sadržaj se ne zaključava – ljudi se neće pretplatiti samo ako vi postojite, dajte im neke benefite
2. Pretplatnici neće doći sami od sebe – potrebno je komunicirati s čitateljima
3. Ciljani korisnici nisu (u potpunosti) digitalizirani – mnogo je posla u edukaciji čitatelja
4. Ciljani korisnici su skroz drugi ljudi - iako je portal srednja.hr, a samim time i pretplata, bio usmjeren akademskoj zajednici najviše ga čitaju studenti i srednjoškolci koji nemaju visoku platežnu moć pa je potrebno reorganizirati strategiju
5. Iskustvo je ljepši naziv za hrpu grešaka – kako je rekao Matijević, činili su dovoljno grešaka da znaju u čemu su pogriješili i što sada nadalje trebaju činiti