U svijetu gejminga okreće se velik novac, što dokazuje i Statista, koja je u ožujku procijenila da će ove godine svjetsko tržište videoigara s pratećom opremom vrijediti 455 milijardi američkih dolara. Do 2029. godine dosegnut će 667 milijardi dolara. Zaluđenost mladih videoigrama, pa i starijih, neće jenjati, dijelom i zato što u virtualnom igraćem svijetu mogu doći i do stvarne zarade. Mnogi stoga pokušavaju, ali rijetki uspijevaju od hobista postati svjetski poznati gejmeri. Potrebno je naime uložiti u opremu i vrijeme kako bi se razvile gejmerske vještine, a u tome uspijevaju samo najuporniji i najposebniji. Uzlaznu putanju gejminga primijetile su i tvrtke te im poznati gejmeri oglašavaju proizvode, no do tih se razina ne stiže brzo i lako.
Gejmeri na vrhu
Među najpoznatijim svjetskim gejmerima već godinama je Richard Tyler Blevins ili Ninja, koji na YouTubeu ima 23,9 milijuna pratitelja i na Twitchu 19 milijuna te se procjenjuje da na mjesec zarađuje oko 500.000 dolara. Isto toliko zarađuje Felix Arvid Ulf Kjellberg, poznat kao PewDiePie, sa 111 milijuna pretplatnika na YouTubeu i 1,5 milijuna na Twitchu. Pregledi njegovih videozapisa na YouToubeu bilježe se u milijunima, pa neki stariji dostižu dvadesetak milijuna, 30 milijuna ili 56 milijuna pregleda. Veliko ime je i Pokimane ili Imane Anys, koja na YouTubeu okuplja 6,59 milijuna pratitelja, na Twitchu 9,3 milijuna te se procjenjuje da zarađuje 18.000 dolara na mjesec. Pojavljuje se također u televizijskim emisijama te filmu približavajući tako gejming široj javnosti.
Prema osječkom youtuberu Malajskom Tapiru, odnosno Ivanu Radi, gejming je posljednjih nekoliko godina postao mnogo širi pojam od onog kako ga doživljava prosječna osoba koja nije u tom svijetu. Zarada gejmera ne ovisi samo o tome koliko su dobri u gejmanju, rekao je, nego i o tome jesu li profesionalni igrači, content creatori, casteri ili organizatori turnira.
Tapirski život
Kada je prije sedam godina ulazio u taj svijet, rekao je da se još uvijek moglo naići na nezainteresiranost i otpor među mogućim pratiteljima i tvrtkama s kojima je htio surađivati.
– Danas je sve drugačije. Gejming-industrija jedna je od najjačih u svijetu, pa je mnogo više prilika za zaradu. Osoba koja voli igre i želi učiti, napredovati i raditi ima priliku živjeti od gejminga i hobija. Tako izgleda i moj život. No ne postoji brza i laka zarada, to bi onda svi radili. Najbolji zarađuju najviše, tako je s odvjetnicima, nogometašima i gejmerima. Na kraju se ipak u svim poslovima probiju najbolji, najzanimljiviji i najuporniji. Ipak, nikoga ne stoji mnogo da pokuša napraviti isto: potrebna je jeftina web-kamera od 50 eura i nada da će doći sretna donacija od 5000 eura.
Sreću treba isprovocirati, što mogu najoriginalniji. Budući da sam ponajprije kreator sadržaja i nikad nisam želio postati profesionalni gejmer, moj se dan razlikuje od igrača koji bi htjeli postati najbolji na svijetu. Tako se u tipičnom danu igram ne samo na PlayStationu nego i na Gmailu, na pozivima, porukama, sastancima. Igram se i sa snimanjem, editiranjem, fotkanjem. Za jedan gejming-video od 20 minuta zapravo osam sati radim sve osim klasičnog igranja. Na kraju dana uvijek je glavno imati kontroler u ruci i raditi ono što najviše volim: živcirati se zbog poraza – opisuje Malajski Tapir.
Za njega je YouTube i dalje broj jedan jer na njemu ima 314.000 pratitelja, a na Instagramu 142.000 i TikToku 67.000. Najviše voli dulje videozapise zato što se tako može najbolje povezati s pratiteljima, iako je teško svakodnevno održavati njihovu pozornost. Navodi da su brendovi prepoznali koliko ulaže u sebe i u svoje videe, a budući da im se sviđa i njegovo prirodno, opušteno komuniciranje s gledateljima, sponzori zapravo pronalaze njega.
Opasnosti gejminga
Prema podacima Hrvatskog Telekoma gejming je među mladima uvijek u prva tri interesa u Hrvatskoj ponajprije na platformama s dugim videima poput YouTubea i Twitcha, iznosi Tihana Sedlar Krauz, voditeljica društvenih medija i e-sportskih projekata Hrvatskog Telekoma. U svijet gejminga HT je ušao prije četiri godine kada je organizirao projekt Hrvatski Telekom e-Liga, odnosno e-sportsko natjecanje s hrvatskim nogometnim klubovima.
– Posebnost natjecanja bila je i da je uz e-sport osigurana nova platforma za najpoznatije hrvatske klubove. Odlična premijerna sezona Hrvatski Telekom e-Lige, zadovoljstvo igrača i veliki interes gledatelja bili su povod za još veću, atraktivniju i sadržajniju sezonu 2021. godine, u kojoj je sudjelovalo još više igrača i klubova. Potom smo pokrenuli prvi YouTube gejming-šou u Hrvatskoj, ‘Ultimate Gamer‘, u kojem smo izabrali najboljega hrvatskog amaterskog mladoga gejmera. Sastavni dio šoua bilo je i osvještavanje postojećih predrasuda u gejmingu, kao i glavnih rizika s kojima su mladi sve češće suočavaju.
Istraživanje o navikama mladih u gejmingu koje je proveo Hrvatski Telekom s agencijom za istraživanje tržišta SmartUp otkrilo je da se unatoč visokoj svijesti o opasnostima 50 posto mladih i dalje upušta u neka riskantna ponašanja, smatrajući da se loše stvari događaju drugima. Čak 81 posto svjesno je da mogu postati ovisni o igricama, ali i dalje njih 60 posto u dobi od 12 do 15 godina igraju igrice nekoliko sati na dan, riskirajući da zapostave školske i druge obveze. Oko 50 posto mladih u nekoj od igara prihvatilo je poziv nepoznate osobe na dodavanje na listu prijatelja, isto toliko ih doživjelo neki oblik vrijeđanja i agresivnog ponašanja tijekom igranja – naglasila je Sedlar Krauz.
Nerazrađeni ligaški sustav
Premijerna sezona nadmašila je očekivanja u HT-u prema broju pregleda epizoda i reakcija natjecatelja pa je odlučeno nastaviti ‘Ultimate Gamer‘ u 2023. Na taj način namjerava se i dalje govoriti o odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu i pozitivnim učincima videoigara koje pomažu u razvoju vještina potrebnih za digitalno doba. Želeći istaknuti prednosti koje donosi odgovorno igranje te brojne prilike koje pruža e-sportska industrija, HT je 2022. pokrenuo i regionalno natjecanje Telekom eSports Championship.
Riječ je o natjecanju u igranju popularnih e-sportskih naslova ‘CS:GO‘, ‘League of Legends‘, ‘Rocket League‘ i ‘FIFA‘. Sudjelovali su igrači iz Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije te cijele regije, nabrojala je Sedlar Krauz, a u drugoj sezoni i Europe. Napomenula je da je cilj natjecanja bio i edukacija te promicanje jednakosti, borba protiv govora mržnje te briga o sebi, a HT-ovo istraživanje provedeno među e-sportskim entuzijastima tijekom natjecanja pokazalo je da videoigre razvijaju strateško razmišljanje, kreativnost i poboljšavaju digitalnu pismenost.
Budući da se gejmingom bavi nekoliko kolega Gordane Puhelek, direktorice Mikronisa, oni daju savjete iz svog iskustva o trendovima na tržištu ovisno o tome je li riječ o gejmingu u slobodno vrijeme ili profesionalnom u vidu streamera odnosno influencera. Gejming bez računala ili konzole, miša, tipkovnice i slušalica ili kontrolera nemoguć je, rekla je, ali gejmeri su i oni koji konzumiraju digitalni te svjetovni gejming, u što je uključen board-game gejming.
– Na gejmere treba više gledati kao društveni pokret modernog doba, jer uključuje stil odijevanja, ukrase na tijelu i ostale prateće proizvode, svijet filmova i serija. Hrvat Luka Perković Perkz prvak je u mrežnoj igri ‘LOL‘, ima ih još na svjetskoj sceni, ali on je vjerojatno najpoznatiji. Općenito, Hrvati su slabi na svjetskom tržištu zbog nažalost nerazrađena ligaškog sustava u najpoznatijim igrama. Uglavnom se sve svodi na osobni trud i ulaganje.
U Srbiji imaju kvalitetno razrađene turnire i ligaška natjecanja koje podržavaju veliki tehnološki sponzori. Timovi već ulaze i u profesionalne vode te se i mnogo Hrvata natječe u njihovim timovima na svjetskim turnirima. U Hrvatskoj samo streameri/influenceri mogu ostvariti zaradu, ali tako polako izlaze iz gejminga i postaju poznate osobe koji reklamiraju tuđe proizvode. Za ulazak u gejming potrebno je pripremiti se na naporan i dinamičan svijet, stalno učenje, prilagođavanje trendovima te na trošak kao u svakom sportu – procjenjuje Puhelek.
Ipak strast i entuzijazam
Suradnja s gejmerima ključni je dio strategije koju provodi HGSPOT, i to na različitim kanalima poput online platformi i gejming-događaja kao što su ‘Reboot InfoGamer‘, ‘GG Zagreb‘ i ‘GG Streamatron‘. Tvrtini proizvodi za videoigre obuhvaćaju stoga računala i prijenosna računala visokih performansi, računalne komponente, gejming-periferne uređaje i monitore te pribor za gejming.
– Hrvatski gejmeri dijele jednaku strast i entuzijazam prema gejmingu kao i ostali širom svijeta. Vrlo su angažirani u gejming-zajednicama, sudjeluju u gejming-događajima i turnirima te se obavještavaju o najnovijim trendovima i razvoju u toj industriji. Unatoč tomu što je Hrvatska manje tržište u usporedbi s nekim drugim zemljama, hrvatski gejmeri poznati su po svojoj konkurentnosti, kreativnosti i predanosti videoigrama – smatraju u kompaniji HGSPOT.