U Hrvatskoj bi svaki treći novi automobil kupljen do 2035. mogao biti električan te bi se time mogli naći na petnaestom mjestu u Europi po udjelu u prodaji električnih vozila. Naime, prema najnovijem istraživanju, predviđa se da bi do 2035. u Hrvatskoj ukupno 28,25 posto novoregistriranih automobila moglo biti električno.
Ovakvi rezultati se proizašli iz najnovije studije Confused.com-a kojom su analizirani povijesni trendovi i podaci Europske agencije za okoliš (EEA) i podaci Eurostata. Istraživanje predviđa koje će europske zemlje vjerojatno imati najveći udio prodaje električnih vozila do 2035. godine, a Hrvatska se u njemu našla na petnaestom mjestu.
S obzirom na rezultate iz 2020. godine, po kojima imamo samo 1,47 posto novoregistriranih automobila koji su električni, za hrvatsko tržište je predviđen izuzetan skok u prodaji. Povećanje koje očekuje Confused.com iznosi čak 1.822 posto u petnaest godina, odnosno u razdoblju od 2020. do 2035. godine.
Kako stoji ostatak Europe?
S obzirom na to da je Norveška 2020. godine bila prva u Europi po prodaji novih električnih vozila (s čak je 54,37 posto), nije neobično što se predviđa da će imati i najveći udio novoregistriranih električnih vozila do 2035. godine. Prema podacima Confused.com-a, predviđa se da će 99,9 posto novoregistriranih automobila u Norveškoj biti električno, što je porast od 83,74 posto unutar petnaest godina. S jednakim predviđanjima, Norveškoj se na vrhu pridružuje i Nizozemska, no ona bi s postizanjem tog, gotovo stopostotnog, rezultata do 2035. zabilježila poboljšanje od čak 336 posto u petnaest godina.
Za Švedsku se pak očekuje da će do 2035. 80,35 posto prodanih novih automobila biti električno. To je drugi najveći (očekivani) udio u Europi, a obzirom na 9,69 posto novih registriranih električnih automobila u 2020., švedsko tržište će, prema ovim predviđanjima, doživjeti značajan skok – predviđeno je povećanje od ukupno 729 posto u registraciji električnih vozila.
Danska se nalazi na četvrtom mjestu, s očekivanjem od 54,51 posto novih vozila, što je u odnosu na 2020. godinu (7,19 posto) prorast od 658 posto. U usporedbi sa europskim susjedima, to je 5 posto više od Njemačke (51,68 posto), 32 posto manje od Švedske i 45 posto manje od Norveške.