Poslodavci, a i demografi, u razvijenom svijetu ne trebaju se brinuti: manjak radnika nadomjestit će – roboti. U Južnoj Koreji, zemlji s najmanjim natalitetom na svijetu, svaki je deseti radnik robot. Kako je prenio najveći financijski časopis na svijetu, japanski Nikkei, u toj zemlji na svakih deset tisuća radnika dolazi 1012 robota. Na drugome je mjestu prema gustoći robota na tržištu rada Singapur, s njih 730 prema deset tisuća radnika. U Južnoj Koreji pak robota će u svim djelatnostima biti još više jer vlada te države planira do 2030. u ‘K-robotsku ekonomiju‘ uložiti 2,3 milijarde dolara kako bi postala svjetski konkurentnom i nadoknadila nedostatak radne snage. Korejsko Ministarstvo trgovine, industrije i energetike označilo je razvoj industrije robotike glavnom gospodarskom strategijom prema kojoj bi izvoz robota do 2030. trebao porasti na 3,9 milijardi dolara. Usporedbe radi, 2021. vrijedio je 850 milijuna dolara. Tako će se Južna Koreja natjecati s Japanom, svjetskim liderom u izvozu robotike, koji proizvodi 45 posto svjetskih robota i čiji je izvoz 2022. vrijedio 3,8 milijardi dolara.
Razvoj ovdje i ondje
U Južnoj Koreji planiraju do 2030. u proizvodnju, poljoprivredu, logistiku, usluge, obranu, socijalnu sigurnost i medicinsku skrbi uključiti milijun robota. Riječ je o ‘svemogućim‘ robotima: prelaze po stubama, pune osamdeset šalica kave u jedan sat… Iako u Hrvatskoj ne cvjeta robotska ekonomija, hrvatski robotičari rade na složenim projektima od kojih će se neki uskoro komercijalizirati, primjerice medicinski robot RONNA, a neke domaće tvrtke, poput Gideona, razvijaju robote koje već prodaju na inozemnom tržištu. U Regionalnom centru izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA-i) na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, (FSB), u laboratorijima za umjetnu inteligenciju, autonomne sustave i medicinsku robotiku, raspon istraživačkih i razvojnih projekata vrlo je velik.
– U znanstvenom smislu posebno nas interesira razvoj metoda učenja robota. U domeni industrijske robotike radimo na suradničkim robotima i autonomnim sustavima koji su sposobni raditi u nestrukturiranom i promjenjivom radnom okružju. Na razvoju mobilnih robota radimo već dvadesetak godina. Najinteresantniji je projekt mobilnog robota za inspekciju građevinskih objekata koji se kreće po vertikalnim površinama. U Laboratoriju za medicinsku robotiku radimo na razvoju nove generacije medicinskih robota koji će se moći upotrebljavati za različite postupke u neurokirurgiji, ortopediji ili pak za terapijske postupke – objašnjava voditelj CRTA-e, akademik Bojan Jerbić.
Najbliži komercijalizaciji
Dodaje da je najbliži komercijalizaciji njihov neurokirurški robot RONNA, za koji su prije dvije godine osnovali spin-off tvrtku RONNA Medical kako bi istraživački i razvojni projekt pretvorili u proizvod u skladu s najvišim europskim standardima (MDR). Najnovija generacija neurokirurškoga robotskog sustava RONNA G6 nedavno je premijerno predstavljena u Bologni na najvećem talijanskom sajmu medicinske tehnologije ‘Exposanità 2024‘.
– Šesta generacija toga robotskog sustava upravo je u procesu europske certifikacije kako bi mogla biti dostupna bolnicama na hrvatskom i europskom tržištu. Najnovija RONNA iznimno je postignuće u medicinskoj robotici i nudi mnoga rješenja koja još ne postoje u kliničkoj praksi. To je mobilni robotski sustav koji se samostalno pozicionira u kirurškoj dvorani prema položaju pacijenta i planu operacije. Koristeći se vlastitim baterijama, sustav je energetski neovisan te može raditi bez napajanja iz mreže do četiri sata. Uvelike je autonoman i osigurava vrhunsku preciznost minimalno invazivnih kirurških zahvata, oslobađajući tako kirurga tehnički i fizički zahtjevnih postupaka. Upravljački i klinički softver u cijelosti su razvijeni u tvrtki RONNA Medical te kirurzima osiguravaju intuitivno sučelje i jednostavnost primjene. Mnoge mehaničke i elektroničke komponente također su djelo vrhunskih mladih inženjera RONNA Medicala. Prvi je takav sustav čije je kućište izrađeno najnovijom tehnologijom 3D tiska od nezapaljivog materijala koji se upotrebljava isključivo u avionskoj i svemirskoj industriji i medicini. RONNA G6 dokaz je snažnog utjecaja koji vrhunske tehnološke inovacije mogu imati na kliničku praksu – objašnjava Jerbić.
Usmjeren na korisnika
Objašnjava da je nova generacija robotskog sustava RONNA vrhunac tehnološkog dizajna usmjerenoga na korisnika, u kojem je svaka značajka osmišljena za poboljšanje kirurških ishoda, optimiranje tijeka postupka, s krajnjim ciljem unaprjeđenja skrbi za pacijenta.
– Za visoke tehnologije poput robotike i umjetne inteligencije hrvatske su tvrtke iznimno zainteresirane i CRTA nastoji prije svega u sklopu zajedničkih europskih projekata osigurati transfer znanja, no iz svoje, akademske perspektive bili bismo zadovoljniji da u realnom sektoru ima više odlučnosti i hrabrosti za uvođenje novih tehnologija i ulaganje u njih. Danas nije moguće tehnološki razvoj temeljiti isključivo na kupnji gotovih rješenja, treba se uključiti u tehnološki razvoj kako bi se razvile odgovarajuće vlastite kompetencije potrebne za uspješnu primjenu, unaprjeđivanje i održavanje takvih suvremenih tehničkih i informacijskih sustava – poručuje Jerbić.
Od ruka do luka
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) pokrivaju četiri područja robotike s tri znanstvena laboratorija: Laboratoriju za mobilnu robotiku (LAMoR), Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) te Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije (LABUST).
– Ta su tri laboratorija među najaktivnijim istraživačkim skupinama na FER-u. Pokrivaju od petnaest do dvadeset posto projekata koje provodimo i na njima zapošljavaju u prosjeku stotinu istraživača. Trenutačno se provodi petnaestak projekata – kaže FER-aov prodekan za istraživanje i inovacije prof. dr. sc. Stjepan Bogdan.
Prema njegovima riječima, u LARICS-u se bave razvojem i istraživanjem iz sfere zračne robotike: bespilotnim letjelicama, koje ne služe samo kao leteće kamere, na njih montiraju i različite uređaje, zatim malim robotskim rukama te mehanizmima za interakciju s okolinom. Njima se mogu prenositi stvari ili dodirivati okoliš; može im se, primjerice, na stup mosta ugraditi senzor koji će mjeriti vibracije, pa za taj zahtjevni posao ne treba angažirati alpiniste. U tom laboratoriju provode i istraživanje u industrijskoj robotici. To su različite robotske ruke koje služe za manipulaciju predmetima, naprimjer dodavanje predmeta strojevima ili pakiranje. Treća je skupina istraživanja povezana s primjenom robotike u agrikulturi, primjerice s platformama koje mogu raditi u vinogradima – robotima gusjeničarima koji snimaju stanje vinograda i voćnjaka te obavljaju jednostavne zadatke poput prskanja. U LABUST-u se razvijaju roboti koji plove i oni koji se upotrebljavaju pod morem, zatim sustavi upravljanja i navigacije za autonomne brodove koji mogu samostalno djelovati – bez djelovanja posade mogu zaobilaziti prepreke i uploviti u luku. Na takva se plovila također mogu montirati robotske ruke pa se, primjerice, autonomni brod može približiti drugom plovilu i prenijeti teret ili obaviti određeni zahvat. U području podvodne robotike razvijaju se podvodne ronilice kojima se upravlja s broda. Na njih se mogu montirati robotske ruke za manipulaciju objektima pod morem. Uz takve LABUST razvija i ronilice koje potpuno autonomno obavljaju zadatke korištenjem pametnih algoritama koji obrađuju podatke sa senzora, sonara i kamera. Treći laboratorij, LAMOR, bavi se mobilnim robotima koji se kreću po zemlji i obavljaju različite zadatke, a u istraživanju je naglasak na razvoju njihove percepcije i snalaženja u prostoru upotrebom informacija s kamera i LIDAR-a.
Tvrtke prilaze
Takvi roboti primjenjuju se za prijevoz tereta/paketa u velikim logističkim centrima.
– Kao znanstvenoistraživačka institucija nove tehnologije koje razvijamo u sklopu projekata licenciramo tvrtkama, najčešće startupovima pokrenutima u suradnji s FER-ovim zaposlenicima, koje se onda bave finalnim razvojem i plasmanom novih tehnologija na tržište. Na osnovi istraživanja vezanih uz robotiku pokrenuto je nekoliko startupova, a naši doktorandi Edin Kočo i Josip Ćesić suosnivači su Gideona, tvrtke specijalizirane za robotiku i automatizaciju, posebno u skladišnoj logistici – kaže Bogdan i dodaje da robotika u Hrvatskoj nije razvijena koliko bi mogla biti, posebice kad se uspoređuje s Europom i svijetom. Trenutačno se njome bavi samo nekoliko desetaka tvrtki, i to u najširem smislu razumijevanja te grane.
– Međutim, roboti se upotrebljavaju u svim industrijama, zato FER-u pristupaju tvrtke koje nisu bile dovoljno automatizirane i robotizirane sa specifičnim potrebama, najčešće povezanim s unaprjeđenjem radnointenzivnih, monotonih i repetitivnih poslova. S takvim tvrtkama FER kao partner prijavljuje projekte financirane uglavnom sredstvima EU-a – objašnjava kaže Bogdan.
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, tj. poziva ‘Ciljana znanstvena istraživanja‘, FER je prijavio više od sedamdeset projekata s partnerskim tvrtkama i institucijama, a od toga je desetak prijava povezano s robotikom i njezinom primjenom u industriji, npr. mesnoj, u poljoprivredi, industriji obrade metala, te inspekciji industrijskih postrojenja primjenom autonomnih robotskih sustava.
Izvoz skladištara
Na novinarski upit poslan nekim hrvatskim tvrtkama koje razvijaju robote odgovorio je samo Gideon, koji se bavi razvojem autonomnih mobilnih robota i povezanih rješenja za automatiziranje dominantnih manualnih procesa u skladištima i distribucijskim centrima.
– Naša rješenja usmjerena su na dvije ključne aplikacije: autonomni utovar i istovar kamiona te komisioniranje robe uz optimizaciju rada ljudi i flote robota. Sustav se temelji na računalnom vidu i umjetnoj inteligenciji, što robotima osigurava ključne sposobnosti poput autonomnog ponašanja, razumijevanja prostora, obavljanja zadanih misija te integraciju s postojećim procesima i sustavima. Danas je Gideon fokusiran na isporuku robota za stvarne operacije klijentima u Sjevernoj Americi. Potencijal za primjenu fleksibilnih robotičkih rješenja u automatizaciji logističkih procesa u zapadnim ekonomijama izrazito je velik. Procjena je da samo u SAD-u godišnji trošak logističkih procesa na koje je Gideon usmjeren iznosi otprilike 95 milijardi dolara – kaže Klaudija Šarkanj, direktorica Gideonovih poslovnih operacija.
Prema njezinim riječima, među hrvatskim kompanijama, iz Gideonova iskustva, Atlantic Grupa dobar je primjer korisnika koji kontinuirano ulaže u unaprjeđivanje logističkih operacija s pomoću sustava robotike i automatizacije.