Korisnici Googlea već se duži niz godina žale da na najpopularnijoj internetskoj tražilici ne mogu pronaći adekvatne odgovore na svoje upite, pa tako jednostavna pretraga za ‘najbolje računalo za gaming‘ vodi do stranice kojom dominiraju sponzorirane objave umjesto korisnih savjeta o tome koje računalo kupiti.
Rezultati koje korisnici dobivaju prepuni su sadržaja niske kvalitete optimiziranog za tražilice i osmišljenog da generira profit za izdavača, a ne da pruži visokokvalitetne odgovore. Pojednostavljeno rečeno, Googleova vodeća usluga trenutno je smiješna.
No, kako prenosi Business Insider, Google nije jedini tehnološki div čiji temeljni proizvod polako propada. Facebook, društvena mreža u vlasništvu Mete, izvorno osmišljena za povezivanje s prijateljima i kolegama, neprestrano preplavljuje feedove svojih korisnika sponzoriranim ili ‘preporučenim‘ sadržajem te se čini da stvari koje korisnici zapravo žele vidjeti zakopava pod ono što njegov algoritam odluči da je relevantno.
Isti se ‘fenomen‘ događa i kod Amazona, najpoznatije web trgovine koja je svoj put prema slavi počela isključivo kao internetska knjižara. Amazon je svojim korisnicima gotovo onemogućio pronalaženje visokokvalitetnog proizvoda koji žele, umjesto toga ih preusmjerava na stranice ispunjene oglasima za proizvode niske kvalitete od prodavača koji itekako znaju iskoristiti algoritam u svoju korist.
Sva ova online iskustva rezultat su podređenosti tehnoloških divova cijeni dionica tvrtke. U svojim počecima, tehnološke su tvrtke osmišljavale jednostavne načine kako da svojim korisnicima olakšaju život, a njihov razvoj potaknuo je nevjerojatnu popularnost i rast Silicijske doline; vrijednosti tvrtki su skočile, rast prihoda bio je eksponencijalan, a novi korisnici samo su pristizali.
Želja za ‘starom slavom‘
Posljednjih godina jednostavna matematika diktirala je usporavanje kako se smanjuje broj ljudi koji se pridružuju redovima novih online korisnika. Ovo usporavanje izazvalo je krizu u Dolini. Tehnološke tvrtke posljednjih su se nekoliko godina mučile u pronalasku nekog novog puta za rast koji će im omogućiti povratak na ‘staru slavu‘. U tom su procesu mnoge od njih potpuno napustile svoju izvornu misiju i pribjegle ‘hiper-monetizaciji‘ svake interakcije s klijentima u pokušaju da izvuku prihode od svojih naslijeđenih proizvoda i privuku Wall Street.
Pojedini tehnološki giganti odlučili su potpuno napustiti ideje koje su ih proslavile u očajničkom pokušaju obnove relevantnosti. Najbolji primjer ovakve potrage za ‘ponovnom slavom‘ je Meta koja je postala najuspješnija tvrtka za društvene medije jer je imala relativno jednostavan i atraktivan način za komunikaciju s prijateljima.
Tijekom godina, tvrtka je prikrila velik dio svog osnovnog proizvoda iza iscrpljujućeg sponzoriranog sadržaja i zbrkanih pomoćnih značajki. Kao rezultat toga, broj ljudi koji koriste Facebookove aplikacije lagano opada, a nekoć eksplozivan rast prihoda je posustao. Ali umjesto da pokuša natjerati ljude da ponovno požele koristiti njene proizvode, tvrtka je odlučila usmjeriti veleprodaju na metaverzum.
Namjera izvršnog direktora Marka Zuckerberga je očito posjedovati neku vrstu ‘drugog interneta‘, sljedećeg mjesta gdje se korisnici druže. Tvrtka je prošle godine potrošila više od 13 milijardi dolara na pokušaj ostvarenja metaverzuma. Danas o metaverzumu malo tko priča, a Metine najpopularnije platforme, Facebook i Instagram nisu ni blizu onoga što su u počecima bile.
Ovo nije prvi put u povijesti da je neka tvrtka pokušala napustiti svoju osnovnu djelatnost samo da bi joj se to raznijelo. Uzmimo General Electric, nekoć moćnog titana američke proizvodnje. U svojih prvih 100 godina GE se usredotočio na ono u čemu je bio najbolji: na izgradnju stvari. Bilo da se radilo o dijelovima aviona ili žaruljama, GE je bio proizvodna sila. Ali kada je bivši glavni izvršni direktor Jack Welch preuzeo dužnost 1980-ih, fokus GE-a počeo se pomicati od svoje izvorne djelatnosti.
Welch je progutao tvrtke poput NBCUniversala i ulijevao novac u sporedne tvrtke poput svoje podružnice za financijske usluge, GE Capital. Tijekom financijske krize 2008., GE Capital je postao veliki teret za tvrtku koja je bila prisiljena rasprodati mnoge svoje poslovne jedinice kako bi preživjela.
Netflix kao pozitivan primjer
No čak i kada tvrtke tvrde da rade na svom osnovnom proizvodu, u mnogim su slučajevima njihovi pokušaji ‘inoviranja‘ osmišljeni samo kako bi dobile plus na burzi, a ne kako bi nadogradili svoju osnovnu djelatnost.
Najnoviji je trend današnjice umjetna inteligencija pa svi tehnološki divovi na tržište žele lansirati svoju verziju nekog chatbota kako bi bili ‘u trendu‘. Microsoft je integrirao trenutno najpopularnijeg chatbota ChatGPT u vlastitu tražilicu, a iako je Google godinama odgađao izlazak na ovo tržište, iz tvrtke je najavljena ugradnja AI alata u najpopularniju tražilicu. Tražilica je pak dobro mjesto za integraciju umjetne inteligencije, no pomalo je zbunjujuće što sada baš svi žele neki oblik umjetne inteligencije. Čak je i Snapchat lansirao vlastiti chatbot ‘My AI‘ što je rezultiralo blagim rastom dionica tvrtke Snap.
Milijarde dolara su se preusmjerile na potpuno novu kategoriju tehnologije bez ikakvog stvarnog razmatranja hoće li to biti dobri proizvodi koji će se svidjeti korisnicima ili bi ti proizvodi mogli stvarno naštetiti korisnicima i odvući ih od pojedinih platformi.
Naravno, postoje i pozitivni primjeri integracije nove tehnologije u temeljni proizvod tvrtke. Jedan od njih je prelazak Netflixa sa DVD-ova na streaming. Ovaj je ‘switch‘ rezultirao globalnom popularnošću i privlačenjem stotina milijuna novih korisnika. Prelazak na streaming platformu za Netflix je došao sasvim prirodno što je poboljšalo njegove izglede u očima javnosti dok se integracija umjetne inteligencije trenutno čini kao ‘trčanje‘ za trendovima.
Unatoč izjavama u kojima se ponavlja njihova predanost korisnicima, radnicima ili svijetu, jasno je da su tehnološke tvrtke i rukovoditelji postali potpuno opčinjeni jednim skupom dionika: Wall Streetom. Izvršni direktori su prekomjerno zapošljavali, a zatim otpuštali tisuće ljudi ili su hvalili novu tehnologiju samo da bi mjesecima kasnije promijenili smjer, a sve u pokušaju pridobivanja investitora.