Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatskom gospodarstvu moraju se otvoriti preduvjeti za povećanje produktivnosti. Posebno se to odnosi na IT sektor.
‒ Moramo usmjeravati sredstva u inovacije i uvođenje novih tehnologija te proizvodnju s dodanom vrijednosti, što je posebno važno u razdoblju inflacije. Za to je nužno i daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našem IT sektoru i posljedično u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, već čovjek ‒ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na tradicionalnom godišnjem okupljanju IT sektora u organizaciji HGK, ovoga puta s radnom snagom kao središnjom temom.
Na konferenciji IT i HR: Prilike i izazovi predstavljene su i posljednje brojke domaćeg IT sektora. Jasno je vidljivo da se pokazao manje osjetljivim na krizu 2020. i 2021. od većine ostalih djelatnosti, osobito uslužnih. Nakon usporenja 2020., u 2021. godini IT sektor raste visokim stopama, navodi se u priopćenju.
U Hrvatskoj je prošle godine poslovalo 6.547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50,2 posto, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45,4 posto. Izvoz je dosegao 11,9 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101,4 posto. Sektor je prošle godine dosegao 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja komentirao je što možemo očekivati u našem IT-ju s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva.
‒ Za IT u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug ‒ rekao je Šaravanja.
Šaravanja je pak izjavio i da se postavlja pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati.
‒ Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT, bit će srednjoročnih posljedica i za IT sektor. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u SAD-u, a posljedično i u svijetu ‒ rekao je.
Prosječna plaća je u Hrvatskoj 2021. bila 9.564,67 kuna i viša je za 50 posto od prosjeka. U posljednjih pet godina, prosječna plaća u IT sektoru je porasla za 24,4 posto. Plaće jesu rekordne u domaćim okvirima, no brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu da naš IT sektor utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima.
Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskom u IT-ju bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.
‒ Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost ‒ rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić.
Jukić je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja, jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi je uska suradnja s IT sektorom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje.
U globalne i lokalne trendove u području ljudskih resursa sudionike konferencije uveo je Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, predstavnici globalne kompanije za istraživanje i savjetovanje u IT-ju Gartner Inc.
‒ Pandemija i rat dovode do toga da ljudi preispituju prioritete i to se odražava na fleksibilnost koju očekuju od poslodavaca ‒ rekao je Maglić i istaknuo da je u posljednjih par godina dinamika i volatilnost tržišta rada tolika da je izrazito izazovno pronaći kvalitetan kadar.