Tehno
StoryEditor

Umjetnointeligentna preobrazba: AI uzima dušu

14. Travanj 2024.
Igranje igara moglo bi uskoro sličiti glazbenoj i videoindustriji u kojima je većinu novih sadržaja stvorio sâm korisnik. Već miriše na masovno štancanje igara upitne kvalitete. Pa ipak, igrači i izdavači, dok se razvijaju igre, i dalje više cijene rad ljudi od rada AI-ja, što god to značilo za tržište

Nakon što je umjetna inteligencija (UI, engl. AI) postala sveprisutna, mnoge industrije, ako ne i sve, našle su se na prekretnici. FOMO ili strah od propuštanja nije danas karakterističan za kriptoindustriju, čini se da ga ima gotovo svugdje. AI je već poremetio ili će tek poremetiti mnoge industrije kao pravi disruptor, a u industriji zabave itekako se upotrebljava. Sada svaki dio online zabave može biti pod utjecajem generativne umjetne inteligencije koja probavlja tekst, slike, zvukove i videe kako bi stvorila nove, bolje i ljepše rezultate.

Iz tvrtke rizičnoga kapitala Andreessen Horowitz tvrde da će AI najviše promijeniti poslovanje s igrama ili industriju videoigara pa dodaju kako će ‘angažiranje pomoćnika umjetne inteligencije‘ omogućiti drastično skraćenje rokova, ali i smanjenje proračuna studijima koji proizvode igre. Neki proizvođači igara već su pokazali svoje najnovije AI trikove. Recimo, Ubisoft, koji je zaslužan za kultni serijal ‘Assassin‘s Creed‘, predstavio je Ghostwriter, alat koji generira dijaloge za likove u igri. Nekoliko tjedana prije Straight4 Studios prikazao je novu igru vožnje, ‘gtr Revival‘, s personaliziranim trkaćim komentarima za koje je zaslužna umjetna inteligencija.

Nikad lakše

AI znači ‘eksploziju mogućnosti‘, vjeruje Steve Collins, tehnološki šef Kinga, studija koji stoji iza hit mobilne igre ‘Candy Crush Saga‘. King, koji je prošle godine kupio AI tvrtku Peltarion, koristi se AI-jem za mjerenje težine razina igre. Ove godine Electronic Arts, još jedan veliki proizvođač igara, i Google dobili su patente za korištenje umjetne inteligencije u testiranju igara, a globalni motor za razvoj igara Unity planira omogućiti programerima trgovinu AI alatima. Voditelj ​Unityjeve umjetne inteligencije Danny Lange nada se da će to ‘kreatore svih razina staviti u ravnopravniji položaj‘. Primjera ima još. Recimo, nedavno je sklopljeno partnerstvo između između Microsoft Xboxa i Inworld AI-ja radi razvoja skupa AI alata koji generiraju likove, dijaloge i misije u igricama.

Izrada igara već je sada lakša nego što je bila prije koju godinu. Gotovo 13.000 naslova objavljeno je prošle godine na platformi za igre​ Steam, što je gotovo dvostruko više nego 2017. Igranje igara moglo bi uskoro sličiti glazbenoj i videoindustriji u kojima je većina novih sadržaja generirao sâm korisnik. Jedan izvršni direktor igara predviđa da će male tvrtke najbrže otkriti koje nove žanrove omogućuje umjetna inteligencija.

– Ipak, ne računajte velike studije. Ako mogu izdati šest visokokvalitetnih naslova godišnje umjesto dva, to bi moglo smanjiti prirodu njihova poslovanja usmjerenu na hitove – kaže Josh Chapman iz Konvoya, tvrtke koja se bavi igrama​.

Svijet u kojem je izbor mnogo veći pogoduje i onima s velikim marketinškim proračunom. Ako se generativni modeli moraju obučavati na podacima na koje razvojni programer ima prava, oni s velikim katalozima bit će u boljem položaju od startupova. Trent Kaniuga, umjetnik koji je radio na igrama kao što je ‘Fortnite‘, rekao je prošlog mjeseca da je nekoliko klijenata ažuriralo svoje ugovore da bi zabranilo umjetnost generiranu AI-jem.

Bad AI

A to što kaže Kaniuga, potvrđuje nam i Ivan Kovačević, projektni menadžer u tvrtki DEV iz Dugog Sela koja je u posljednjih nekoliko godina među pet najprofitabilnijih gejming-tvrtki u Hrvatskoj. Kaže kako upravo rade na popularnoj igri koja se koristi najnovijom inačicu Unreal Enginea 5 te da je izrađuju bez korištenja umjetne inteligencije jer je klijenti ne žele u svojim igrama.

– Svakako nas zbog razvoja tehnologije čeka svijetla budućnost vidoigara, one će zasigurno biti sve bolje. Međutim, ako od tog razvoja izdvojimo samo AI, govorimo o škakljivoj temi na koju nitko ne može dati točan odgovor, samo iskustvo i mišljenje. Budućnost videoigara pričat će igrači, oni moraju biti na prvome mjestu. Dobio sam dosta povratnih informacija u kojima su mi sami igrači rekli da neće kupiti našu igru ako smo upotrijebili bilo kakv AI u njezinu razvoju, a i klijenti s kojima radimo također traže da ga ne upotrebljavamo – ističe Kovačević i dodaje da postoji taj osjećaj da se ‘ljudima krade posao i daje strojevima‘ te da igrači smatraju kako za tim nema potrebe jer se tako gubi ‘duša videoigre‘.

– Ljudi više cijene vaš rad i rad vašeg tima od rada AI-ja, ma koliko god to bilo bolje ili lošije. U budućnosti AI može pomoći, i vjerojatno hoće, u razvoju videoigara i poboljšavanju iskustva igrača u igranju, ali unatoč svim prednostima donijet će i mnoge izazove i pitanja kao što su zamjena ljudskoga kreativnog procesa – tvrdi Kovačević.

Iako će AI teško zamijeniti ljudsku kreativnost, neki iz industrije predviđaju da će u desetak godina umjetna inteligencija upravljati s više od pola procesa u razvoju igara. Kovačević kaže da umjetna inteligencija u svakom slučaju može pomoći u raznim procesima razvoja igre, pogotovo u automatizaciji i analiziranju igračeva iskustva.

– Vidio sam već mnogo procjena raznih analitičara, sad možemo samo čekati i gledati kako će ljudi prihvatiti AI te ga uključiti u vlastiti razvoj videoigara. Hoće li upravljati samo u analiziranju i pomaganju dobivanja povratne informacije ili će se koristiti za većinu procesa, to ćemo još vidjeti – kaže.

Pametniji protivnici

Prednosti korištenja AI-ja u razvoju igara svakako su analiziranje igračeva iskustva u igranju i njegovu poboljšanju. Također, AI mnogo brže može prikupiti različite podatke kako bi prilagodio igru svakom pojedincu, a i NPC-ovi (engl. non-player characters) postaju sve bolji i realniji; upravo se radi na tome da se zahvaljujući umjetnoj inteligenciji s njima može i razgovarati. Kovačević dodaje kako će AI vjerojatno utjecati i na pametnije protivnike u igrama i brže generiranje proceduralnog sadržaja kao što su mape, likovi i questovi, tj zadaci u igri. Također će omogućiti veće, bolje i dinamičnije svjetove u igrama. Open-world igre već su godinama u vrhu. Istraživanje takvih svjetova potpomognutih AI-jem moglo bi trajati satima, pa i mjesecima, a moguće je da neke njihove dijelove nikad i ne uspijemo istražiti. Takve igre zahtijevaju mnogo rada developera i programera, a takve svjetove, kaže Kovačević, AI napravi mnogo brže od čovjeka.

– AI može pomoći da svaki kutak svijeta bude pokriven interaktivnim i zabavnim događajima te ponuditi i personalizirano iskustvo svakom igraču – kaže on.

Ipak, ističe da će na kraju kupci dati konačan sud o AI-ju u igrama.

– Izazovi i etička pitanja koja će se pojavljivati već su navedena zamjena ljudskoga kreativnog procesa, ali i pitanje privatnosti korisnika. AI je nepredvidiv i ne znamo kako će se ponašati u igri. Takvo ponašanje može negativno utjecati na igračevu povratnu informaciju o igri, a onda i na profit proizvođača. Pažljivo treba pristupiti korištenju AI-ja u gejmingu i osigurati da prednosti budu veće od potencijalnih nedostataka. Za kraj, najveći je izazov kako iskoristiti AI u videoigri a da ne utječe na radno mjesto i negativnu ocjenu kupca – kaže Kovačević.

U svakom slučaju, može se očekivati i masovna izrada videoigara s pomoću umjetne inteligencije, i to ljudi koji u razvoju imaju malo iskustva. Tehnologija će omogućiti da svatko napravi videoigru, vjerojatno upitne kvalitete, barem na početku, no tržište će kao i svaki put do sada iskristalizirati one vrijedne i profitabilne. Ali jedno ostaje sigurno: gejming-industriji stižu lijepi dani s obzirom na to da danas sve više ljudi želi pobjeći od stvarnog svijeta pa lijek nalazi upravo u izmišljenim i zabavnim svjetovima igara. I na kraju će, kako kaže Kovačević, upravo kupci odlučiti je li umjetna inteligencija u igrama učinila nešto pozitivno ili nije, je li ih unaprijedila ili im je uzela dušu. 

19. srpanj 2024 13:07