Svatko u teoriji može u nekoliko jednostavnih klikova stvoriti vlastiti sadržaj i od nule izgraditi svoju bazu pratitelja i obožavatelja te se odmaknuti od klasičnoga radnog vremena i biti sâm svoj gazda. No u praksi nije baš jednostavno unovčiti taj kreirani sadržaj pa i sve više specijaliziranih platformi pokušava na svoj način omogućiti kreatorima da dobivaju novac izravno od pratitelja, pretplatama, naknadama, članarinama... Prema iskustvima s domaćeg terena, kreatorima su drage donacije, a sponzorstva su im još draža
Prema Adobeovoj studiji iz 2022., oko 45 posto anketiranih content creatora želi zaraditi od svog online sadržaja. Iako svatko u teoriji može u nekoliko jednostavnih klikova stvarati vlastiti sadržaj i samim time od nule graditi svoju bazu pratitelja i obožavatelja te se u potpunosti odmaknuti od klasičnog radnog vremena i biti ‘sam svoj gazda‘, postavlja se pitanje kako zapravo profitirati od interneta i s pomoću kojih platformi.
S obzirom na nedavnu dramu oko velikih društvenih mreža kao što su Meta i TikTok, odnosno činjenice da je Meta ukinula svoj bonus program Reels Play, i potencijalnu zabranu TikToka u nekim zapadnim državama, ponajprije SAD-u, mnogi kreatori sadržaja postaju zabrinuti jer, prema Adobeovom istraživanju, 60-ak posto kreatora generacije Z upotrebljava upravo TikTok za unovčavanje sadržaja.
Putovi do love
Pa kako uopće unovčiti svoj sadržaj na internetu, bilo da je riječ o objavama na društvenim mrežama, blogu, podcastu, streamu igre ili nekom drugom djelu? U praksi se iskazalo barem pet načina da se takav hobi pretvori u glavni oblik profita.
Prvi način je pretplata. Popularan je to poslovni model jer kreatorima sadržaja omogućuje stvaranje stalnog prihoda od svojih pratitelja, a mnogi kreatori zapravo vjeruju da pretplata ne samo da povećava unovčavanje, već im daje i više slobode za stvaranje ekskluzivnog sadržaja za njihovu publiku bez oslanjanja na reklame. Taj model može ohrabriti i motivirati kreatore jer im omogućuje kontinuirane pasivne prihode.
Još jedan model je, prema Forbesu, stvaranje online zajednice, što je otprilike kao članstvo. Online zajednica u principu je slična strukovnoj udruzi u kojoj članovi plaćaju periodičnu članarinu i dobivaju prava i pogodnosti koji dolaze s time. Glavna je razlika u pristupu i strategiji monetizacije. Tradicionalno su udruge prodavale pristup fizičkoj lokaciji ili članstvo u fizičkom okupljanju ljudi. Sada je sve to prešlo u digitalnu sferu tako da članstvo u zajednici obično omogućuje pristup virtualnom prostoru te sastancima i događajima s pomoću virtualnih platformi.
Također, određene strukovne udruge vrlo često održavaju edukacije za svoje članove svakih nekoliko mjeseci, što zna biti neponovljiv događaj, a danas svaka digitalna zajednica snima svoje edukacije, koje su uglavnom virtualne, te im članovi koji nisu mogli biti prisutni u real timeu mogu naknadno pristupiti.
Treći model monetizacije je prodavanje ulaznica ili nagrada za sudjelovanje. Taj je model postao popularan zajedno s popularnošću NFT-ova jer kako ne mogu postojati dva identična tokena tako ‘tokenizirane‘ ulaznice kreatorima sadržaja stvaraju dodatni prihod s obzirom na to da se NFT-ovi mogu programirati da daju dio prihoda umjetniku svaki puta kada se prodaju, čak i ako se preprodaju.
Ako je dobro za Messija…
Primjer tog modela dao je pjevač Linkin Parka Mike Shinoda, koji je u veljači održao aukciju deset NFT tokena od kojih su neki stajali i više od šest tisuća dolara. Pjevač Shawn Mendes također je izdao kolekciju NFT-ova inspiriranu svojim najprodavanijim albumom ‘Wonder‘, a istim su putom išli i reper Snoop Dog, glumica Lindsay Lohan, ali i nogometaš Lionel Messi. Ipak, prije početka upotrebljavanja NFT-ova u okviru određene digitalne kampanje važno je provjeriti kada je pravo vrijeme za ‘tokenizaciju‘ jer NFT-ovi, kako se pokazalo, i nisu najkvalitetniji izvor prihoda pa ih je bolje upotrijebiti uz neke druge modele.
Četvrti je model monetizacije digitalnog sadržaja svakako crowdfunding, gdje pratitelji mogu financijski podržati svoje idole u zamjenu za dio prihoda koje generiraju od npr. streaminga. Vrlo je to čest način financiranja kod startup-tvrtki, pa nije ni čudo da su content creatori krenuli stopama startapovaca i prisvojili crowdfunding kao jedan od modela financiranja za koji se mogu koristiti popularnim i tradicionalnim centraliziranim platformama ili novim alternativama koje se temelje na tehnologiji blockchaina.
Peti je model takozvani social media tipping. Riječ je o modelu napojnica, baš kao u kafićima ili restoranima, koji odnedavno omogućuju društvene mreže poput Twittera, Facebooka, Instagrama i Youtubea. Pratitelji mogu donirati koliko god žele i na taj način podržati svoje omiljene strimere i influensere. Twitter tako ima funkciju ‘Tip Jar‘, u koju pratitelji ubacuju koliko mogu, Facebook ima ‘Zvjezdice‘, koje kreatoru nose jedan cent po komadu, Instagram ‘Bedges‘, a Youtube napojnice ‘Super Thanks‘, koje se kreću u rasponu od dva do 50 dolara.
Dvoznamenkaste provizije
Čini se da se hobi itekako može isplatiti pa i ne čudi da takozvana ekonomija kreatora trenutačno vrijedi oko 104,2 milijarde dolara zajedno s tržištem influenserskog marketinga, a zapošljava više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta. S obzirom na ograničavanje društvenih mreža, razvile su se različite platforme za unovčavanje digitalnog sadržaja, a globalno najpoznatija sigurno je Patreon, platforma koja kreatorima sadržaja pruža poslovne alate za pokretanje usluge pretplate te im pomaže da ostvare prihod dajući nagrade i pogodnosti svojim pretplatnicima. Obožavatelji svojim omiljenim influenserima mogu plaćati mjesečno ili po objavi te tako postaju njihovi vjerni pokrovitelji.
Patreonov konkurent je Fanfix, koji je usredotočen na kreatore iz generacije Z, a trenutačno ima više od deset milijuna korisnika, uključujući tri tisuće kreatora. Iz Fanfixa su nedavno izjavili da su do sada kreatorima isplatili oko 11 milijuna dolara, a predviđaju da će se taj iznos do kraja godine popeti i do 50 milijuna.
Prihod te platforme je, prema riječima suosnivača Harryja Gestetnera, 35 milijuna dolara. Veliki su to iznosi za taj startup koji je na tržište izašao 2020., s obzirom na trenutačnu nestabilnu makroekonomsku situaciju. Cijena pretplate na toj platformi je od pet do 50 dolara, a platforma uzima 20 posto provizije. Usporedbe radi, Patreonova provizija je od pet do 12 posto.
Za gejmere i strimere
Još jedna zanimljiva platforma za monetizaciju sadržaja je Podia, koja je, za razliku od Patreona, sveobuhvatna platforma kojom se možete koristiti za izradu web-stranice, kreiranje zajednica i prodaju digitalnih proizvoda, ali bez naknade za transakcije. Problem kod korištenja Patreona je što influenseri i strimeri grade svoju zajednicu na tuđoj platformi te samim time podliježu određenoj kontroli. Podia s druge strane nudi postavljanje vlastitih pravila te omogućuje kreatorima sadržaja da zadrže cijeli iznos prihoda koji ostvare, bez provizije, naravno uz mjesečno plaćanje u iznosu od 33 dolara.
Za gejmere je svakako zanimljiva platforma Twitch. Ovisno o popularnosti i sponzorstvima, većina stalnih strimera na Twitchu ima potencijal zaraditi u prosjeku između tri i šest i pol tisuća dolara na mjesec. Ipak, većina ih u prosjeku zarađuje između 25 i 140 dolara na mjesec. Iako svatko tko želi na Twitchu može strimati besplatno, platforma prilikom pretplata uzima proviziju od 50 posto, ali i dalje je jedna od najpopularnijih za gejmere i njihove obožavatelje.
Trovo je također namijenjen strimerima, a nudi različite opcije monetizacije, uključujući program Trovo 500, koji je dostupan samo uz prethodan poziv, a nagrađuje svoje strimere na temelju postignutih sati gledanja. Tu je, naravno, i model pretplate, a baš kao i kod Twitcha, strimeri dobivaju 50 posto ukupnog iznosa pretplate, ali oni koji ne žele da njihov novac ide platformi nego direktno influenseru, odnosno strimeru, uvijek to mogu napraviti dajući napojnicu ili dar.
Odlično povezivanje
Takav tip platformi odličan je način za povezivanje i stvaranje vlastite zajednice pratitelja, koja kasnije može dovesti do većih sponzorstva i suradnje s različitim tvrtkama i brendovima. Potvrdio je to i gejming youtuber Neno Hadžihajdić, poznatiji kao PvtMole, koji je rekao da Patreon, Fanfix i druge platforme kod nas jednostavno ne prolaze jer su napravljene za američko tržište.
– Da, ima ljudi koji se možda koriste Patreonom i znam nekoliko youtubera koji ga imaju, a ja se koristim YouTube Super Chatom, gdje gledatelji mogu donirati tijekom emitiranja uživo. Dok je Trovo još bio dobar, ljudi su gledanjem dobivali ‘mane‘ što si ti mogao isplatiti, no nisam više aktivan na Trovu jer je jednostavno počeo od nas mnogo tražiti – objasnio je Hadžihajdić, koji je na pitanje što je to Trovo tražio od kreatora da ih odbije rekao da je inzistirao na velikom broju gledatelja te je u isto vrijeme povećavao broj sati za strimanje kako bi dobio neki novac, što je u početku bilo dobro napravljeno, međutim, s rastom platforme rasle su i provizije.
Youtuber je rekao i da se najveća dobit može ostvariti od sponzora, a za primjer je objasnio da upravo on na svojim videima ima integraciju do minutu i pol. Također je potvrdio da se na našim prostorima rijetko donira novac strimerima. Iako ima nekih koji su veći i poznatiji pa im to prolazi, uglavnom je riječ o vrlo malom postotku pa je, tvrdi, mnogo bolje imati dugoročnu suradnju s nekim brendom i onda reklamirati proizvode videom.
Naravno, uvijek je važno imati lojalnost pratitelja, a kako tvrdi PvtMole, to se može ostvariti, s marketinške strane, samo iskrenom reakcijom i predstavljanjem proizvoda koji reklamiraš. Također, vrlo je važno graditi svoj brend od početka i ne miješati proizvode svakih nekoliko mjeseci jer to stvara nepovjerenje. Ipak, dugoročnu je lojalnost, smatra, danas teško naći, a najvažnije za uspješnost je ‘ne fejkati suradnju‘, zaključuje.
Da je izradi sadržaja ključno pristupiti s idejom pružanja vrijednosti publici potvrdio je Dario Marčac, hrvatski influencer i TikTok konzultant.
– Bilo da je naš cilj motivirati, educirati ili zabavljati, takav pristup pomaže u privlačenju pažnje i izgradnji lojalne publike – objašnjava dodajući da kroz kvalitetan sadržaj kreator može računati na veći broj pregleda, što se na nekim platformama može unovčiti.
– Profitirati na internetu se može na mnoge načine, ali ako govorimo o unovčavanju digitalnog sadržaja, fokus treba biti na kvaliteti sadržaja i izgradnji kvalitetne zajednice oko našeg rada. Kada se to postigne, unovčavanje postaje logičan i prirodan nastavak priče, jer brendovi i sponzori prepoznaju vrijednost koju nudimo svojoj publici – potvrđuje Marčac koji kreatorima poručuje da se ne fokusiraju samo na jednu platformu, nego na više njih ovisno o vrsti sadržaja.
Važno je upoznati svoju publiku i razumjeti kakav sadržaj ona smatra korisnim i relevantnim, zaključuje Marčac.