Uspješnost data centara: Važno je kako tko troši, ali nekima je važnije tko je stalno dostupan

Potrošnja i uporaba energije, zadane vrijednosti temperature, uporaba otpadne topline, korištenje vode i korištenje obnovljive energije ključni su pokazatelji uspješnosti (engl. key performance indicators, KPI) podatkovnih centara, koje će prema europskim kriterijima morati dostavljati u izvješćima o održivosti. Europska komisija preporučuje da se učinkovitost potrošnje energije (tj. PUE, od engl. power usage effectiveness) u novim podatkovnim centrima do 2025. smanji na 1,5, a učinkovitost infrastrukture podatkovnog centra (engl. data center infrastructure efficiency, DCIE) na 1,3 do 2025. godine. Preporuka je također da se 32 posto potrošnje energije u podatkovnim centrima do 2030. napaja iz obnovljivih izvora.

Osim ispunjavanja europskih direktiva, za operativnu učinkovitost i uspješno poslovanje podatkovnog centra, detektiranje KPI-jeva ključno je jer prati najvažnije parametre i strateški upotrebljava podatke za donošenje najboljih odluka. Primjerice, troškovi energije podatkovnog centra mogu doseći 50 posto ukupnih operativnih troškova, zbog čega je nužno praćenje njezine potrošnje. Stoga je učinkovitost potrošnje energije (PUE) najčešće korišteni KPI u izvješćima o energetskoj učinkovitosti podatkovnih centara.

Ulaganja u OIE

Imati točne informacije u stvarnom vremenu o fizičkom prostoru, napajanju, hlađenju i kapacitetu mrežnog povezivanja u podatkovnom centru ključno je za donošenje odluka temeljenih na podacima kad treba rezervirati prostor i postaviti novu IT opremu, učinkovitije iskorištavati energiju, uštedjeti na operativnim troškovima ili uvjeriti menadžment da treba povećati kapacitet podatkovnog centra. Da bi bili učinkoviti, povećali kapacitet i postali održivi, podatkovnim centrima mora se upravljati putem podataka, a da bi se to moglo treba u njih ulagati.

– Kontinuiranim investicijama u svoje podatkovne centre u Zagrebu i Jastrebarskom uspjeli smo znatno smanjiti PUE, koji je standardan pokazatelj energetske učinkovitosti podatkovnih centara, a energetsku učinkovitost i održivost namjeravamo dodatno povećati korištenjem obnovljivih izvora energije. Orijentirani smo na obnovljive izvore energije od vanjskih dobavljača, a u sljedećem srednjoročnom razdoblju planiramo i vlastite investicije u obnovljive izvore energije. Tu smo fokusirani na solarnu energiju, tako da ćemo dio energetskih potreba podmirivati vlastitom proizvodnjom, a želimo iskoristiti i hidropotencijal svoje lokacije u Zagrebu – napominje Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-ja.

U HT-ovim podatkovnim centrima kontinuirano prate ključne pokazatelje uspješnosti prema europskim kriterijima održivosti. Hrvatski Telekom upravlja s nekoliko podatkovnih centara te se na više od tri tisuće metara četvornih serverskog prostora TIER 3 razine pouzdanosti nalazi nekoliko stotina serverskih ormara. Riječ je o velikoj skupini umreženih računalnih servera, koji se upotrebljavaju za daljinsko skladištenje, preradu ili distribuciju velikih količina podataka. Projekt i izvedba podatkovnih centara sukladni su, ističu u HT-u, najvišim međunarodno propisanim tehnološkim, sigurnosnim i ekološkim standardima za podatkovne centre, što potvrđuju razni certifikati. ISO 14001, ZelEn i drugi certifikati koje HT posjeduje predstavljaju vanjsku potvrdu da HT sustavno provodi zaštitu okoliša i njome upravlja, kao i okolišnim utjecajima i rizicima kompanije.

Zrakom hlađeni transformatori

HT ima uspostavljen integrirani sustav upravljanja okolišem, zdravljem i sigurnošću na radu prema normama ISO 14001 i ISO 45001 te se, navodi se, unutar njega propituju utjecaji na okoliš odnosno okolišni rizici.

– Naši KPI-jevi uključuju praćenje potrošnje električne energije i optimizaciju temperatura unutar podatkovnog centra. Neke od ključnih komponenti zelene tehnologije i održivosti koje već sada imamo implementirane u svojim podatkovnim centrima su zrakom hlađeni transformatori, koji smanjuju rizik od požara te pružaju veću efikasnost. Isto tako, s ciljem energetske učinkovitosti, napravljeno je i nekoliko infrastrukturnih zahvata koji omogućavaju uštedu električne energije, čime se postiže bolji omjer efikasnosti. Riječ je o free coolingu u sklopu indirektnog sustava hlađenja, toplo-hladnim zonama u sistemskim salama te pametnim energetskim letvama. U svakom ormaru u sistemskim salama instalirane su energetske letve koje služe za napajanje IT opreme preko kojih se može lokalno i daljinski mjeriti potrošnja opreme i optimirati potrošnja opreme redistribucijom opterećenja. Svi navedeni infrastrukturni elementi prate se putem KPI-jeva te se analizira njihova uspješnost – nabraja Marko Kudera, viši voditelj za upravljanje proizvodom Hrvatskog Telekoma.

Prema njegovim riječima, HT kontinuiranim praćenjem i optimizacijom tih pokazatelja nastoji osigurati da podatkovni centri budu održivi, efikasni i pouzdani, uz istodobno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.

– Trenutačno razmatramo dodatne različite dostupne tehnologije i strategije, a jedna od njih je primjena umjetne inteligencije (AI) za upravljanje sustavom hlađenja. To je perspektivna mogućnost koju planiramo istražiti i integrirati u budućnosti. Očekujemo da će korištenje AI-ja omogućiti dinamičko upravljanje hlađenjem, prilagođeno promjenjivim uvjetima i optimirano za minimalnu potrošnju energije. Taj pristup pridonijet će daljnjem poboljšanju održivosti i efikasnosti našega podatkovnog centra – ističe Kudera.

Napajanje na Sunce i vjetar

Prema riječima Dražena Bzika, rukovoditelja prodajnog savjetovanja za ICT proizvode, platforme i rješenja u A1 Hrvatska, ta kompanija sustavom praćenja rada i upravljanja podatkovnim centrom prati sve parametre prema preporuci Europske komisije.

– U A1 održivost je prioritet. Naš A1 podatkovni centar posvećen je održivosti i ponosni smo što imamo zelene i obnovljive izvore energije poput Sunca i vjetra za napajanje. Aktivno pratimo sve ekološke regulacije i inicijative zajednice kako bismo osigurali da naš podatkovni centar bude što je moguće učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji. Nastojimo se približiti nultim emisijama stakleničkih plinova i konstantno tražimo načine za smanjenje svoga ukupnog ugljičnog otiska. Pokazatelj toga je i činjenica da je A1 podatkovni centar prema PUE-u 1,52, uz usuglašene planove smanjenja PUE-a ugradnjom novijih tehnologija – ističe Bzik.

Izvršni direktor DataBoxa Filip Olujić tvrdi da kvalitativnu razliku podatkovni centri čine u kvalitetnijem upravljanju potrošnjom energije, dugoročnoj održivosti te kratkom servisnom odzivu, ali visokodostupna infrastruktura uz minimalna, odnosno nikakva razdoblja nedostupnosti i dalje će biti glavni KPI korisnika njihovih usluga.

– DataBox će i dalje pružati izvanredne tehničke kapacitete, sigurnost i pouzdanost po kojoj je već prepoznat, samo većih razmjera, a sve kako bi podržao rast i inovaciju u informacijskoj tehnologiji, te će, s naglaskom na energetsku učinkovitost i visoke standarde sigurnosti, biti predvodnik u očuvanju okoliša i zaštiti osjetljivih podataka – zaključuje Olujić.