
Od pojave ChatGPT-ja 2022. vodile su se beskonačne rasprave o umjetnoj inteligenciji i na internetskim forumima, raznim konferencijama, globalnim samitima… ali gotovo sve su spekulativne i odražavaju mišljenja autora. I dok mnogi kažu da se oko umjetne inteligencije stvorio takozvani balon (engl. bubble), uspoređujući ga s dobro poznatim dotcom-balonom, suosnivač tvrtke Nielsen Norman Group Jakob Nielsen smatra da, ako nas je dotcom-balon ičemu naučio, takve su spekulacije bezvrijedne za procjenu poslovne upotrebe.
– Moramo znati koje će primjene biti isplative, a koje će propasti. Nagađanja temeljena na mišljenjima često su pogrešna i razlog golemog rasipanja resursa kad tvrtke lansiraju proizvode koji ne rade za stvarne korisnike. Zato su empirijski podaci iz praktične upotrebe dok korisnici obavljaju stvarne zadatke (za razliku od gledanja demonstracija) toliko vrijedni – piše Nielsen.
Pola staromodnih
U svojoj kolumni Jakob Nielsen istaknuo je tri studije: u prvoj agenti korisničke službe rješavaju upite kupaca u softverskoj tvrtki, u dugoj iskusni profesionalci (npr. marketinški stručnjaci) pišu rutinske poslovne dokumente, a u trećoj programeri kodiraju mali softverski projekt za koji je bilo potrebno oko tri sata bez pomoći umjetne inteligencije. Kako piše, u sve tri studije otprilike pola korisnika izvršavalo je zadatke na staromodan način, bez pomoći umjetne inteligencije, a ostali su imali pomoć AI alata. Rezultati tog istraživanja pokazali su da umjetna inteligencija uistinu pridonosi produktivnosti. U prvoj studiji ispitanici koji su se koristili umjetnom inteligencijom mogli su obraditi 13,8 posto više upita klijenata po satu, u drugoj su oni koji su se koristili AI-jem mogli napisati 59 posto više dokumenata po satu, a u trećoj su programeri koji upotrebljavali umjetnu inteligenciju mogli kodirati 126 posto više projekata u tjednu. Pojednostavnjeno, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji male tvrtke više neće morati ovisiti o jednom klijentu s obzirom na to da im nove tehnologije mogu pomoći da optimiraju radne zadatke, a one postojeće rješavaju brže.
Istraživanja o upotrebi umjetne inteligencije, čini se, svakim je danom sve više, a ranije ove godine svoje je godišnje izvješće nazvano ‘AI in the Wworkplace: A Report for 2025‘ objavila i tvrtka McKinsey & Company. U njemu se, među ostalim, tvrdi da će zaposlenici utjecati na to koliko je pojedina kompanija moćna kad govorimo o umjetnoj inteligenciji.
Bolje odluke
Navodno su zaposlenici spremniji prihvatiti umjetnu inteligenciju na radnome mjestu nego njihovi lideri.
– Oni su bolje upoznati s AI alatima, žele više potpore i obuke i vjerojatnije je da će vjerovati da će AI zamijeniti barem trećinu njihova rada u bliskoj budućnosti. Sada je imperativ na liderima da budu hrabri i iskoriste vrijednost AI-ja – navodi se u McKinseyevu izvješću.
Kako i ne bi zaposlenici bili spremni na umjetnu inteligenciju kad brojna istraživanja pokazuju da će im AI skratiti radni dan, pa i radni tjedan, jer dosadnog dijela poput izvlačenja podataka iz raznih baza, za što je pojedincu do sada trebalo osam sati na dan, više neće biti.
Alati podržani umjetnom inteligencijom prikupljaju podatke, otkrivaju trendove i pružaju korisne informacije kako bi zaposlenici mogli donositi bolje odluke. Radnici postižu svoje ciljeve u kraćem vremenu, a ono što svi uporno ističu, pa i ptice na grani znaju, AI neće zamijeniti čovjeka (barem prema trenutačnim procjenama), nego će omogućiti veću produktivnost na radnome mjestu.
Korisni asistenti
Uz umjetnu inteligenciju svojevrsna je poštapalica protekle tri godine bila i ravnoteža između privatnog i poslovnog života. Istraživanje koje je proveo Svjetski ekonomski forum pokazuje da će umjetna inteligencija poboljšati i taj aspekt skraćujući pritom radni tjedan i vrijeme provedeno na poslu te smanjujući sagorijevanja pojedinaca. Pa koji su to AI programi koji će nam skratiti radni dan, a da su pritom besplatni ili bez velikih ulaganja? Već s pojavom ChatGPT-ja na jednom sajmu poslova studente računarstva učilo se kako najbolje upisati prompt kako bi dobili kôd koji im je potreban za pojedini zadatak. Od tada je prošlo više od dvije godine te su chatbotovi koji daju odgovore na te promptove postali pametniji. Zato ih ne treba zanemariti. Najpoznatiji su OpenAI-jev ChatGPT, Anthropicov Claude, pa i Mistralov Le Chat te DeepSeek, koji mogu preuzeti rutinske i repetitivne zadatke. Zapier je također zanimljiv za automatizaciju poslovnih procesa. Ako vam pak trebaju inteligentni planeri koji automatski zakazuju zadatke prema prioritetima, tu su Motion i Reclaim.ai, a Notion AI i ClickUp AI idealni su za vođenje bilješki i organizaciju projekata.
Drugim riječima, nikada nije bilo bolje vrijeme za skraćenje radnog tjedna, poboljšanje produktivnosti i prebacivanje ‘rudarskog posla‘ u uredima na nekoga drugoga – ovaj put ne na mlađe kolege, nego na pomagače vođene umjetnom inteligencijom.
ŠEST PODRUČJA ZA LAKO POBOLJŠANJE Alati koji se isplate primijeniti