Tehno
StoryEditor

Uzlet data-centara: Bunkeri ni na nebu ni na zemlji čuvaju najvažnije podatke

07. Svibanj 2022.
Baze podataka koje se povećavaju usporedno s digitalizacijom moraju prije svega biti sigurne. Serveri u današnjoj konstelaciji biznisa zato moraju biti ‘bunkerirani‘. Svaka tvrtka koja živi i radi digitalno u podatke i sigurnost mora ulagati

Čak 220 tona armature i 5500 tona betona utrošeno je u gradnju najnovijega podatkovnog centra telekomunikacijske kompanije A1 u Novom Zagrebu. Osim tona i tona materijala, centar je sagrađen u skladu sa zahtjevima za certifikaciju Tier 3, što konkretno znači da je u stanju izdržati potrese do magnitude devet prema Richterovoj ljestvici.

U povezivanje je utrošeno oko pet tisuća kilometara optičkih niti (pedeset kilometara optičkih kabela) iz tri različita, neovisna smjera, a unutar objekta razvedeno je čak šestotinjak kilometara optičkih niti (šest kilometara optičkih kabela).

'Pa zar je potrebno toliko građevnoga materijala i kojekakvih žica za najobičnije sobe za servere?' pitali su se stanovnici toga dijela glavnoga grada dok su im teški kamioni i relativno neprepoznatljiva mehanizacija svakodnevno prolazili pod prozorima i dok su iz dana u dan neumoljivo s površina u svojim stanovima brisali prašinu.

'Pa ne radi se ni o kakvu bunkeru', mislili su i tu su, odmah da razjasnimo, donekle imali krivo.

Sve je važno

Nemušta definicija kaže da su podatkovni centri velike skupine umreženih računalnih servera koji se upotrebljavaju za daljinsko pohranjivanje, obradu ili distribuciju velikih količina podataka. Jasnije je ako kažemo da su digitalizacija i automatizacija poslovanja, biznisi u oblacima, mogući uza sve veće baze podataka, a te baze podataka na serverima, da bi davale veću i unosniju dodanu vrijednost, moraju prije svega biti sigurne.

200 milijardi dolara, prema Gartnerovim analitičarima, vrijedi svjetsko tržište podatkovnih centara i lani je u odnosu na pretprošlu godinu poraslo za 6 posto

Serveri u današnjoj kostelaciji biznisa zato i moraju biti 'bunkerirani', ponajprije stoga što su u njima najvažniji podaci o poslovanju, podaci o svim klijentima, o svim poslovnim procesima, računima, transakcijama, i svaka tvrtka koja živi i radi digitalno u podatkovne centre mora ulagati kao nikad prije i čuvati ih kao nikad prije. Zato silna armatura, beton, kilometri optičkih kabela i otpornost na potrese kakvi možda hoće, ali vjerojatno neće, snaći Hrvatsku.

Uza sve to moraju imati dva neovisna dobavljača struje da, ako jedan vrisne, drugi nastavi u revijalnom tonu. Zapravo, kod podatkovnih centara sve je važno: od mjera tehničke i fizičke zaštite do izvora napajanja, hlađenja, protupožarnih sustava, optičkih veza, telekomunikacijskih mreža, potpore stručnog osoblja.

Što je više redundantnih infrastrukturnih komponenata, to je viša razina sigurnosti i dostupnosti koju centar nudi. A to znači da su skupi! Jako skupi! Zato se tvrtkama sve manje isplati imati svoje podatkovne centre pa ih uglavnom unajmljuju od drugih operatora.

Potražnja za kolokacijom servera ubrzala je rast svjetskog tržišta podatkovnih centara koje, prema Gartneru, vrijedi dvjesto milijardi dolara i prošle je godine u odnosu na pretprošlu poraslo za šest posto, a slične trendove prati i Hrvatska i hrvatske kompanije koje ulažući u taj segment odgovaraju i na povećane tržišne zahtjeve svojih klijenata.

Podrška 24/7

Klijenti podatkovnih centara u Hrvatskoj mahom su​ startupovi ili velike domaće i strane kompanije iz bankarskog sektora, IT-a, uslužnih djelatnosti i drugih. Svi ti korisnici servera dobivaju od vlasnika podatkovnih centara podršku 24 sata na dan sve dane u tjednu, održavanje i najvišu razinu sigurnosti, sve u skladu s čak šest ISO-ovih certifikata, od kvalitete i zaštite okoliša do sigurnosti.

Kako kaže Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja A1 Hrvatska, njihov podatkovni centar zasad je jedan od najvećih u regiji, a u njega je uloženo, kako su već prije i objavili, 11 milijuna eura.

image

Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja A1 Hrvatska

– Novim podatkovnim centrom A1 odgovorili smo na povećane tržišne zahtjeve za osiguranje kontinuiteta poslovanja i pohranu podataka. I prije otvorenja potkraj prošle godine imali smo velik interes za usluge koje nudimo u svojem podatkovnom centru. To se nastavilo i u ovoj godini jer se kompanije i dalje ubrzano digitaliziraju pa možemo reći je naša investicija zbog koronakrize bila opravdana i pametna.

Otvorila nam je mogućnost uvođenja novih usluga, odnosno proširenja portfelja povezanog s uslugama podatkovnog centra. Poslovni korisnici žele svoje podatke čuvati na sigurnijoj lokaciji, i to ne samo u kibernetičkome svijetu nego i u stvarnome, te brigu o njima prepustiti stručnjacima. Novim podatkovnim centrom podupiremo zahtjeve i najnaprednijih poslovnih korisnika koji primjenjuju umjetnu inteligenciju i naprednu analitiku podataka –​ istaknuo je Staničić.

Što se tehničkih specifikacija tiče, površina​ podatkovnog centra A1 veća je od 2100 četvornih metara, ima šest tehničkih soba i ukupan je kapacitet čak 300 IT ormara. Opremljen je i vlastitom trafostanicom koja se napaja iz dvije neovisne energetske grane maksimalnoga kapaciteta od dva megavata.

Tvrtkama se sve manje isplati imati svoje podatkovne centre, zato ih uglavnom unajmljuju od drugih operatora. One koje ih imaju šire ponudu usluga

No to čak nije jedini podatkovni centar te telekomunikacijske tvrtke. Postoji još jedan, na Žitnjaku, čija je površina 900 četvornih metara i ima 230 IT ormara.

Minute neraspoloživosti

I Hrvatski Telekom ima nekoliko svojih podatkovnih centara, u uporabi su više od petnaest godina. Najveći od njih, onaj u Selskoj ulici u Zagrebu, otvoren je 2014. Na oko dvije tisuće četvornih metara serverskog prostora razine pouzdanosti Tier 3 nekoliko je stotina serverskih ormara.

HT-ov Data Centar uređen je prema standardima Tier 3, što jamči godišnju raspoloživost veću od 99 posto, odnosno do maksimalno 98 minuta neraspoloživosti godišnje. Za usporedbu, razina Tier 1 jamči do maksimalno 22 sata godišnje neraspoloživosti, a najviša razina, Tier 4, koju imaju najveći podatkovni centri u svijetu, do 26 minuta neraspoloživosti godišnje. Korisnici usluga tih centara privatne su tvrtke i javne institucije različite veličine.

Početkom 2014. u poduzetničkoj zoni Jalševac u Jastrebarskome otvoren je DataCross u vlasništvu tvrtke Podatkovni centar Križ, data-centar čiji je vlasnik od travnja prošle godine postala tvrtka APIS IT, koja ga je platila 78 milijuna kuna. APIS IT-u to također nije jedini podatkovni centar.

image

Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a

– S obzirom na to da su naši klijenti tradicionalno tijela javne uprave koja s jedne strane obavljaju djelatnosti ključne za funkcioniranje države, a s druge strane obrađuju najosjetljivije osobne podatke hrvatskih građana, jasno je zašto je sigurnost i njima i nama na prvome mjestu, a jasno je i zašto nam je važno da imamo dva podatkovna centra.

Dodatno, uspostava vlastitih kapaciteta omogućila nam je da proširimo krug svojih klijenata, zato u segmentu smještaja IT opreme i podatka uz korisnike iz javne uprave imamo niz klijenata iz privatnog sektora – rekao je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS IT-a i dodao kako paralelnim radom dvaju centara korisnicima osiguravaju i kontinuitet poslovanja u nepredviđenim situacijama, bilo da je riječ o prirodnim nepogodama poput potresa i poplava bilo drugim scenarijima kao što su kvarovi opreme ili kibernetički napadi.

Zna se kako

Jedan od najstarijih podatkovnih centara u Hrvatskoj jest onaj Megatrendov koji je prošle godine preuzeo Comping, korisnički orijentirana kompanija koja nudi cjelokupna IT rješenja i usluge, a za koju je podatkovni centar ključan dio kritične IT infrastrukture. Svojim novim centrom za servere Comping upravlja putem svoje novoosnovane tvrtke Data Target.

image

Ivan Jerečić, Data Center menadžer u Data Targetu

Kako navodi Ivan Jerečić, menadžer podatkovnog centra u Data Targetu, u Hrvatskoj se model usluge podatkovnog centra počeo primjenjivati sredinom 2000-ih i Data Target jedan je od pionira u Hrvatskoj.

– U počecima stvaranja prvih komercijalnih podatkovnih centara u Hrvatskoj gotovo da nije bilo kompanija koje su imale iskustva u projektiranju i gradnji podatkovnih centara.

Kao posljedica razvoja takvih centara danas imamo znanje i iskustvo te kompanije koje na svjetskoj razini sudjeluju u gradnji podatkovnih centara – dodao je Jerečić.

A godinu je dana prošlo otkad je tvrtka Vertiv, globalni dobavljač kritične digitalne infrastrukture i rješenja za kontinuitet poslovanja, otvorila novi proizvodni pogon za integrirana modularna rješenja (integrated modular solution – IMS) u ​Rugvici, naselju u blizini Zagreba, koji će podržati poslovanje u cijeloj regiji EMEA (Europa, Bliski Istok, Afrika), kojoj pripada i Hrvatska.

Ukratko, riječ je o investiciji vrijednoj deset emilijuna eura u pogon za proizvodnju modularnih podatkovnih centara. Kako navodi Viktor Petik, potpredsjednik Vertiva za integrirana modularna rješenja u EMEA-i, usprkos globalnim problemima i inflaciji u kompaniji primjećuju daljnji rast na tržištu podatkovnih centara.

image

Viktor Petik, potpredsjednik tvrtke Vertiv za integrirana modularna rješenja u EMEA regiji

– Naša investicija omogućava nam da u ovome izazovnom razdoblju možemo biti fleksibilniji i agilniji od konkurencije u planiranju, dizajnu i gradnji modularnih podatkovnih centara.

Nadalje, primjećujemo snažan rast u prihvaćanju prefabriciranih modularnih rješenja za podršku novim 5G tehnologijama, IoT-u i umjetnoj inteligenciji te ulažemo u kapacitete i inovacije kako bismo nastavili zadovoljavati potrebe svojih kupaca i tako ostali lideri na tržištu – naglasio je Petik.

Modularna rješenja

Na upit koliko će, prema njegovu mišljenju, takva Vertivova investicija utjecati na razvoj industrije u Hrvatskoj u budućnosti koja se oslanja na podatkovne centre, odgovorio je da će itekako utjecati na razvoj industrija koje ih prate jer su u Vertivu ionako fokusirani na EMEA-u ​i globalno tržište.

– Samim tim omogućujemo lokalnim tvrtkama da uz nas mogu rasti zahvaljujući suradnji i projektima za vanjska tržišta – smatra Petik.

Korisnici servera od vlasnika podatkovnih centara dobivaju podršku 24 sata na dan sve dane u tjednu, održavanje i najvišu razinu sigurnosti

Kad je projektiranje i proizvodnja modularnih podatkovnih centara u pitanju, Petik naglašava da postoje pravila koja variraju od kupca do kupca ovisno o namjeni podatkovnog centra, no Vertiv u svom portfelju ima i gotova, prefabricirana modularna rješenja koja su rađena prema zadnjim standardima i trendovima u toj industriji.

–​ Prefabricirani modularni podatkovni centri dolaze u mnogo različitih oblika i svrha upotrebe, uključujući IT te za specifični dizajn postrojenja, kao i za all-in-one module s integriranom IT infrastrukturom te infrastrukturom za napajanje i hlađenje, što se obično primjenjuje u obrazovanju, industriji i zdravstvu te u udaljenim i nepristupačnim okolinama.

Pristup plug and play skraćuje vrijeme za pokretanje i puštanje u pogon sustava u samo nekoliko dana umjesto tjedana i mjeseci. Osim toga, smanjuje moguće probleme s kvalitetom jer su komponente unaprijed integrirane i testirane izvan lokacije primjene – zaključio je Petik.

30. siječanj 2023 09:44