Tehno
StoryEditor

Vaš novi nepogrešivi, kvarni kolega: Počela masovna proizvodnja humanoidnih robota

06. Siječanj 2024.

Znanstvena fantastika izgubila je smisao: više nije san, nego stvarnost. Sve ono što smo nekad gledali u ZF filmovima ili o čemu smo čitali u ZF romanima danas nas uvelike okružuje, a umjetna inteligencija (AI) donijet će toga još i više. Među novitetima bez kojih će ljudski život postati nezamisliv su i humanoidni roboti. Oni nalikuju na čovjeka: imaju glavu, torzo, dvije ruke i dvije noge. Robotičari se nadaju da će razvoj softvera humanoidnim robotima s vremenom omogućiti da funkcioniraju kao ljudi i da će upotrebljavati jednake alate i opremu. Postojali su i prije, ali nova generacija, opamećena umjetnom inteligencijom, tehnički je savršeniji oponašatelj čovjeka. Već je u pripremi masovna proizvodnja čovjekolikih strojeva koji bi u doglednoj budućnosti mogli nadomjestiti demografsku pustoš u zapadnom svijetu preuzimanjem dijela poslova za koje nema dovoljno radnika.

Kao osoba

Tržište humanoidnih robota pretprošle je godine vrijedilo 1,11 milijardu dolara, a očekuje se da će ta vrijednost do 2030. rasti čak 21 posto svake godine. Rast tržišta humanoidnih robota potaknut je njihovom sve većom uporabom u nadzoru i sigurnosti, istraživanju svemira, medicini, neuroznanosti, kognitivnim znanostima, medijima, industriji zabave i društvenim interakcijama, posebice kao pomoć starijim osobama. Pandemija koronavirusne bolesti također je pogurala rast tog tržišta. Tu je priliku iskoristila kompanija Invento Robotics koja je u kolovozu 2020. lansirala humanoidne robote koji su na bolničkim odjelima za izolaciju bolesnicima dijelili obroke i lijekove.

Potaknuta umjetnom inteligencijom, robotika doživljava veliku transformaciju i razvoj te privlači sve više investitora. Zbog smanjenih troškova proizvodnje humanoidni su roboti dostupniji i razvija ih ve više velikih kompanija i startupova. Tvrtka Agility Robotics u rujnu 2023. otvorio je tvornicu za njihovu masovnu proizvodnju u SAD-u, u Oregonu.

– Nastojimo da robot izgleda kao osoba i da može raditi u ljudskom okružju – izjavio je suosnivač te kompanije Jonathan Hurst.

Prema njegovim riječima, Agilityjev skladišni robot Digit usmjeren je na čovjeka, ali ne kao humanoid jer je važno što radi, a ne ono što pokušava biti. Digitova glava opremljena je kamerama i senzorima, ima ruke i noge, animirane oči, torzo ima ulogu motora, ali još nije u stanju potpuno oponašati ljudski hod. Zasad samostalno skuplja i premješta kante po skladištu. Amazon je najavio da će ga početi testirati u svojim skladištima. Budući da se može kretati, mogao bi dopuniti tvrtkinu flotu robota čiji je zadatak gurati velika kolica po golemim skladištima.

Što ljudi ne žele

Suosnivač i glavni izvršni direktor Agility Roboticsa Damion Shelton izjavio je da je skladišni robot samo prvi slučaj uporabe nove generacije robota za koju se nada da će biti prihvaćena i u kompanijama i u kućanstvima.

– Za deset-dvadeset godina takve ćete robote viđati posvuda – rekao je Shelton.

Tržište humanoidnih robota preklani je vrijedilo 1,11 milijardu dolara, a očekuje se da će ta vrijednost do 2030. rasti čak 21 posto svake godine

Konkurent Agility Roboticsa ima drukčije planove. U kompaniji Figure AI vjeruju da humanoidi mogu učinkovito upravljati radnim mjestom, kućanstvom, pa i društvom. Planira ih početi upotrebljavati u skladištima. Njezin je cilj komercijalni robot koji može ponavljati radnje i obavljati više zadataka kako bi preuzeo posao za koji nema dovoljno radnika.

– Uspijemo li osposobiti humanoide da rade poslove koje ljudi ne žele, možemo prodati milijune takvih, možda i milijarde – izjavio je izvršni direktor tvrtke Figure AI Brett Adcock.

Te velike ambicije zasad su bez pokrića jer Figure AI, osnovan prije nešto više od godine dana, još nema prototip spreman za tržište.

Razmišljati poput nas

Sanctuary AI, startup sa sjedištem u Kanadi, u Britanskoj Kolumbiji, suočava se s enigmom kako usavršiti robota koji razumije svijet i radi rukama. Njegov robot Phoenix, primjerice, može slagati robu na police, istovarivati dostavna vozila i upravljati blagajnom. Suosnivač i izvršni direktor tvrtke Geordie Rose izjavio je da je dugoročni cilj usavršiti robote da doživljavaju fizički svijet tako da o njemu mogu razmišljati inteligentno, kao ljudi.

– Želimo svijetu osigurati radnu snagu, i to za svakoga komu treba. Sustavi moraju moći razmišljati kao ljudi. To bismo mogli nazvati općom umjetnom inteligencijom. Sustavi moraju biti u stanju razumjeti govor i pretvoriti razumijevanje govora u djelo, što će zadovoljiti radne uloge u cijelom gospodarstvu – rekao je Rose.

Humanoidni roboti zainteresirali su i Elona Muska pa je on u Tesli pokušao proizvesti humanoidnog robota Optimus, no njegovo predstavljanje nije prošlo najbolje.

Osim kompanija, i državne institucije poput NASA-e bave se razvojem humanoidnih robota. Njezina Valkyrie dizajnirana je za rad u područjima pogođenima prirodnim katastrofama, ali jednoga dana mogla bi biti korisna i u svemiru. Testira se u Svemirskom centru Johnson u Houstonu u Teksasu. Voditelj NASA-ina tima Dexterous Robotics Shaun Azimi izjavio je da bi humanoidni roboti u svemiru mogli obavljati rizične zadatke poput čišćenja solarnih panela ili pregledavanja neispravne opreme izvan svemirske letjelice. NASA je u partnerstvu s robotičkim tvrtkama poput Apptronika iz Austina u Teksasu, koji razvija Apolla, humanoidnog robota čiji će zadaci uključivati rad u skladištima i proizvodnim pogonima, premještanje paketa, slaganje paleta i ostalo iz opskrbnog lanca. Kompanija namjerava početi isporučivati humanoidne robote početkom 2025., a izvršni direktor Apptronika Jeff Cardenas izjavio je da im je ‘samo nebo granica‘ jer novi softver i razvoj poboljšavaju Apollove sposobnosti.

Robot iz konobe

Humanoidne robote razvijaju i hrvatski studenti i inženjeri. Student elektrotehnike i računalstva Karlo Džafić iz Rijeke u svojoj konobi u Matuljima kreirao je Timmyja Harteru. Potkraj 2019. počeo se zanimati za robotiku te je na prvoj godini fakulteta razmišljao o završnome radu. Počeo je na internetu istraživati kako napraviti robota u vlastitoj režiji. Našao je popis deset vrhunskih robota koji se mogu napraviti u kućnoj radinosti. Na tom se popisu našla i platforma InMoov koja daje detaljne instrukcije o tome kako napraviti humanoidnog robota i koje materijale pritom upotrijebiti.

Rast tržišta čovjekolikih robota potaknut je njihovom sve većom uporabom u nadzoru i sigurnosti, istraživanju svemira, medicini, neuroznanosti, kognitivnim znanostima... Trebali bi raditi sve ono što se ljudima ne da ili što ne mogu

image

Student elektrotehnike računarstva Karlo Džafić iz Rijeke kreirao je Timmya Harteru

– Kad sam vidio tu stranicu, odmah sam počeo razmišljati o tome kako bi bilo dobro napraviti takvo što jer u hrvatskoj javnosti do tada nije bilo podatka da je netko uopće radio na tome. Prošle je godine Timmy Hartera prvi put u medijima predstavljen široj javnosti. Timmy je InMoov open-source robot, što znači da je dizajniran tako da bude dostupan javnosti. Budući da se kod kuće može napraviti humanoidni robot, počeo sam s tehnologijama 3D ispisa. Robot ima više od četiristo dijelova, zato je taj proces bio najdulji. Trebalo je vremena da se sve to ispiše na 3D pisačima koje sam imao kod kuće. Nakon toga se ugrađuje elektronika, što zahtijeva koncentraciju i preciznost. U anatomskom žargonu, to je cijeli živčani sustav robota. Ako se negdje loše spoji i nije dobar kontakt, mogu nastati velika oštećenja pri testiranju, zbog čega neke postupke koje ste radili i nekoliko mjeseci morate ponoviti. Kad ste taj dio riješili, onda robotu morate dati logiku, odnosno počinjete ga programirati. Tu se u razvoj uključuje umjetna inteligencija. Proces zahtijeva poznavanje mnogo područja, od mehanike, elektronike do programiranja, kompliciran je. Međutim, ako volite sva ta tri područja, projekt vam postane prava zabava, kao što bio i meni. Rezultat je robot koji je mogao razgovarati sa studentima kad je prvi put predstavljen prošle godine na Tehničkom fakultetu u Rijeci na konferenciji STEM Ri – iznio je Džafić.

Zabavljači i radnici

U svojeg je robota u tri godine razvoja Karlo Džafić uložio oko 3320 eura. Nije dobio poticaj ni od jedne institucije, uložio je svoj novac. Danas ima vlastiti startup i za nautički sektor razvija robota koji će biti namijenjen održavanju plovila.

– Budući da se sada u startupu bavimo drukčijom robotikom, nisam previše istraživao koliko su investitori zainteresirani za humanoidne robote. Zamišljam da će najprije postati pravi hit u zabavnim parkovima i tematskim atrakcijama. Zbog mogućnosti da se interaktivno uključe u komunikaciju s posjetiteljima idealni su za takva mjesta – naglasio je Džafić.

Drugi je hrvatski humanoidni robot KAI (Knowledge And Innovation), proizvod MVT Solutionsa, hrvatskog startupa čiji je osnivač i suvlasnik Ivan Golubić. Riječ je o sustavu koji se može softverski namještati prema želji jer je napravljen u obliku otvorenoga koda. U kojoj je trenutačno fazi razvoja i komercijalizacije, nismo uspjeli doznati jer je Golubić bio nedostupan.

19. lipanj 2024 20:48