Liderova publikacija 1000 najvećih – koju ćemo objaviti iduće srijede na čak 172 stranice uz digitalno i tiskano izdanje Lidera – prvi je pravi pregled poslovanja tvrtki u prošloj godini. Saznat ćete koje su tvrtke ostvarile najveći prihod, a koje su iskazale najveću dobit, tko su najveći gubitaši, koliko su se promijenili podaci o broju zaposlenih, tko su novi igrači, a tko je ispao iz elitnog društva...
Donijet ćemo i iscrpnu analizu cjelokupne situacije, a posebno analiziramo stanje u ključnim sektorima – od industrije i trgovine do graditeljstva i turizma. Donosimo i veliku anketu u kojoj smo menadžere najvećih kompanija pitali kakve rezultate očekuju ove godine, kakvi su glavni trendovi na njihovim ključnim tržištima te kakvi su im razvojni i investicijski planovi. Otkrivali su i jesu li uključeni u Nacionalni plan oporavka i otpornosti ili europske programe te koriste li se najsuvremenijim rješenjima s područja umjetne inteligencije.
Osim dijagnosticiranja aktualnog stanja, ‘1000 najvećih‘ već je šesnaestu godinu zaredom najbolji pokazatelj trendova u hrvatskom gospodarstvu. To ilustrira grafikon s usporedbom prihoda i dobiti top 1000 s cjelokupnim gospodarstvom. Pad prihoda 2009. godine, a zatim sedam gladnih godina stagnacije pokazuju prave razmjere i dugotrajnost krize iz rakursa najvećih kompanija, koje su tek 2018. dosegle razinu prihoda od prije recesije, godinu dana nakon što su taj prag dosegle manje tvrtke.
Zato su veliki u tom razdoblju ipak s vremena na vrijeme iskazivali veću dobit. I baš kad su prihodi počeli rasti, dogodila se najkatastrofalnija godina u novijoj povijesti obilježena s pandemijom te zagrebačkim i petrinjskim potresom. Sve tvrtke ostale su bez 7,7 posto prihoda, a velike čak bez 8,3 posto. Sad smo u novoj fazi oporavka. Najprije je 2021. nadoknađeno i više od gubitka u prethodnoj godini, da bi 2022. bila još bolja, s rekordnim rastom 1000 najvećih i 1000 najvećih i cijelog gospodarstva.
Porast bankrotiranih
Doduše, sve se to dogodilo u godini ruske invazije na Ukrajinu, za vrijeme eksplozije energetske krize i dramatičnog poskupljenja energenata, i unatoč pošemerenim, pa i pokidanim dobavnim lancima. Tu se pak uključila država s europskim modelom izdašnih subvencija za građane i za poduzetnike. Zato se sumanuto tiskanje eura u 11 strogo nadziranih tiskara prelilo u prošlogodišnju dvoznamenkastu inflaciju.
Osim toga, poduzetnici su se navikli na državni poguranac, zbog kojeg su i prošlogodišnji rezultati bili bolji od stvarnog stanja. No, različitih kovid olakšica i prije svega dodataka za plaće, koji su spriječili gospodarski krah cijelog sustava, više nema. Možda je i to razlog što je zadnjeg dana svibnja zabilježen je najveći mjesečni skok u neplaćenim obvezama, koje su dostigle 588 milijuna eura, što je porast od čak 61,7 milijuna eura (11,7 posto) u mjesec dana. Austrijski osiguravatelj kredita i Allianz Trade iznijeli su očekivanja oko 5300 bankrota u Hrvatskoj do kraja 2022. (rast od 6,5 posto), a predviđaju da će porast bankrotiranih tvrtki ove godine biti oko deset posto.
Opasnost za to dolazi od recesije u državama koje su nam glavni partneri, prvenstveno Njemačke, te u povećanju kamata. A problematična i dalje može biti energija. I gospodarstvo od prošle jeseni uživa u energetskim subvencijama, ali pitanje je dokle će trajati blagonaklonost države i svjetskih cijena energije. U tom kontekstu, poduzetnici se mogu samo nadati da će ovog puta politika imati sluha za njihove probleme. Taj medeni mjesec mogao bi se produžiti do kraja superizborne 2024.
