AI preuzima izvještaje, a kontroleri preuzimaju odgovornost

Pišu: Luka Kasalo, Jozo Knez 

U svijetu u kojem umjetna inteligencija može generirati izvještaje za nekoliko sekundi, najveći izazov više nije količina podataka nego sposobnost da ih ljudi ispravno razumiju i prepoznaju gdje tehnologija griješi. Ta poruka dominirala je predavanjem dr. Tomasza M. Zielińskog na 13. Međunarodnoj konferenciji o kontrolingu u Zagrebu, gdje je istaknuo da će 'kontrolori budućnosti biti čuvari istine u doba algoritama'.

Na konferenciji održanoj u hotelu Westin, Zieliński, predsjednik Upravnog odbora i predavač na Akademiji Controllingu, predstavio je svoje predavanje 'Kad podaci zaplešu: put od ritma do umjetne inteligencije u biznisu', u kojem je analitički i  praktično prikazao kako se moderni kontroling transformira pod pritiskom novih tehnologija. Prema njegovim riječima, digitalizacija mijenja ne samo alate, nego i samu prirodu profesije, koja se od operativne podrške pretvara u strateško središte organizacije.

- Imamo nove lice globalnog poslovanja. Tehnologija nas momentalno povezuje, a složenost biznisa i tržišta je viša nego ikad - rekao je Zieliński.

Zieliński, koji iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u vođenju kontrolinga i poslovne inteligencije u VOX Capital Group, objasnio je kako se put od tradicionalnog izvještavanja do naprednih BI sustava i koncepta Self-Service BI može promatrati kao evolucija koja menadžerima i kontrolerima daje veću autonomiju, a kontrolingu omogućuje da se bavi složenijim, vrijednosnim zadacima. Self-Service BI pritom nije samo tehnička inovacija nego i promjena kulture, tj. prelazak iz sustava u kojem se čeka na izvještaje u onaj u kojem se analize stvaraju tamo gdje nastaje i potreba za odlukom.

'Kaos prije standardizacije'

Jedan od najzanimljivijih dijelova predavanja bila je studija slučaja implementacije BI sustava u VOX Capital Group, međunarodnoj grupaciji s tri proizvodna pogona, devet trgovačkih društava i jednim centrom dijeljenih usluga. Prije uvođenja standardizacije, organizacija se suočavala s tipičnim izazovom brzorastućih kompanija: nizom nepovezanih izvještaja, različitih formata i interpretacija podataka.

- To je kaos prije standardizacije. Ključ promjene bila je implementacija IBCS standarda, vizualnog i semantičkog okvira koji omogućuje da svi u organizaciji govore istim jezikom kada je riječ o podacima. Rezultat je bio sustav koji obuhvaća centralni data warehouse, 13 podatkovnih modela, 34 standardizirana izvještaja na 680 stranica te 120 korisnika u različitim zemljama - rekao je Zieliński.

Time je postignuto ono što je istaknuo kao ključ svake uspješne BI transformacije, jedinstveni izvor istine i dosljedna komunikacija prema menadžmentu.

Zieliński je naglasio da IBCS nije samo vizualni standard, nego alat koji mjerljivo povećava razumljivost podataka, smanjuje broj pogrešnih interpretacija i ubrzava donošenje odluka. Brojne međunarodne kompanije koriste ovaj okvir, među njima Mercedes-Benz, SAP i Philips, a VOX se svrstao među organizacije koje su ga provele na visoko strukturiran način.

Drugi dio predavanja bio je posvećen umjetnoj inteligenciji i njezinoj ulozi u menadžerskom izvještavanju. Zieliński je istaknuo da će se kontrolori sve više susretati s AI sustavima koji automatski predlažu analize, generiraju tekstualna objašnjenja ili predviđaju poslovne trendove. No, poanta njegove poruke bila je jasna. AI može ubrzati procese, ali ne može zamijeniti ljudsko razumijevanje. Upravo zato koncept 'human-in-the-loop' postaje ključan, kontrolor mora ostati onaj koji provjerava, potvrđuje i interpretira rezultate koje model generira. Naglasio je da samo stručnjak može prepoznati gdje AI halucinira ili donosi zaključke koji nemaju stvarnu poslovnu logiku.

Umjetna inteligencija može radikalno unaprijediti procese i cijeli kontroling, ali se odgovornost za kvalitetu i ispravnost zaključaka ne smije prepuštati algoritmima. Kontroler sutrašnjice bit će, kako je poručio Zieliński, arhitekt podataka, mentor menadžmenta i nadzornik AI sustava, osoba koja osigurava da se odluke donose na temeljima provjerenih, razumljivih i dobro strukturiranih informacija.

Anja Kuhar: Podaci su temelj poslovanja

Digitalna transformacija nije IT projekt, nego duboka poslovna promjena. To je strateška poslovna promjena, glavna je poruka izlaganja Anje Kuhar iz tvrtke Solvership u nastavku Liderove konferencije o kontrolingu.

Danas se troši više vremena na traženje i pripremu podataka nekog na donošenje odluka. U tome može pomoći digitalna transformacija, proces korištenja digitalnih tehnologija za stvaranje novih ili modificiranje postojećih procesa, kulture i iskustva.

Kuhar je naglasila da se svaka ozbiljna promjena mora graditi na četiri stupa: procesima, podacima, tehnologiji i ljudima. Procesi su često zakomplicirani, povijesno nadograđivani i bez jasnog vlasništva. Prvi zadatak je pojednostaviti ih end-to-end (od narudžbe do naplate, od nabave do plaćanja, od zapošljavanja do obračuna plaća), ukloniti suvišne korake i jasno definirati odgovornosti.

Anja Kuhar

- Organizacije moraju procijeniti zrelost da vide gdje su. To se može kroz model s pet osnovnih faza ili koraka. Prva faza  je kada se organizacija nalazi u početnoj fazi i tu nema procesa. Tu razinu nazivamo 'kultura heroja' jer nema organiziranih procesa a uspjeh ovisi o vještim zaposlenicima. Druga razina ili faza razvijenosti je proces u kada timovi žele uvesti reda u svoje aktivnosti. Treća faza je faza standardiranosti. Tada su procesi predvidljivi, ali nedostaje da se sami procesi tj. njihova učinkovitost ne mjeri.  To je inače i najveći skok i najteži za organizacije. Četvrta faza je faza optimizacije, a peta tj. zadnja faza je faza inovativnosti, kada se procesi poboljšavaju na temelju podataka – objasnila je Kuhar.

Važnost podataka

Danas ih imamo više nego ikad, ali ih slabo koristimo, kaže Kuhar misleći naravno na podatke. Tvrtke ih danas imaju više nego ikad, ali ih koriste loše: silosi, paralelni Excelski svjetovi, nedorečeni KPI-jevi i ručni izvještaji. Rješenje je u uspostavi 'data governancea',  vlasnika podataka, pravila unosa i kontrole, te prelazak na BI alate koji omogućuju jednu verziju istine i pripremu podataka za buduće AI projekte.

- Danas odluke treba donositi na temelju podataka – zaključuje.

Tek nakon toga, kaže, dolazi tehnologija: RPA (robotska automatizacija procesa), low/no-code rješenja i umjetna inteligencija.

- Automatizirati se isplati ono što je ponavljajuće, pravilo-bazirano i dosadno kao unos podataka, jednostavne refundacije, rutinske izvještaje i podsjetnike, kako bi se kontroleri mogli baviti analizom i podrškom odlučivanju, a ne 'prepisivanjem tablica' – naglašava Kuhar.

Ključno usko grlo ipak nisu alati, nego ljudi i vrijeme. Bez ljudi nema ništa, kaže Kuhar.

Bez vodstva koje stoji iza promjena i profila ljudi (purple people) koji razumiju i biznis i tehnologiju, digitalna transformacija ostaje niz nepovezanih IT inicijativa.

- Ne pokušavajte digitalizirati sve odjednom, krenite od malih, ali smislenih koraka  jer izgovor 'nemamo vremena' na kraju je najskuplji – zaključila je Kuhar.