U prvih deset lanjskih mjeseci hrvatski robni izvoz u Bosnu i Hercegovinu povećan je za oko 360 milijuna eura, a na tržišta SAD-a i Slovačke za po dvjestotinjak milijuna eura
Od početka prošle godine pa do kraja studenoga vrijednost hrvatskoga robnog izvoza, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 21,79 milijardi eura, odnosno sedamstotinjak milijuna eura više nego u prvih jedanaest mjeseci godinu prije. I sva ta pozitivna razlika ostvarena je na tržištima zemalja izvan Europske unije. Izvoz na tržišta EU-a za to je vrijeme ostao na približno istoj razini. Sav rast uvoza (1,9 milijardi eura), naprotiv, realiziran je isključivo iz tržišta zemalja Unije.
Prema razrađenim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci, najveći dio rasta vrijednosti hrvatskog izvoza ostvaren je na tržištu Bosne i Hercegovine. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz u BiH porastao je za oko 360 milijuna eura, na 2,26 milijardi eura. Drugo tržište izvan EU-a na kojem je ostvaren veliki rast jest SAD, kamo je izvoz u deset mjeseci povećan za oko 200 milijuna eura, na 658 milijuna.
Izvoz iz Hrvatske na tržišta najvećih partnera unutar EU-a u najboljem je slučaju rastao po skromnim stopama između jedan i dva posto (u Njemačku, odnosno Sloveniju) ili padao (2,4 posto u Italiju, 3,7 posto u Austriju i 4,3 posto u Mađarsku), a na nekoliko je unutarnjih tržišta čak i ozbiljno porastao. Vrijednost hrvatskog izvoza u prvih deset lanjskih mjeseci među članicama EU-a najviše je povećana, štoviše – udvostručena je (na 444 milijuna eura), na tržištu Slovačke.
Do početka prosinca prošle godine u Hrvatsku je uvezeno robe u vrijednosti od 38,5 milijardi eura, od čega je nešto više od 30 milijardi eura (7,4 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci godinu prije) ušlo s unutarnjeg tržišta. Čak deset posto ukupnog uvoza čine prehrambeni proizvodi, koji su uvjerljivo na prvome mjestu prema vrijednosti. Po dvije i pol milijarde eura u prvih deset mjeseci iznosila je vrijednost uvoza naftnih derivata, zatim strojeva i uređaja te kemikalija i kemijskih proizvoda. Dok su spomenute kategorije više-manje rasle stopama oko prosjeka rasta uvoza, iznenađuje skok od 57 posto rasta vrijednosti uvoza u kategoriji ‘ostala prijevozna sredstva‘, koja uglavnom podrazumijeva plovila i šinska vozila, kojih je uvezeno u vrijednosti od 1,13 milijardi eura. Istodobno je izvoz te kategorije smanjen za tridesetak posto i iznosio je 554 milijuna eura.