Poduzetnici koji žele pokrenuti ili proširiti poslovanje obično ne dolaze lako do novca privatnih ulagača ili banke. Ipak, ulagači su otvoreniji kad je riječ o franšizama
Statistika kaže kako se svakoga radnog dana, u prosjeku svakih osam minuta, otvori jedna franšiza na globalnom tržištu. Tomu se i ne treba čuditi kad se zna koje su kompanije najveći generatori franšiza – riječ je prije svega o američkim lancima brze hrane poput McDonald‘sa, Subwaya ili KFC-a. Jednako je fascinantan podatak da se svake godine tristo kompanija odluči za franšizno poslovanje. Na najrazvijenijeme svjetskom franšiznom tržištu, onom američkom, ove će se godine, prema procjenama Međunarodne franšizne udruge (IFA), franšizno otvoriti dodatnih petnaest tisuća kompanija. To će rezultirati s 221 tisuću novih radnih mjesta, pa će tako broj zaposlenih u toj vrsti kompanija u SAD-u dosegnuti 8,9 milijuna. Ukupan promet američkih franšizera povećat će se ove godine za četiri posto, na 894 milijarde dolara.
Udio u BDP-u
Već ovih nekoliko podataka pokazuje da je utjecaj franšiznog poslovanja na razvijena zapadna gospodarstva vrlo velik, ne samo izravno. Naime, franšize također potiču lokalne investicije i tako neizravno pridonose ekonomskom rastu. Otvaranje franšize u nekoj zemlji u razvoju često uključuje ulaganja u infrastrukturu, obuku zaposlenika i marketing. Osim zapošljavanja, franšizama se šire inovacije i tehnološki napredak zbog prijenosa tehnologije, znanja i iskustva s naprednijih tržišta. To potiče tehnološki napredak i produktivnost u zemljama u razvoju u kojima lokalni poduzetnici možda nemaju resurse za razvoj vlastitih inovacija. Dodatno, franšizni modeli omogućuju lokalnim poduzetnicima da postanu dio globalnog lanca, što im otvara vrata za širenje izvan granica vlastite zemlje.
Koliko je sve te prednosti osjetilo domaće gospodarstvo, u kojem se moderno franšizno poslovanje prvi put pojavilo prije tridesetak godina? Grupacija tvrtki za franšizno poslovanje, koja u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) djeluje od 2022., u travnju prošle godine provela je istraživanje među franšizerima te se najviše tvrtki izjasnilo da se bavi posluživanjem hrane, trgovinom odjećom i obrazovanjem. Međutim, koliki je njihov utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, teško je preciznije procijeniti jer službenih podataka – nema. U HGK-u objašnjavaju kako se radi o različitim NKD-ovima i poslovnim subjektima od kojih nisu svi registrirani kao trgovačka društva. Primatelji franšiza često su fizičke osobe, odnosno obrti, dodaju iz te institucije. Na činjenicu da ne postoji podatak o udjelu koliko franšizno poslovanje pridonosi domaćem gospodarstvu upozorava i odvjetnik Petar Petrić iz zagrebačkog odvjetničkog društva Petrić & Kajić, dobar poznavatelj franšiznog poslovanja.
– U Hrvatskoj, koja prema podacima iz 2023. ima 3,8 milijuna stanovnika i BDP od 76,5 milijuna eura, što po stanovniku iznosi 19.847 eura, trenutačno ima više od dvjesto franšiza s otprilike tisuću prodajnih mjesta. Nema službenih podataka o udjelu franšiza u ukupnom BDP-u RH, ali treba reći da je mnogo manji od, primjerice, udjela u SAD-u, gdje iznosi više od 3,5 posto, odnosno 827 milijardi dolara – ocjenjuje Petrić i dodaje da se, što se tiče Europske unije, koja ima 500-tinjak milijuna ljudi, približno 22,5 milijuna malih i srednjih poduzeća i čije gospodarstvo vrijedi 16,6 bilijuna dolara, procjenjuje da ima 12.600 davatelja franšiza.
Popularno među malima
Kad smo već spomenuli naš kontinent, franšizerstvo je posljednjih godina sve popularniji u Europi, osobito među vlasnicima malih poduzeća. Zbog čega je franšizna industrija u tolikom zamahu? Prema Petrićevim tvrdnjama, poduzetnici koji žele pokrenuti ili proširiti poslovanje obično ne dolaze lako do novca privatnih ulagača ili banke. Ipak, ulagači su otvoreniji kad je riječ o franšizama.
– Franšiza je način poslovanja koji pruža mogućnost dobrih poslovnih rezultata i za davatelja i za primatelja franšize. Postojećim poslovnim subjektima kao primateljima franšiza omogućuje jačanje poslovanja i povećanja zarade, a novonastalim poslovnim subjektima nudi manje riskantan oblik pokretanja poslovanja. Kupnjom franšize dobiva se uhodano poslovanje prema načelu ‘ključ u ruke‘ – ističe Petrić.
Taj zagrebački odvjetnik naglašava da su franšize popularne među europskim potrošačima i zbog poznavanja robne marke te često pristupačnih cijena. Osim već navedenih pogodnosti franšiznog poslovanja, pokazalo se da sustavi koji posluju franšizno brže prevladavaju ekonomske krize, snažnije izlaze iz recesije te stvaraju više radnih mjesta u odnosu na ostale poslovne sustave. Zbog svega toga različiti franšizni sustavi mogu biti poticajni i za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj. Petar Petrić naglašava kako se glavnina franšiza u ponudi na hrvatskom tržištu odnosi na poslove za koje je potrebno od deset tisuća do pedeset tisuća eura početnoga kapitala.
– Uz kupnju franšize u startu je potrebno osigurati sredstva za najam i opremanje prostora te obrtni kapital za pokretanje posla. Službena statistika za prošlu godinu pokazuje kako je udjel domaćih franšiza u ugostiteljstvu 42 posto, u uslugama 25 posto, maloprodaji 13 posto, a u zdravstvenim uslugama, obrazovanju i zabavi po pet posto. Prema tim podacima, udjel franšiza na hrvatskom tržištu mnogo je veći u odnosu na globalni prosjek, koji iznosi 25 posto. S druge strane, udjel u sektoru usluga mnogo je manji u odnosu na globalni prosjek od trideset posto. Udjel franšiza u maloprodaji manji je u Hrvatskoj nego u svijetu, dvadest posto, kao i u sektoru obrazovanja, gdje je globalni prosjek deset posto. Sektori zdravstvenih usluga, zabave i ostalih industrija imaju podjednake udjele na globalnom i hrvatskom tržištu – objašnjava Petrić.
Veliki potencijal
Najveći razlog zbog kojih trendovi u Hrvatskoj nisu kao oni u svijetu jest nedostatak informacija među ključnim dionicima na tržištu, odnosno potencijalnim davateljima i primateljima franšiznog modela poslovanja, te u institucijama ključnima za prihvatljive modele financiranja i razvoj te vrste poduzetničkog djelovanja, ocjenjuje Petrić. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska je pogodna lokacija za vođenje poslovanja jer se nalazi između srednje i jugoistočne Europe, hrvatsko gospodarstvo jedno od najsnažnijih u jugoistočnoj Europi, a stanovništvo je dobro obrazovano i govori više jezika.
– Upravo zbog koncepta hrvatskoga gospodarstva, koje ovisi o industrijama kao što su transportna oprema, strojevi, tekstil, kemikalije, prehrambeni proizvodi i goriva, te činjenice da je Hrvatska oduvijek bila jedno od najatraktivnijih turističkih odredišta ovdje vlada velika potražnja za hotelima, zabavom, iznajmljivanjem automobila, hranom i pićem, maloprodajom i drugim srodnim franšiznim poslovima – ocjenjuje Petrić.
U HGK-u također smatraju da bi u budućnosti franšize mogle imati mnogo veću ulogu u domaćem gospodarstvu. Kako kažu, izrazito je velik potencijal u franšiznoj industriji, kao i jedna od mogućnosti samozapošljavanja i razvoja poduzetništva u Hrvatskoj.
– S obzirom na pozitivna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj, razvoj turizma te industrije koje prate turističke aktivnosti ta područja i dalje će biti zanimljiva stranim franšizama. U svrhu popularizacije tog modela poslovanja ove godine pokrenuli smo suradnju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i izradu registra franšiza koji će biti uskoro dostupan na mrežnim stranicama HGK-ova Sektora za trgovinu – tvrde u Komori.
Franšizno poslovanje nedvojbeno ima velik utjecaj na svjetsko gospodarstvo: povećava zapošljavanje, potiče inovacije, omogućuje širenje globalnih brendova i pruža prilike lokalnim poduzetnicima da sudjeluju na globalnoj ekonomskoj sceni. Iako postoje glasne kritike tog modela poslovanja, koje se ponajviše odnose na homogenizaciju tržišta i pritisak na lokalne konkurente, prednosti koje donosi daleko nadmašuju njegove nedostatke. U konačnici, franšizno poslovanje ostaje jedan od najbrže rastućih i najutjecajnijih poslovnih modela, zbog čega je neizostavan dio globalne ekonomije. Na nama je da ga pokušamo iskoristiti za razvoj drugih grana gospodarstva, ne nužno samo turizma i trgovine.