Nestašica lijekova nikada ne zvuči dobro, a situacija posebno zabrinjava kad na tržištu nedostaje generičkih lijekova, koji su osovina svakog europskog zdravstvenog sustava. Njih trošimo najviše, a oni su najjeftiniji, i za proizvođače je upravo takva cijena neodrživa. Početkom veljače europska udruga proizvođača generičkih lijekova Medicines for Europe poslala je otvoreno pismo Europskoj komisiji i Parlamentu u kojem je upozorila da je krajnje vrijeme da se na problem nestašice svih, ali posebno generičkih, lijekova odgovori prilagodbom cjenovnih politika koje već desetljećima urušavaju cijene lijekova kojima je istekla patentna zaštita, zbog čega su jeftiniji i dostupniji. No generički lijekovi dio su iznimno reguliranog tržišta i njihova je cijena uglavnom vrlo niska. Nije to samo slučaj u Hrvatskoj, situacija je neodrživa u cijeloj Europi, upozorila je direktorica Sandoza Hrvatska Ana Gongola s kojom smo razgovarali o problemima proizvođača generičkih lijekova i politikama određivanja cijena lijekova.
Koji su glavni uzroci nestašica?
– Poremećaji u globalnim opskrbnim lancima, nedostatak ili preskupe sirovine, preskupa energija, kao i u svim ostalim industrijama. Troškovi sirovina porasli su nam na europskoj razini od 50 do 160 posto, troškovi transporta do 500 posto, a o energiji da i ne govorimo. Uza sve to opterećuje nas inflacija, koja varira od 10 do 13 posto diljem Europe. Iako su nam ulazni troškovi rasli, cijena naših proizvoda prema propisima se jednostavno morala spuštati iz godine u godinu. Tako se, primjerice, visoki krvni tlak ili poremećaj rada srca u Hrvatskoj može liječiti lijekom koji stoji manje od jednog eura, a upala pluća i općenito druge infektivne bolesti antibioticima koji stoje manje od dva eura. Takva situacija za nas je neodrživa.
Koji su lijekovi najviše zahvaćeni nestašicama?
– Primarno antibiotici, koje smo, nažalost, godinama uzimali zdravo za gotovo i plaćali vrlo malo. Za njihovu proizvodnju potrebna je velika količina energije jer prolaze kroz cikluse grijanja i hlađenja. Drastično povećanje cijene energenata koji se pritom upotrebljavaju zaista je ugrozilo proizvodnju pojedinih antibiotika uzevši u obzir koliko je njihova cijena niska; generički antibiotik stoji dva eura. Sad imamo i veliku potražnju jer zbog pandemije nismo imali nikakve interakcije s drugim ljudima, nije bilo sezonskih bolesti, a sada su na vrhuncu, što je dodatno utjecalo na nestašicu.
Koliko je uopće na hrvatskom tržištu danas generičkih lijekova?
– Od svih prodanih kutija lijekova na europskom tržištu čak su 70 posto kutija generički. Na hrvatskom tržištu taj je postotak nešto manji, ovdje omjer generičkih lijekova u ukupnoj prodaji iznosi 67 posto. U isto je vrijeme cijena tih lijekova, koji se proizvode prema rigoroznim standardima kvalitete, vrlo niska i, prema propisima, mora se konstantno spuštati. Cijena generičkih lijekova u Hrvatskoj posljednjih je deset godina pala za više od 40 posto.
Što to znači za pacijente?
– Probleme i nestašicu. U Belgiji je, na primjer, tijekom protekle dvije godine svakodnevno s tržišta nestajao jedan generički oblik lijeka, u Njemačkoj je pak prije 12 godina bilo ukupno 12 dobavljača za dječji paracetamol u obliku sirupa, a danas su samo dva. U posljednjih pet godina svaki treći dan povučen je jedan lijek s hrvatskog tržišta. Ukupno govorimo o približno 1500 lijekova kojih više nema u Hrvatskoj, koji nisu dostupni. U postojećim uvjetima proizvodnja je ekonomski veoma izazovna, konsolidiraju se i tržišta te smanjuje broj dobavljača, odnosno proizvođača lijekova. Neovisni podaci pokazuju da su tržišta dva najčešća antibiotika, amoksicilina i amoksiklava, jako konsolidirana u većini zemalja Europske unije zbog politike niskih cijena. To je slučaj i u Hrvatskoj. Zbog velikog pritiska na globalne opskrbne lance i ekstremne konsolidacije proizvodnje generičkih lijekova veliki su rizici od povećanja nestašica u ovoj godini. Osim toga, lijekovi u jugoistočnoj Europi nisu jednako dostupni kao u zapadnoj.
Zašto?
– Primjerice, ako je neki biološki ili bioslični lijek dostupan za 80 posto pacijenata u zapadnoj Europi, ovdje je dostupan za 30 do 50 posto pacijenata. Biološki i bioslični lijekovi jesu oni koji se proizvode ekstrahiranjem lijeka iz biološkog organizma. Uglavnom su to lijekovi koji se upotrebljavaju za liječenje imunoloških, hematoloških, onkoloških i drugih teških bolesti.
Razlog je cijena ili nešto drugo?
– Cijena kod te vrste lijekova nije glavni problem. Imamo dostupne takve lijekove. Katkad, doduše, kasnimo s uvođenjem novih lijekova na tržište, ali primarni je problem kasno prepoznavanje bolesti. Stoga je iznimno važno raditi na unaprjeđenju zdravstvene pismenosti pacijenata. Sandoz na tome aktivno radi izdavanjem zdravstvenih rječnika.
Situaciju bi, pretpostavljam, smirilo povećanje cijena generičkih lijekova? O kojim je iznosima riječ?
– Prosječna je cijena generičkog lijeka u hrvatskoj ljekarni 33 kune, odnosno manje od pet eura. To se odnosi i na naše lijekove i na generičke lijekove drugih proizvođača zastupljenih na hrvatskom tržištu. Kad uđete u bilo koju trgovinu, teško da ćete danas naći bilo koji proizvod koji stoji jedan ili dva eura, a mnogi naši lijekovi prodaju se upravo po takvim cijenama pa ispada da su lijekovi jeftiniji od paketa guma za žvakanje. Održiviji bi bili s 10-postotnim povećanjem cijene po kutiji, koja stoji četiri eura; to bi nam dalo veliki poticaj za razvoj i poslovanje. Nužno je i da se u postojeće hrvatske propise kojima se reguliraju cijene lijekova ugrade mehanizmi koji će osigurati da se u godinama visoke inflacije cijena generičkih lijekova prilagođava i indeksira u skladu s inflacijom.
Zašto su cijene generičkih lijekova tako niske, hoće li se nestašice nastaviti i što se događa kada neke zemlje zabranjuju izvoz lijekova, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.