Prihodi i dobit ICT sektora u Hrvatskoj kontinuirano rastu, kao i produktivnost koja raste brže od prosjeka EU, a izvoz sektora porastao je na 1,6 milijardi eura. Dva jednoroga, Infobip i Rimac, čine čak 4,1 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda. Isto tako, broj zaposlenika u ICT-ju je, unatoč vijestima o otpuštanjima u svijetu, ali i u Hrvatskoj, prošle godine rastao devet posto, dok u prvih osam mjeseci ove godine bilježi rast od čak 10 posto te danas taj sektor zapošljava pedesetak tisuća ljudi. Rastu i plaće, poboljšava se profitabilnost sektora koji je dobro kapitaliziran i snažno likvidan te je sve spremno za investicije. Pokazala je to analiza ICT sektora Hrvatske udruge poslodavaca, predstavljena danas u prostorijama Infobipa.
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, istaknula je da se s pravom može reći da je IT industrija snažan pokretač hrvatskog gospodarstva. Međutim, u raspravi koja se zatim povela, istaknuto je da unatoč optimističnim rezultatima i velikom potencijalu ICT sektora, mjesta za euforiju nema.
Veliki problem jest što ICT stručnjaci već sada cirkuliraju na tržištu rada u EU, a mnogi rade i na daljinu. Da bi se Hrvatska mogla boriti na zajedničkom europskom tržištu rada i zadržavati talente te kako bi ICT sektor pretekao turizam prema udjelu u BDP-u, Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge, predstavio je nekoliko policy preporuka:
- značajno rasterećenje plaća visokokvalificiranih zaposlenika
- uklanjanje nepoštene konkurencije
- poboljšanje sustava poreznih olakšica na investicije u R&D
- uklanjanje barijera za Strategiju pametne specijalizacije, prijelaz industrije iz servisne u projektnu
- jačanje konkurentnosti
- jačanje centara za podršku studentima na institucijama
- donošenje imigracijske politike i provedbenih planova – kako zadržati ljude u Hrvatskoj
- širenje mreža vrlo velikog kapaciteta, povećano korištenje OIE
- jačanje uloge Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju
Referirajući se na prijedloge, Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je da Vlada RH o svih devet navedenih točaka intenzivno razgovara i djeluje. Ipak, zadnju točku bi stavio na prvo mjesto.
– U lipnju je Vlada formirala Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju čija uloga mora biti snažna, kako bi sve ostale točke proveli u djelo. Prema europskim prosjecima i prema udjelu jednoroga u BDP-u smo u vrhu i tim više nas to motivira da djelujemo i dalje – rekao je Piletić, dodajući da bi pretjecanje turizma ‘za sustav rada i plaća bilo korisnije i dugotrajno održivije‘.
SAD postao glavno tržište
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, naveo je i neke slabosti ICT sektora. Na primjer, bruto dodana vrijednost u programiranju je više nego dva puta niža nego u prosjeku EU. Zbog toga se hrvatski ICT sektor u budućnosti treba više pozicionirati kroz proizvode i visokospecijalizirane usluge.
– To je jedina garancija da se pomičemo na razini produktivnosti, a to je preduvjet i za brži rast plaća, iako su one brzo rasle te su 70 posto iznad prosjeka hrvatske ekonomije, ali su i dalje dva do tri puta niže od prosjeka EU. Dok god je tako, nastavit ćemo gubiti talente u ovom sektoru, a to je i najveća prijetnja za ovaj sektor. Ako ne budemo znali zadržavati kvalitetnu radnu snagu, gubit ćemo najbolje ljude i jačati konkurentnost nekih drugih ekonomija. Nakon ulaska u eurozonu i Schengen više nemamo domaće tržište rada već je ono europsko, zajedničko. Kroz policy inicijative trebamo učiniti sve kako bismo privukli i zadržali kvalitetnu radnu snagu u ICT-ju – objasnio je Stojić.
Ipak, na globalnoj sceni javlja se veliki pokazatelj optimizma, dodao je Stojić, a to su očekivanja investitora glavnih američkih investicijskih banaka koji predviđaju da će sektor informacijskih i komunikacijskih usluga dugoročno rasti. To je važno uzeti u obzir budući da je analiza pokazala da je SAD hrvatskim tvrtkama glavno izvozno tržište. Nakon njega slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Švedska.
– Bilo je početkom godine određenih neizvjesnosti i promjena broja radih mjesta, no taj se sektor brzo posložio i u budućnosti će imati najveću stopu rasta. Krajem prošle godine i početkom ove godine bilo je govora da globalna tehnološka industrija smanjuje broj zaposlenih. U Hrvatskoj je taj zapošljavanje snažno, rast je oko 10 posto. Drugi sektor nakon ICT-ja je turizam, koji ima upola nižu stopu rasta zaposlenosti – dodao je Stojić.
Zadržavanje talenata kao jedini imperativ
Ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen otvorio je brojne prilike, uviđa to Ivan Bešlić, suosnivač tvrtke Sofascore. Međutim, bruto prihod po zaposlenom u hrvatskom ICT sektoru je 100 tisuća eura, a prosjek na razini EU je oko 400 tisuća eura, napomenuo je Bešlić, ističući važnost zadržavanja talenata.
Da je potencijal rasta ICT sektora mnogo veći nego što ga koristimo rekao je Roberto Kutić, suosnivač Infobipa, također ističući ljudske resurse kao naš najveći potencijal.
– Oduvijek smo imali jake škole. Nemamo samo najbolje nogometaše nego smo i u IT-ju jaki. Zato moramo paziti da ti naši nogometaši ne igraju za druge nego za nas, da budemo konkurentni i da budemo najbolji u tomu što radimo – rekao je Kutić.
Da, imamo dobre fakultete i srednje škole, ali promjena zanimanja izvan kurikuluma je bitna, dodao je Piletić.
– S obzirom na to da je ova godina europska godina vještina, kao Vlada osigurali smo više od 40 milijuna eura da našim poslodavcima i gospodarstvima omogućimo prekvalifikacije kroz vaučere za obrazovanja. Upravo je 90 posto tih vaučera iskorišteno za digitalna zanimanja – istaknuo je Piletić.
Međutim, digitalizacija i rast ICT sektora ne bi bili mogući bez razvoja infrastrukture, dodao je Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma i dopredsjednik HUP-ICT udruge. Ona je temelj svake digitalne transformacije, rekao je Đuranović ističući da je Hrvatska u 5G infrastrukturi u samome vrhu, ali da zaostajemo u razvoju fiksne mreže.
Naposljetku, da bismo se zadržali u Hrvatskoj, moramo prvo mentalno izaći iz Hrvatske, rekao je Krešimir Mudrovčić, član uprave CROZ-a.
– Da bismo mogli raditi globalne projekte, moramo postati globalni i europski igrači. Ključ je stvaranje velike nove i dodane vrijednosti, a u tom dijelu debelo zaostajemo za EU. Jako je dobro kada imate dobar proizvod i naši jednorozi su tome svjedoci. Moramo paziti da ne radimo najmanje plaćene poslove, da nama ostaje samo nadnica za programere – zaključio je Mudrovčić.