Ekskluzivno: Analiza stanja realnog sektora u posljednjih šest godina

piše: Nikola Nikšić, Konter 

 

Prema povijesnim iskustvima, javno objavljena godišnja statistička financijska izvješća za društva kapitala čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi dobra su ‘izlazna anketa‘  kakvi se rezultati za tu godinu mogu očekivati za takozvani ‘realni sektor‘ hrvatskog gospodarstva, obveznike poreza na dobit. Pogotovo kada se ona objavljena za 2024. povežu s nekoliko godina iz prethodnog razdoblja, da bi se mogao steći uvid u trendove u duljoj vremenskoj dimenziji. Promatrati samo ‘godinu na godinu‘ nije dovoljno i neće osigurati informaciju kako poslovni subjekt djeluje iz perspektive dugoročno održivog i stabilnog poslovanja, prvenstveno rastom izvrsnosti, što se posljedično reflektirana i na prihode, profit, i pokazatelje produktivnosti, rentabilnosti, likvidnosti, aktivnosti i zaduženosti. 

 

Da bi se brojke i izvedeni pokazatelji ‘teškaša‘ i njihovi trendovi mogli razumjeti i adekvatno interpretirati, važno je uvodno napomenuti neke od ključnih okolnosti iz šireg i užeg eksternog okruženja. 2024. je bila godina u kojoj su se dodatno intenzivirana izuzetno neugodna i neizvjesna (ishod i trajanje) geopolitička previranja i oružani sukobi, i u kojoj je krajem godine izbor Donalda Trumpa kao novog američkog predsjednika nagovijestio velike promjene u američkim politikama i ukupnom međunarodnom poretku.

 

2024. je za Hrvatsku bila  „super izborna godina“, uz rast BDP-a 3.8 posto, a inflacije 3.4 posto. U odnosu na prethodnu godinu, cijene usluga porasle su za 5,9 posto, hrane četiri posto, neprehrambenih industrijskih proizvoda bez energije 1,4 posto, a cijene energije pale za 0,9 posto. Inflatorni pritisci i negativne okolnosti na tržištu rada (starost populacije, fluktuacija, kasni ulazak u mladih u svijet rada i rani odlazak u mirovinu, …) su se reflektirali i na dinamiku rasta prosječne mjesečne neto plaće, koja je za 2024. dosegla 1.346 eura, 12 posto više nego za 2023., dok je medijalna (1.242) u odnosu na prosječnu zadržala negativno odstupanje od 100 eura, što je standardno odstupanje već dulje vremensko razdoblje. Kamatne stope na kredite nefinancijskim institucijama (60 posto koriste veliki poslovni subjekti), uz blagi pad u drugom polugodištu 2024., zadržale su i dalje visoku vrijednosti, prosječna nominalna kamatna stopa za 2024. za postojeće kredite 4.34 posto, a za novougovorene u prosincu 4.14 posto..

 

Zbirno promatrano, šest banaka čije vrijednosnice kotiraju na ZSE, u 2024. ostvarilo je 1.35 milijardu neto prihoda (8.2 posto više u odnosu na 1.25 za 2023.) i 659.5 milijuna neto dobiti (sedam posto više u odnosu na 616.2 za 2023.). Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2024. iznosila je 23,9 milijardi eura,  što je 4,6 posto više nego u 2023., dok je uvoz porastao za 5,4 posto, na 41,8 milijardi eura. Tako je u 2024. vanjskotrgovinski deficit porastao za 1.2 milijardu, na 17,8 na 2024. u odnosu na 16,6 2023. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. smanjena je na 57,3 posto, za 0.5 postotni bod u odnosu na 57.8 posto za 2023.  

 

U takvim uvjetima, od ukupno 160 tisuća poduzetničkih organizacija i 17 tisuća neprofitnih, te nešto manje od 500 financijskih, poslovalo je i 59 društava kapitala iz „realnog“ sektora, šest od ukupno 30-tak banaka i štedionica, te tri od 20 društava za osiguranje, čije vrijednosnice kotiraju na ZSE. Radi se robusnim sustavima koji prvenstveno ‘igraju na sigurno‘ više fokusirani na kratkoročne probitke u korist titulara vlasništva, na razvoj operativne izvrsnosti (efikasnost: struktura i organizacija, digitalizacija procesa, …), rutinu, iskustvo i veću pregovaračku moć prema nekim od dioničkih skupina njihovih eko-sustava (prvenstveno  prema dobavljačima), a manje na fleksibilnost (brzina reakcije i uvođenje promjena u skladu s okolnostima iz okruženja) i poslovnu izvrsnost (efektivnost: inovativnost). 

 

U analizi Adris d.d. je promatran nekonsolidirano (najveći dio konsolidiranih prihoda dolazi od Croatia osiguranja d.d., a Maistra d.d. je promatrana zasebno), a nisu uključeni Končar DST („perjanica“ Končar grupe) i Dalekovod d.d., nova potencijala zvijezda Končar grupe, koja su obuhvaćena konsolidacijom Končar elektroindustrije d.d.    

Od ukupno 59, 17 ih je registrirana su u sektoru (naziv prema NKD – područje) C Prerađivačka industrija, a 14 u I Djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane, 8 u H prijevoz i skladištenje, po 5 u G Trgovina i u M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti,  i F Građevinarstvo, a preostalih 10 u 6 drugih sektora.

Kako se radi o konsolidiranim izvješćima, treba upozoriti da osim nositelja konsolidacije sa svojim identifikatorima (oblik organizacije, djelatnost, lokacija, …), konsolidacija obuhvaća i neke poslovne subjekte sa sasvim drugačijim obilježjima (djelatnost, lokacija, veličina) od nositelja, a koji po svojem obimu i kvaliteti poslovanja mogu više ili manje utjecati na konsolidirane vrijednosti i izvedene pokazatelje. Kompleksnija struktura uočava se za:

 

 * Atlantic grupa u konsolidaciji obuhvaća poslovanje i 23 društva, od kojih se neka koje s bave trgovinom (Atlantic trade), a neka proizvodnjom (Cedevita, Droga, Štark, Argeta BiH, Grand, Farmacia,..), neka su „domaća“ (Hrvatska) a neka iz ExYU regije i drugih inozemnih tržišta.

 

* Podravka obuhvaća jednog jakog farmaceuta (Belupo) i Žito Ljubljana, te još 4 svoja poduzeća u Srbiji, BiH, Poljskoj i Češkoj.

 

* Hrvatski telekom osim što obuhvaća po djelatnosti srodna društva Iskon i Crnogorski telekom, obuhvaća i Combis iz djelatnosti računalstva  

 

* Saponia (kemijska industrija) obuhvaća i poslovanje Kandita (prehrambena industrija)

 

* INA obuhvaća i poslovanje 20 društava, od toga po globalnom potencijalu djelatnosti vrlo interesantna poduzeća (STSI i Crosco) iz djelatnosti rudarstva i održavanja rudarske opreme

 

* Čakovečki mlinovi (prehrambena industrija) obuhvaćaju i 3 regionalna maloprodajna lanca (Radnik Opatija, Trgovina Krk koji su se radnije pripojili Metss i Trgostil, te Trgocentar)

 

* Zagrebačke pekarne Klara (prehrambena industrija) obuhvaća i maloprodajni lanac Prehrana trgovina, a same se nalazi se u postupku pripajanja od Čakovečkih mlinova 

 

* Lošinjska plovidba (skladištenje i špedicija) obuhvaća i Lošinjska plovidba brodogradilište i Lošinjska plovidba turizam (djelatnost kampova)

 

Manje kompleksne konsolidacije koje objedinjuju i rezultate većih srodnijih društva su Medika (obuhvaća maloprodajni lanac ljekarni Prima Pharme), Končar grupa, Kraš, Đuro Đaković, Maistra (Grand hotel Imperial Dubrovnik), Valamar (Imperial Riviera Rab, Magične stijene i Bugenvilia), Granolio (Zdenka). Ukupno, konsolidirana financijska izvješća teškaša obuhvaćaju poslovanje nešto više od 350 poslovnih subjekata, od kojih je tri četvrtine sa sjedištem u Hrvatskoj, a jedna četvrtina sa sjedištem u inozemstvu.

 

U 2024., 59 društava kapitala zbirno je ostvarilo 13.95 milijardi ukupnih prihoda što je za 6.8 posto više u odnosu na 13.05 za 2023.. Istovremeno rashodi su porasli blaže, za 6.6 posto. Da bi se poslovanje „teškaša“ moglo bolje interpretirati, uvažavajući da vrijednost podatka od odstupanjima „godinu na godinu“ ima vrlo ograničenu vrijednost, u analizi koja slijedi dati ćemo više naglasak na trendove u duljem vremenskom razdoblju, šest godina, tako da je kao bazna godina postavljena 2019., „naj“ godina kojom je zaključen ciklus propulzije od 2015., zaustavljen u 2020. uslijed pandemije korone.    

U šest godina ukupni su prihodi teškaša zbirno prosječni godišnje rasli, mjereno složenom stopom (CAGR), 6.6 posto. a poslovni rashodi 0.9 postotni bod manje, 5.9 posto. Iz takvog pozitivnog trenda odstupanja proizašao je prosječan godišnji rast zbirne vrijednosti neto dobiti od 17 posto. Promatrano u četiri godine 2021. – 2024., u razdoblju nakon korona krize, ukupni su prihodi teškaša prosječno godišnje rasli za 9.8% a rashodi 9.3 posto. U 2024. (isti odnos u 2023., od 10 bilo je 9 istih s gubitkom) 49 društava je poslovalo s neto dobiti, a 10 s neto gubitkom. Svakako značajno bolji odnos nego što je bio 2019., kada je 15 poslovalo s neto gubitkom.  

* Ukupni prihodi za šest djelatnosti s prihodima 2024. većima od 1 milijarde i ostalima za razdoblje 2019. – 2024., s usporedbom 2024/2023 i složenom prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) u šest godina

Zbirni rast prihoda teškaša od 6.6 posto u šest godina proizašao iz relativno ujednačenog rasta četiri po prihodima najjače djelatnosti, od tri trgovačko – uslužne djelatnosti, i jedne industrijske (prehrambena). Telekomunikacije prema poslovanju HT-a kao dominantnog tržišnog lidera su u šest godina stagniraju (rast 1.1 posto), uz rast od 6.4 posto u 2024. Proizvodnja električne opreme iz podataka o poslovanju dominantnog tržišnog lidera Končar grupe (što u naravi obuhvaća i još neke industrijske djelatnosti: pružna vozila, metalo prerađivačka, …) je lider prosječnog rasta prihoda teškaša u šest godina, 18.7 posto, dok s najvećim rastom u 2024. (20.7 posto) trgovina motornim vozilima (Auto Hrvatska, CIAK grupa), je pratitelj s 12 postotnog šestogodišnjeg rasta.        

 

* Neto dobit za šest djelatnosti s prihodima 2024. većima od 1 milijarde i ostalima za razdoblje 2019. – 2024., s usporedbom 2024/2023 i složenom prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) u šest godina

 

* Neto marža za šest djelatnosti s prihodima 2024. većima od 1 milijarde i ostalima za razdoblje 2019. – 2024., s usporedbom 2024/2023 i složenom prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) u šest godina

Iz analize neto rezultata i marži može se uočiti:

 

• Da je veleprodaja sve dalje od neto marži koje su se u „naj“ 2019., te godinama korone (2020.) i post-korone (2021.) kretala iznad četiri posto, i da je marža od 2.4 posto više od sto posto manja u odnosu na onu iz 2019. Neto rezultat za 2024. (48.29) je 13.79 milijuna manji od 2019. (62.09), a 5.10 od 53.39 za 2023. 

 

• Da je za djelatnost hotelijerstva 2024. bila druga godina u kojoj je došlo do pada neto marže (u 2023. za 11.5 posto u odnosu na 2022., a 12 posto u 2024. u odnosu na 2023.), tako da je time povećana negativna razlika u odnosu na „rekordnih“ 15.7 posto za 2019. U apsolutnoj vrijednosti, hotelijeri su u 2024. (135.96) ostvarili 2.82 milijuna manju neto maržu profita u odnosu na 138,77 iz „davne“ 2019. i 6.67 u odnosu na 2023. (142,63). Ovdje treba napomenuti da je hotelijerstvo po broju teškaša najzastupljenije na ZSE (14 od 59, 23.7 posto), tako da se ovi zbirni rezultati mogu smatrati relevantnim indikatorima za cijelu djelatnost.   

 

• HT kao reprezentant poslovanja telekomunikacija (52.2% udjela u ukupnim prihodima za 2023. trojca HT – A1 – Telemach) je unatoč stagnaciji prihoda (CAGR 1.1 posto u 6 godina) ostvario rast dobar rast neto profita (CAGR 6.5 posto, 2024/23. 7.2 posto), a time i neto marži (CAGR 5.3 posto, 2024/23. 0.7 posto).  

 

• Prehrambena industrija je ostvarila značajno veći rast neto profita i marži u odnosu na rast prihoda. U 6 godina prosječan rast neto profita zbirno za 5 prehrambenih teškaša (Podravka, Granolio, Klara, Kraš i Čakovečki mlinovi) iznosio je 18.5%. za 2024/23. 13.4%. Neto marža je u 6 godina prosječno rasla 13.2%, a u 2024. za 5.5% u odnosu na 2023.

 

• Končar kao reprezentant i snažan vertikalni integrator izvozne industrijske proizvodnje RH značajan rast prihoda, i trend razvoja organizacijske izvrsnosti, potvrdio je izuzetnim rastom profitabilnosti: CAGR neto profita 69.4 posto, 2024/23. 123.2 posto, CAGR neto marže 42.8 posto, 2024/23. 87.2 posto.

 

• Trgovina motornim vozilima, nakon što je u 2021. kompenzirala pad neto marže u korona godini, u sljedeće se tri godine uz lijepi rast prihoda vratila se na osnovne postavke profitabilnosti djelatnosti (u „naj“ 2019. tri posto, u razdoblju 2021. – 2024. u rasponu od 3.2 do 3.6 posto).

 

* Ukupni prihodi za Top 10 teškaša i 49 ostalih zbirno po prihodima 2024., za razdoblje 2019. – 2024., s usporedbom 2024/2023 i složenom prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) u 6 godina

* Neto rezultat za Top 10 teškaša i 49 ostalih zbirno po prihodima 2024., za razdoblje 2019. – 2024., s usporedbom 2024/2023 i složenom prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) u 6 godina

* Neto marža za Top 10 teškaša po prihodima 2024., za razdoblje 2019. – 2024., s usporedbom 2024/2023 i složenom prosječnom godišnjom stopom rasta (CAGR) u 6 godina

Vrijednosti, trendovi i proporcije pokazatelja likvidnosti i zaduženosti, te financijske stabilnosti i kreditne sposobnosti, promatrani zbirno, ukazuju da teškaši itekako poštuju „pravila igre“ iz područja upravljanja financijama, svjesni da se sa svojim dioničarima ne mogu igrati i surađivati na način kako je to djelomično dozvoljeno i omogućeno poduzećima koja kolokvijalno nazivamo „obiteljska poduzeća“. S time, fokusirani prvenstveno na kratkoročne probitke i operativnu izvrsnost (efikasnost – raditi na pravi način), gube, za „moderna vremena“, na važnoj mogućnosti da brzinom reakcije, izbjegavanjem rutine, intenzivnijim preuzimanjem rizika i višom razinom organizacijske fleksibilnosti i agilnosti radnika ostvaruju višu razinu poslovne izvrsnosti (efektivnost – raditi prave stvari). A to je značajna konkurentska prednost, privilegija i atraktivnost manjih i vlasnički jednostavnijih poduzetničkih organizacija.     

Udio financijskog duga u pasivi (izvorima poslovanja) u svih šest godina promatranja kretao se u rasponu od  14.2 posto (2023.) do 16.1 posto (2019.). Na dan 31.12.2024. iznosio je 15.1 posto. U imovini se udio novca kretao u rasponu od sedam posto (31.12.2024.) do 11.9 posto na 31.12.2021. S obzirom na rast apsolutnih vrijednosti EBITDA i OCF-a, rast financijskog duga uz smanjenje novca na računima iskazan kao „neto financijski dug“ u odnosu na EBITDA, unatoč negativnoj promjeni, daleko je ispod vrijednosti kada bi poslovne banke imale ekonomski opravdanog razloga za povlačenjem kočnica ili redefiniranjem uvjeta suradnje (kamatne stope, rokovi, naknade, …). Kako na ZSE kotiraju vrijednosnice šest komercijalnih banaka (ZABA, Erste, HPB, Podravska, Slatinska, Istarska kreditna), to potvrđuje i uvid u njihove poslovne rezultate, koji su, bilo zbirno ili pojedinačno promatrano, daleko iznad razina koje ostvaruju „naj“ kupci njihovih proizvoda i usluga iz segmenta poduzetništva, koje im kao i ostali dobavljači nude i isporučuju.     

Sve u svemu, kada se pogleda na sve brojke i pokazatelje teškaša, i njihove trendove u šestogodišnjem razdoblju 2019. – 2024., prema okolnostima iz šireg eksternog okruženja, raznovrsnog i stoga analitički interesantnog  razdoblja, vidi se koliko je cijelo hrvatsko poduzetništvo snažnije i ekonomski razumnije u odnosu na razdoblje prethodne krize (koja je počela krajem 2007. i, smanjujući intenzitet, trajala 7-8 godina). Tada su veliki problemi bili vezani na prezaduženost i nelikvidnost, proizašlih iz nepotrebnih troškova vlastite potrošnje i ekonomski neopravdanih ulaganja bez adekvatnog povrata na uloženo, ne-etičnog ponašanja pri ispunjavanju ugovornih obveza (neplaćanje, produljenje rokova, …) dodatno podržanog uvođenjem i načinom provedbe pred-stečajnih nagodbi i skraćenih stečajnih postupaka.

 

I kada bi iz svega prethodno prikazanoga trebalo izvesti neki pametni zaključak, u prebiranju po povijesnim izvorima, pojavi se analiza hrvatskog društva i gospodarstva koja je svjetlo dana ugledala još u rujnu 2019. na Liderovom Danu velikih planova. I gle čuda, i šest godina kasnije može se uvažiti gotovo u cijelosti, razumijevajući aktualne okolnosti (prilike i prijetnje) iz okruženja, kao i mogućnosti (snage i slabosti) naše ekonomije i društva u cjelini. Preporuke u okviru te analize bile su usmjerene prema dva sektora, javnom i privatnom:

 

 

1. KVALITETA BIROKRACIJE Hrvatska troši znatno više od prosjeka EU na javni sektor što treba smanjiti optimizacijom organizacije i digitalizacijom procesa, pojednostavljenjem procedura i smanjenja  birokracije 

2. SIVA EKONOMIJA Suzbijanje sive ekonomije donosi veće porezne prihode u proračun

3. DRŽAVNA PODUZEĆA Cjelovitim restrukturiranjem (strateškim, operativnim i financijskim) i digitalizacijom optimizirati svoje poslovanje, unaprjeđenom efikasnošću ostvarivati veću dobit i time  donositi veće prihode proračunu.

 

 

1. DIGITALIZACIJA Robotizacija i automatizacija dobro odabranih strateških industrija jamče njihovu konkurentnost, odnosno proizvodnost i produktivnost, a digitalizacijom potpornih djelatnosti i organizacijskih cjelina poboljšava se ukupna efikasnost poduzetništva.    

2. IZVOZNA TRŽIŠTA Potrebna je strukturirano poticana i vođena (gospodarska diplomacija, izvori financiranja, upravljanje rizicima, udruživanja, …) snažna tržišna diverzifikacija da se smanji ovisnost o nekoliko tržišta, uglavnom iz susjedstva

3. INVESTIRANJE U RAZVOJ I INOVACIJE su trend EU, dok se u Hrvatskoj i dalje ulaže u nekretnine. U R&D u Hrvatskoj se ulaže nekoliko puta manji dio BDP-a u odnosu na EU-a.

 

Četiri ključne riječi: „strategija, proizvodnja, izvoz, ulaganja“ nisu topla voda niti velika pamet, a ključne su za uspješnost poduzetništva koji je kao dionik šireg sustava (Hrvatska, EU, …) nositelj stvaranja ekonomske dodane vrijednosti, važne sastavnice opće izvrsnosti pojedine društvene zajednice, gospodarstva ili poduzeća. De-globalizacija (intencija da se na razinama složenijih društvenih i ekonomskih cjelina i država osigurava energetska, vodna i prehrambena samodostatnost i/ili što veća neovisnost …), geopolitika u kojoj dominira potreba zadovoljenje interesa velikih sila i korištenje „grubih“ alata za njihovo ostvarenje (oružani sukobi, trgovinski i obavještajni ratovi, …), klimatske promjene i zahtjevi ekologije, i još toga, sve više tjeraju lokalne ekonomije, pa tako i nas, da na temelju svojih dobro prepoznatih i uvaženih komparativnih prednosti i potencijala sustavno jačaju svoju konkurentnost i samodostatnost. Pogotovo na području energetike, hrane i vode, brige o zdravlju i sigurnosti. 

 

Sustavno, između ostaloga, podrazumijeva: snažnije i konkretnije uključivanje i djelovanje znanosti i školstva u bliskoj suradnji s poduzetništvom; restrukturiranje javnog sektora čime će se omogućiti prilagodbe poreznih politika, velike promjene u organizaciji, kompetencijama (poslovna pismenost) i ponašanju financijskog sektora, agilnu gospodarsku diplomaciju, strateška udruživanja i integracije (pogotovo malog i mikro poduzetništva), vlasničko i operativno restrukturiranje društava u državnom vlasništvu, usmjeravanje subvencija i potpora u ekonomski opravdana ulaganja u razvoj i istraživanja, razvoj kompetencija i novih poslovnih modela, digitalnu transformaciju i slično.