Europski burzovni indeksi u crvenome, fokus na Fed i Trumpove restrikcije

Na europskim burzama u ponedjeljak prijepodne najvažniji indeksi bili su u crvenom području dok investitori pažljivo prate daljnji razvoj događaja oko najnovijeg poteza američke administracije oko viza za strane radnike.

Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je oko 9,30 sati u minusu 0,2 posto, pri čemu je većina dioničkih sektora, kao i regionalnih burzi bila u minusu.

Istodobno, frankfurtski DAX potonuo je 0,59 posto, na 23.499 bodova, pariški CAC za 0,38 posto, na 7.823 boda, a londonski Ftse za 0,12 posto, na 9.205 bodova.

Trumpova administracija u petak je iznenada potpisala uredbu o povećanju takozvane naknade za prijavu za H-1B vizu na 100.000 dolara. Uredba, koja je stupila na snagu u nedjelju, zahtijeva od tvrtki da plate tu novu šesteroznamenkastu naknadu za dobivanje viza potrebnih za nove zaposlenike koji ulaze u zemlju.

Taj potez dio je nastojanja administracije osmišljenih za zaštitu američkih radnih mjesta i označava daljnje suzbijanje imigracije u SAD. No, nagla priroda promjene te politike natjerala je mnoge tvrtke da počnu razmatrati što to znači za njihove planove zapošljavanja. Velike tehnološke tvrtke, na primjer, uglavnom se oslanjaju na H-1B vize za popunjavanje visokokvalificiranih radnih mjesta osobljem regrutiranim iz Indije i Kine.

No, najviše su pale cijene dionica u automobilskom sektoru, u prosjeku za 2,3 posto, predvođene oštrim padom cijene dionice njemačkog Porschea, za otprilike 7 posto.

Taj proizvođač luksuznih vozila, naime, srezao je procjene profita za ovu godinu te odgodio lansiranje svog modela električnog vodila, navevši kao razlog slabu potražnju. Dionica Volkswagena, najvećeg dioničara Porschea potonula je za 5,5 posto.

Oprezno u Aziji

Na azijskim burzama oprezno se trguje u ponedjeljak, pri čemu su gotovo svi burzovni indeksi bili u plusu, a dolar je blago ojačao, dok trgovci razmatraju posljedice najave američke administracije o uvođenju kaznene mjere za uvoz strane radne snage.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6,00 sati u plusu tek 0,09 posto, dok je Tokijski Nikkei porastao gotovo 1,5 posto, nadoknadivši gubitke od petka. Većina azijskih burzovnih indeksa bila je u plusu, no indijski Nifty je bio u blagom minusu od 0,1 posto, a hongkonški KSI za jedan posto.

Fokus investitora je na indijskoj burzi i na tehnološkom sektoru, nakon što je Trumpova administracija u petak objavila da će tražiti od kompanija da plaćaju godišnje 100.000 dolara za svaku novu radnu dozvolu za H2B vizu, što predstavlja udarac za tehnološku industriju koja se oslanja na vještu radnu snagu iz Indije i Kine.

Indijski IT sektor, vrijedan 283 milijarde eura, koji ostvaruje više od polovine prihoda na američkom tržištu, vjerojatno će osjetiti kratkoročno najveću 'bol' uslijed pogoršanih trgovinskih veza između Indije i SAD-a.

Trump je prošloga mjeseca podignu carine na uvoz iz Indije za 50 posto, djelomično stoga što New Delhi kupuje rusku naftu.

- To je prije svega rizik za operativne troškove i marže. Jasno da to može malo podići i plaće i troškove rada. Tehnološke kompanije također bi mogle imati vezane ruke zbog kaznene mjere ako se oslanjaju na strane radnike, jer neće moći naći dovoljno radnika u SAD-u-  kazao je Kyle Rodda, analitičar iz Capital.coma.

Na makroekonomskom planu, investitori i dalje procjenjuju kakva će dalje biti američka monetarna politika, nakon što je Fed prošli tjedan smanjio kamatne stope. Trgovci predviđaju da će Fed do kraja godine spustiti kamatne stope za još 44 bazna boda.

Čekaju se govori Fedovih dužnosnika

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je na početku tjedna 0,18 posto, povrh prošlotjednih 0,05 posto rasta, na 97,82 boda.

Pritom je dolar ojačao prema europskoj valuti, za 0,13 posto, pa tečaj eura doseže 1,1728 dolara. Istodobno, dolar je porastao i u odnosu na japansku, za 0,26 posto, pa je cijena dolara dosegnula 148,32 jena.

Očekuje se da će tijekom tjedna otprilike 10 Fedovih dužnosnika dati izjave, uključujući predsjednika Jeromea Powella, pa će investitori pomno pratiti njihova stajališta o gospodarstvu i neovisnosti Feda.

- Moguće je da će neki njihovi govori pokrenuti devizna tržišta. Mislim da bi najzanimljiviji mogao biti govor Stephena Mirana, jer bi tržišta htjela dobiti uvid u to što on misli o neovisnosti Feda i kakav bi utjecaj predsjednik mogao imati i slično - rekao je Joseph Capurso iz Commonwealth Bank of Australia.

Miran je u petak isticao da je neovisni kreator politike nakon što se na rujanskom sastanku o politici nije složio s oštrijim smanjenjem kamatne stope za 50 baznih bodova te je obećao detaljno obrazložiti svoje stavove u govoru kasnije u ponedjeljak.