‘;
U konačnici su skuplji, a nerijetko su i nekvalitetniji, ali moramo prihvatiti da Hrvati ne žele raditi najteže poslove. No trebalo bi propisati bolja pravila za uvoz stranih radnika. Radili smo s agencijom, ali imali smo slučaj da nije osigurala obrok za radnike koje nam je dovela. To su pretužne stvari
Građevinari su svojevrsni pioniri razvoja gospodarstva i društva. Tako tumači Berislav Borovina, poznati domaći poduzetnik u građevinarstvu, građevinar najprije izgradi cestu, pa njome prođu vozila, pa izgradi bolnicu i školu, pa se u njima ljudi liječe i djeca obrazuju. No, jednako tako, kad počne padati potražnja za radovima u građevinarstvu, a ponajprije za projektima i inženjerima, onda je riječ o prvim znakovima krize. Tako su građevinari ujedno i prvi vjesnici usporavanja gospodarstva. Borovinina Spegra lani je dobila priznanje Financial Timesa koji ju je postavio na 10 mjesto među europskih građevinskim tvrtkama, o čemu smo, kao i o stanju u građevinarstvu, obnovi, na tržištu rada te predstojećoj tranziciji u njegovoj tvrtki, razgovarali s ovim poduzetnikom.
FT je ove godine dao veliki kompliment vašoj tvrtki, na temelju mjerljivih kriterija, složene agregirane stope rasta. Stavili su Spegru na deseto mjesto među europskim građevinskim tvrtkama. Kako biste objasnili ovaj Spegrin razvoj i uspjeh?
Izvrsnost možete postići samo u uskom području. Bježi od čovjeka koji kaže da sve zna. Mi smo građevinari, ali u posebnom dijelu graditeljstva koji je doživio nagli razvoj zahvaljujući razvoju tehnike i alata, za popravke i razvoju građevinskih materijala. Kako se razvijala industrija građevinskih materijala, tako su se razvijali i sredstva za njihovu aplikaciju. A usporedno smo se suočili sa činjenicom da nisu zgrade vječne. Prvu smo opremu sami iskonstruirali, a potom smo komunicirali s proizvođačima u Europi i zajedno smo s njima usavršavali strojeve. Mogu kazati da smo u tom jednom specijalističkom znanju prepoznatljivi i u Europi. Da nismo lokalnog karaktera pokazuje činjenica da je Hvarsko kazalište, objekt na kojem smo bili glavni izvoditelj, 2001. godine nagrađen od Europske komisije radi uspješno provedene konzervacije. Lider u sanacijskim radovima u Hrvatskoj, a vjerujem da u tom dijelu građevinarstva predstavljamo i međunarodnu veličinu.
Pomažu li vam međunarodna priznanja dobivanju posla u inozemstvu?
Imponira činjenica da netko u Londonu razmišlja o nama. Prvi put kad su nas stavili među brzorastuće, dobili poziv iz okruga Leipzig. Taj je okrug bio najbrže rastući u Njemačkoj, a htjeli su obnoviti brojne stare objekte i zvali su nas da dođemo raditi. I onda se začudiš kad te neko zove iz Njemačke, a ovdje će posao dobiti netko koga se gura. Pozicija na FT-ovoj listi imponira i vjerujem da će nam pomoći u komunikaciji s budućim partnerom vani. Na kraju nismo se odlučili raditi u Leipzigu, ali korist od ovakvih lista postoji. Daje ozbiljnost u nastupu u inozemstvu, jer stranci puno više gledaju to nego domaći.
Već je prošlo dosta vremena od potresa, a mnogi ljudi su međutim nezadovoljni tempom obnove, dok pojedina urbana središta, poput Karlovca, imaju problema sa njenom kvalitetom. Kako bi vi ocijenili obnovu?
Potres je jedna prirodna nepogoda koja je nepredvidiva i koja u kratkom periodu vremena napravi ogromne štete. Mi smo skupljali iskustva od potresa u Dubrovniku, u Budvi, Crnogorskom primorju, pa u Dubrovačkom primorju i kad je došao potres u Zagrebu, vrlo rado sam otvorio sve naše arhive i to smo sve zapravo stavili dostupno cijeloj javnosti, prvenstveno stručnoj. Razumijem da su ljudi nezadovoljni, ali od starta sam upozoravao da je obnova nakon potresa izuzetno složena, jer uz građevinski dio postoji i onaj pravni, vlasnički, konzervatorski, ekonomski, povjesno umjetnički, dakle to je jedan multidisciplinarni problem.
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.