Obitelj Varžak pčelarstvom se bavi još od 1978. kad je osnovan pčelinjak s 30 košnica u blizini Velike Gorice. Do 1994. broj košnica povećala je na 500 i tada na tržište stavlja prve staklenke meda. Sljedeći su koraci bili proizvodni pogon, ulazak u kanal HoReCa, trgovačke lance, farmaceutsku industriju i izvoz, najprije u Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, zatim Njemačku, SAD i Kanadu
Potvrda izvornosti i kvalitete uz pomoć laboratorijske analize najvažniji je uvjet za stavljanje meda na tržište. Tog se zahtjeva u potpunosti drži Boris Varžak, čiji obrt za proizvodnju meda Varžak M na tržište stavlja samo med koji je prošao najstrože laboratorijske provjere.
Varžakov med ispituje se u EFICS-u (Eurofins Food Integrity Control Services), najmodernijem svjetskom laboratoriju za analizu meda u Bremenu u Njemačkoj i koristi se u proizvodnji nakon što prođe fizikalno-kemijsku i mikrobiološku analizu, analizu teških metala i patvorenosti te organoleptiku, odnosno određivanje svojstava hrane ljudskim osjetilima. Svakoj se Varžakovoj staklenci dodjeljuje zatim jedinstveni LOT broj kojim se potvrđuje iznimna kakvoća meda.
Tri vrijednosti
Objašnjava da LOT broj ujedinjuje podatke analize i one koji se dobiju prilikom punjenja, tako da se o krajnjem proizvodu koji stavlja na tržište sve zna. Ako med ne zadovoljava standarde Varžak M-a, ističe da ne može ići u proizvodnju jer se drži strožih standarda od onih propisanih pravilnicima. Da je riječ o prehrambenom proizvodu koji podliježe svim zakonskim odredbama te najvišoj razini sigurnosti i kvalitete dokazuju i certifikat IFS (International Food Standard, kojim se potvrđuje sigurnost i kvaliteta hrane) te oznake ‘Kontrolirana kvaliteta‘ Zavoda Dr. Andrija Štampar te ‘Hrvatska kvaliteta‘ Hrvatske gospodarske komore na njegovu medu.
– Vrlo brzo smo shvatili da je Hrvatska malo tržište te da bez izvoza nećemo mnogo postići. Tako smo prvo krenuli na nama bliska tržišta Slovenije te Bosne i Hercegovine, gdje je lakše poslovati jer nema jezičnih prepreka. To stvara određeno povjerenje koje se onda lakše ostvari među partnerima. S obzirom na to da smo se tu pokazali kao pouzdan i dobar partner, počeli smo pogledavati i na tržište Njemačke, najvećega europskog potrošača meda. Razmišljali smo kako će stranac htjeti sjesti s nama za stol ako o nama ništa ne zna, a odgovor smo našli u prikazivanju svoje tri glavne vrijednosti: provjerenosti, sljedivosti i kvalitete. Digli smo standard proizvodnje i dokazali to certifikatima poput HACCP-a (Hazard Analysis and Critical Control Point – sustav samonadzora u radu s hranom utvrđivanjem i sprječavanjem opasnosti) i IFS-a, osvajali smo zlatne nagrade na međunarodnim natjecanjima za kvalitetu, podigli smo brendiranje proizvoda na višu razinu i to sve s konkurentnom cijenom. Polako smo došli do Njemačke, ali i prešli ‘baru‘ te došli do Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Trenutačno izvozimo u osam zemalja. Pri tome nismo nikada prekršili svoje tri temeljne vrijednosti – jasan je Varžak.
Pčelinji ples u staklenci
Otapanje meda u čaši vode i grijanje u mikrovalnoj pećnici da bi se pojavio znak saća, okretanje meda te praćenje kugle zraka koja putuje prema vrhu ili mravi koji jedu samo prirodni med metode su tobožnje provjere kvalitete meda koje za Varžaka nisu ništa drugo nego bajke za djecu. No dječje bajke nisu prijevare kupaca, koje su postale česta pojava na tržištu meda. Krivotvoritelji danas nisu amateri kao nekada, koji su miješali med i šećerne sirupe, nego se, prema tvrdnjama Varžaka, koriste sofisticiranijim tehnološkim postupcima poput topljenja šećera kiselinama kako bi dobili proizvod koji je na prvi pogled gotovo identičan pravome medu. Postali su toliko dobri u tome da čak ni stručnjaci Varžak M-a poput diplomiranih agronoma i prehrambenih tehnologa ne mogu prepoznati je li riječ o pravom pčelinjem medu. Zbog svega toga Varžak ne odstupa od provjere kvalitete meda.
Na godinu proizvede oko 900 tona meda, a na tržište stavlja tri medna brenda: Klasik, prisutan od 1994. godine kada je osnovan obrt Varžak, zatim neobrađeni, negrijani i nefiltrirani craft-med Dobru vibru te Mediterru kao spoj najboljeg meda proizvedenog u Hrvatskoj.
– Znate li da pčele plešu? Da, one plešu, a naš brend Dobra vibra slavi upravo taj pčelinji ples kojim one međusobno prenose informacije o mjestima na kojima se nalazi dobar nektar. Mediterra je poseban proizvod nastao najstrožim odabirom hrvatskog meda, koji uz cvjetni, kestenov i lipin med nudi i onaj akacije. Istražujući med desetljećima po Hrvatskoj shvatili smo da najbolji bagremov med možemo naći na Bilogori, a kestenov na Banovini i Kordunu. Zbog strogog odabira prosječno samo tri tone od sto tona meda odvaja se za brend Mediterra. Taj med isti je kao onaj iz košnice, odnosno stavlja se u staklenku sirov, nefiltriran i nezagrijan. Za Dobru vibru od kestena i lipe osvojili smo dvije zlatne nagrade lanjskog kolovoza na ‘London International Honey Awardsu‘. To je nastavak niza odličja započet na domaćim natjecanjima za dizajn i kvalitetu te međunarodnom ‘Great Taste Awardsu 2020‘. Plan je povećanje izvoza, etabliranje na tržištu EU-a te očuvanje pčela i prirode – ističe Varžak.
Država ne razumije male
U obitelji se pčelarstvom prvi počeo baviti Borisov otac Antun, koji je 1978. u Vrbovu Posavskom u općini Orle pored Velike Gorice osnovao pčelinjak s 30 košnica. Do 1994. broj košnica povećao se na 500, osniva se obrt te se na tržište stavljaju prve staklenke meda. Prije 24 godine gradi se prvi proizvodni pogon, a 2003. godine nakon opremanja pogona i uvođenja novih strojeva Varžak ulazi u tržište HoReCa (hoteli, restorani, kafići). Varžak se brine o prodaji i kontroli proizvodnje i kvalitete, supruga Renata zadužena je za organizaciju proizvodnje i financije, a devetnaestogodišnji sin Damjan postupno se uključuje u procese od početka radeći u proizvodnji.
Visoki zahtjevi
S jedanaest zaposlenika Varžak M u 2023. bilježi rast od devet posto i 2,259.749 eura prihoda nakon što su prihodi u 2022. iznosili 2,077.674 eura. U 2022. Varžak naglašava da mu je rast cijena energije i sirovina bio glavni izazov. Porast prihoda u 2022. od skoro 20 posto u odnosu na godinu prije objašnjava porastom inputa proizvodnje (sirovina i energije), što je za posljedicu imalo povećanje krajnjih cijena, te naporima prodajnog tima. U 2023. tržište sirovina i energije napokon se stabiliziralo te je Varžak uspio snažnije iskoračiti na tržište EU-a. Ishode tog poteza očekuje u ovoj godini.
Cijelu poduzetničku priču Borisa Varžaka pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.