Dobre tvrtke treba razvijati, a one koji nisu u stanju pratiti taj tempo treba jednostavno poslati u stečaj kako bi na kraju promijenile vlasnika i menadžment. To je jedina prava stvar koja se može dogoditi lošem poduzeću, a ne da se novac dobrih troši na loš menadžment i loše vlasnike
Treba reći popu pop, a bobu bob. Te maksime čvrsto se već godinama drži Branko Roglić, jedan od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika, koji se nimalo ne libi uputiti javnu kritiku i upozoriti na nepravilnosti u gospodarstvu i društvu. Izravno i bez okolišanja odgovarao je i na pitanja u ovom intervjuu, u kojem smo pretresli brojne aktualne političko-gospodarske teme. Iako je, kako sâm kaže, ušao u osamdesetu, i dalje s velikim žarom i entuzijazmom govori o planovima Orbico grupe, u koju je utkao svoju poslovnu i životnu filozofiju, temeljenu na stvaranju dodane vrijednosti, redu, radu i nerasipnosti.
S kakvim poslovnim rezultatima završavate 2022. godinu?
– Ove ćemo godine imati prihod od 3,2 milijarde eura, a lani je bio 2,68 milijardi.
Što je objašnjenje za takav rast?
– Već nekoliko godina rastemo oko 10 posto, širenjem principala i akvizicijama. I takav rast namjeravamo ostvarivati i u budućnosti. Ugrubo, u roku od pet godina želimo biti dvostruko veći nego što smo danas, odnosno imati prihod od šest milijardi eura.
To je i više od 10 posto. Planirate li onda i neke akvizicije?
– Planiramo jednu u Ukrajini. Riječ je o ulaganju od oko 50 milijuna eura u preuzimanje distributerske tvrtke. Sve smo načelno dogovorili, ali mnogo toga zavisi o tijeku rata. Čim završi rat mi ćemo tom narodu pomoći. Odmah nakon završetka rata sam i u BiH osnovao tvrtku. Kada sam došao na sastanak u Sarajevo, u neboderima Momo i Uzeir, gdje se sastanak održavao, nijedno staklo nije bilo cijelo. Cijeli je grad bio ruševina. U tim sam uvjetima, iz prkosa prema ljudima koji su uništili Sarajevo, osnovao tvrtku. I sad ondje imam 400 ljudi, 150 milijuna eura prometa te sam ondje nedavno predstavio svoju autobiografiju i proslavio 25. obljetnicu te tvrtke.
Što se dogodilo s vašim tvrtkama u Ukrajini i Rusiji od početka rata?
– U Ukrajini nismo zaustavili poslovanje. Promet je nešto pao, što je i očekivano zbog rata. No tvrtka radi i mi ćemo je podržati koliko god možemo. I kao što sam rekao, ondje imamo već pripremljenu investiciju. Čim rat prestane, a možda i prije bude li dugo trajao, ući ćemo u tu investiciju. U Rusiji s početkom godine zamrzavamo poslovanje, a poslovanje u Bjelorusiji gasimo.
Planirate li i širenja u neka nova područja distribucije?
– S nama su već dugi niz godina partneri kao što su P&G, Philip Morris, Shell, Johnson Wax, Braun i Varta. Kasnije smo dobili Kellogg‘s, zatim Lavazzu, kojoj smo u dvije godine promet povećali četiri puta, a sada pregovaramo s jednom francuskom tvrtkom. Zbog toga sam prošli tjedan bio u Parizu. Ta bi tvrtka trebala biti naš novi veliki partner.
Što za vas znači ulazak u eurozonu i Schengen?
– Više mi to znači kao osobi i Hrvatu nego za poslovanje tvrtke. Već dugo sam u Schengenu jer imam tvrtke u Austriji, Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj. To me veseli kao zapadno orijentiranog čovjeka. Što se tiče poslovanja, ne očekujem veliko ubrzavanje. Bit će naravno brži prelazak robe preko granice, ali ne znatno.
Što mislite o najavljenom porezu na ekstraprofit?
– Ideja da dobri pomažu slabijima jako je loša. Dobre tvrtke treba razvijati, a one koji nisu u stanju pratiti taj tempo treba poslati u stečaj kako bi na kraju promijenile vlasnika i menadžment. To je jedino pravo rješenje za loše poduzeće, a ne da se novac dobrih troši na loš menadžment i loše vlasnike.
I prije ste kritizirali visoka porezna davanja. Što treba promijeniti?
– Treba smanjiti državne troškove. Umjesto 574 općine trebamo imati šest povijesnih regija te da svaka ima 10 ili 12 općina. Danas imate predsjednike općina koji su polupismeni. Kod nas se na školama kupuju ocjene, sudstvo je totalno neuredno, s tim da sam za to upotrijebio vrlo blagu riječ. U ovoj državi mnogo toga treba popraviti. Nadam se da će ulazak u Schengen i eurozonu biti dobar znak za sve nas da se uozbiljimo i da počnemo razvijati domovinu. Da bi se država razvila, nužno je smanjiti troškove. A za to morate smanjiti poreze. Porez treba biti takav da ga gospodarstvo države može podnijeti te da u isto vrijeme može stvarati višak vrijednosti od kojeg se država razvija. Nadam se da će doći na vlast netko tko će napraviti reforme, svjestan da će zbog toga izgubiti sljedeće izbore.
Cijeli intervju pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.