Europske burze rastu, azijske padaju, pod pritiskom dionice tehnoloških kompanija

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle u gotovo svim najvažnijim sektorima, pa su tako nadoknadile sve gubitke od prošloga tjedna.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto i kreće se nedaleko rekordnih razina.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,45 posto, na 9.690 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,30 posto, na 24.258 bodova, a pariški CAC 0,29 posto, na 8.095 bodova.

U posljednjim trenucima trgovanja u petak STOXX 600 indeks skliznuo je u minus na tjednoj razini jer je ulagače zabrinuo oštar pad cijena dionica tehnoloških kompanija na Wall Streetu.

No, jutros se europska tržišta oporavljaju, pri čemu su cijene dionica porasle u 19 od 20 najvažnijih sektora. Najviše su porasli, više od 1 posto, bankarski i energetski sektor.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti posljednje ovogodišnje sjednice niza središnjih banaka.

Očekuje se da će japanska središnja banka zbog povišene inflacije povećati kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, dok bi ih britanska središnja banka mogla za toliko smanjiti.

Uz to, očekuje se da će Europska središnja banka kamate zadržati na dosadašnjim razinama, kao i švedska te norveška središnja banka.

Azijske burze pale

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu u petak, a pod najvećim je pritiskom i dalje tehnološki sektor jer se ulagači plaše da su te dionice precijenjene.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Australiji, Hong Kongu, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,3 posto.

Kao i na Wall Streetu krajem prošloga tjedna, pod najvećim su pritiskom dionice tehnoloških kompanija.

Te su dionice ove godine snažno porasle, no posljednjih tjedana znatno osciliraju jer se ulagači plaše da razvoj umjetne inteligencije neće dovesti do tako brzog rasta profita kao što su se nadali.

Donedavno su sva ulaganja u razvoj umjetne inteligencije ulagači nagrađivali kupnjom dionica tehnoloških kompanija, pa su im cijene rasle. A sada se plaše da bi rast dugova mogao dovesti do prezaduženosti, kakva je bila prije pucanja 'balona' u tzv. 'dot.com' krizi početkom ovog stoljeća. U fokusu ulagača jutros su i slabiji nego što se očekivalo makroekonomski podaci iz Kine.

U studenom je promet u trgovini na malo porastao samo 1,3 posto, na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 2,9-postotni rast mjesec dana prije.

Industrijska je proizvodnja, pak, porasla za 4,8 posto na godišnjoj razini, sporije u odnosu na 4,9-postotni rast u listopadu i manje od očekivanja.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti posljednje ovogodišnje sjednice niza središnjih banaka.

Očekuje se da će japanska središnja banka zbog povišene inflacije povećati kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, dok bi ih britanska središnja banka mogla za toliko smanjiti.

Uz to, očekuje se da će Europska središnja banka kamate zadržati na dosadašnjim razinama, kao i švedska te norveška središnja banka.

Dolar blago oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno blago pala, nakon što je prošloga tjedna skliznula 0,6 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,37 bodova, dok je u petak navečer iznosio 98,40 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 155,80 na 155,40 jena.

No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1735 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,1740 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon što su prošloga tjedna potonule više od 4 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,54 posto, na 61,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,52 posto, na 57,75 dolara.