Ne zna se kome je gore
Predsjednik američkog FED-a proteklog tjedna u svojim izjavama dao je nagovijestiti da nas čeka izazovna druga polovica godine. Powell je otvoreno priznao da je američki FED u proteklih godinu dana shvatio koliko malo razumiju inflaciju te da je globalna ekonomija u novoj dimenziji, u odnosu na inflaciju. Između njega i Lagarde ne znaš kome je gore, ali ono što je sigurno da ako se nastavi upravljati kao do sada, kratkoročna budućnost nije svijetla. Ekonomski pokazatelji u SAD-u nisu obećavajući. Premda je inflacija nešto manja nego protekli mjesec, problem je u zaposlenosti. Kao rezultat, nastavlja se rasprodaja na tržištu kapitala. Dioničko tržište u SAD-u zatvorilo je prvu polovicu godine u padu, najgori pad u posljednje 52 godine. Čini se i da potrošači usporavaju potrošnju, što je posljedica inflacije.
Ako BRICS zemlje, kojima se žele pridružiti još pojedine zemlje svijeta stvore svoj novi blok, to će biti vrlo negativno za američki dolar, jer za pretpostaviti je da će se trgovina među tim zemljama bazirati na košarici njihovih valuta, možda čak i kreiraju neku novu valutu. To znači da će pasti potražnja za dolarom. Osim za dolar, to će biti vrlo nepovoljno i za euro. Moguće je da SAD-a gurne Europu na put gdje će oni nadomjestiti potražnju za dolarom, što će dovesti do znatnog pada eura.
Cijena nafte i neizvjesnost oko nje se malo primirila, cijena se stabilizirala u rasponu od 110 do 120 $/bbl, a sve zbog straha od recesije i pada potražnje. Dvodnevni sastanak OPEC+ članica završio je uz mala očekivanja da proizvođači mogu proizvesti više nafte i staviti na tržište, unatoč pritisku SAD-a. Pao je izvoz iz Libije zbog lokalne političke neizvjesnosti, a pored toga očekuje se manja isporuka iz Norveške zbog štrajka radnika u energetskom sektoru.
Istovremeno, isporuke nafte iz Rusije idu prema Indiji i Kini, uz pretpostavljam lijepe diskonte. Ne samo da je Rusija postala u svibnju najveći dobavljač nafte Kine, već je slično i s Indijom, gdje je isporuka u svibnju devet puta veća nego što je to bio mjesečni prosjek izvoza u 2021. Da u energetskom sektoru ne bude dosadno, tu je prirodni plin. Nastavlja se snažan trend rasta, te su cijene trenutno na razini 160 €/MWh, razina na kojoj smo zadnji put bili u ožujku. Štoviše, od 10. lipnja cijena je narasla gotovo 100 posto. Štrajk u Norveškoj i smanjenje isporuka plina iz Rusije kroz plinovod Sjeverni tok zbog održavanja ozbiljno ugrožavaju cilj EU da napune spremnike plina minimalno 80 posto do početka sezone grijanja, a zbog svega je za očekivati i daljnji pritisak na cijenu. I dok cijene u Europi, Aziji, Australiji snažno rastu, u SAD-u suprotan trend! Oštećena ključna infrastuktura za izvoz LNG-a u Freeportu, povećala je ponudu na domaćem tržištu što je između ostalog pomoglo da se obnove zalihe.
Utjecaj toplinskog vala u Europi sve više utječe na poljoprivredne kulture u mnogim zemljama, što će za posljedicu imati manje prinose tj. manju proizvodnju. Stanje nije dobro u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj… Premda su dijelom nastradali prinosi jesenskih kultura, većinom će posljedice biti vidljive na prinosima proljetnih kultura. Kiša je i više nego poželjna kako se generalno postojeće ne baš dobro stanje u Europi ne bi pretvorilo u katastrofu. U tom kontekstu treba spomenuti kako stanje u Hrvatskoj nije toliko zabrinjavajuće kao u ranije navedenim zemljama, zbog kiša koje su pale u svibnju i lipnju, no bez obzira na sve jedna dobra kiša u srpnju je potrebna. Europska komisija izašla je s novim procjenama proizvodnje u EU. Procjena za pšenicu 125 milijuna tona (vs 134 procjenjeno prošli mjesec), ali procjena izvoza u treće zemlje i dalje ista, oko 38 mil tona. Proizvodnja ječma i dalje procijenjena na 52 milijuna tona, a kukuruza na 72 milijuna tona.
Rusija očekuje rekordnu žetvu pšenice
Prošlotjedni USDA izvještaj bi se mogao okarkaterizirati kao bullish za soju, a neutral/bearish za kukuruz i pšenicu. Nije bilo nekih prevelikih iznenađenja u razinama kvartalnih zaliha, sve je manje-više bilo u razini očekivanja trgovaca. Mnogi ulagači na tržištu pak nisu optimistični više da cijene agri roba mogu nastaviti rast u drugoj polovici godine. Rast kamatnih stopa, jačanje dolara i strah od recesije glavni su razlozi za to. U petak su cijene ponovno značajno pale na burzama. Jedan od razloga je i nova metoda izračuna izvoznog poreza u Rusiji, koja se sada radi u rubljama, što je automatski povećalo konkurentost ruske pšenice na tržištu.
Rusija očekuje rekordnu žetvu pšenice, oko 90 milijuna tona, što sugerira da je izvozni potencijal veći od 40 milijuna tona. Ipak, kod Rusije je glavno pitanje što će se moći izvesti obzirom na logistička ograničenja. Tržište i dalje gleda na potencijalan izvozni koridor za žitarice/uljarice iz Ukrajine. Izvozne kvote garantirane od Indonezije stavile su pritisak na tržište ulja i uljarica te su cijene u padu, bez obzira na kretanje cijene nafte. Cijena soje je također pala bez obzira što je prošlotjedni izvještaj bio bullish za soju, zbog očekivane manje zasijane površine u odnosu na prošlu godinu. Rekao bih da je strah od recesije glavni razlog za to, jer ako padne potražnja za finalnim proizvodima iz prerade, cijena burzovne robe je vrlo osjetljiva na to. U Brazilu, procjena proizvodnje kukuruza je 116 milijuna tona (32 posto više nego prošle godine), a proizvodnja soje je 126 mil tona (9,1 posto manje nego prošle godine). Argentina procjenjuje žetvu kukuruza na 49 milijuna tona (za 3,5 milijuna tona manje nego prošle godine).
Cijena futuresa aluminija na razini 2.500 $/t, najniža je razina još od srpnja prošle godine. Sve je to posljedica slabije potražnje i rastuće proizvodnje. Strah od recesije, rast kamatnih stopa te inflacija doveli su do pada potražnje građevinskog sektora, posebice u Kini. Istovremeno, proizvodnja aluminija dostigla je rekordnu razinu u Kini u svibnju, dok se u Europi proizvodnja smanjuje zbog visokih troškova energije. I cijena čelika je pala na najnižu razinu u zadnjih 10 mjeseci, zbog slabe potražnje i rastućih zaliha. Cijena bakra je također pala, na razine iz veljače, a samo u lipnju je pala za 12 posto, što je bio treći mjesec za redom da cijene padaju. Štrajk radnika u najvećem svjetskom proizvođaču bakra, Codelco u Čileu je prekinut nakon postizanja dogovora s vlasnicima.
