Dolar pada, cijene roba rastu, zlato na rekordnim visinama i kaos na poljoprivrednim tržištima
Generalno, nalazimo se u jednom vrlo intenzivnom periodu, ne samo za robna tržišta već za ukupno sva tržišta (financijska i robna), kao i za globalnu ekonomiju, ali i sve ono što povezujemo s riječi globalno. Od politike pa nadalje. Kada govorimo o burzovnim robama, tržišta roba rastu uoči dosta važnog tjedna u kojem će glavni fokus biti usmjeren na američki FED i monetarnu politiku. Ove srijede vidjet ćemo odluku američkog FED-a po pitanju kamatnih stopa.
Eventualno iznenađenje (smanjenje kamatnih stopa) imalo bi utjecaja na tržišta. Za sada je procjena da FED neće sniziti stope (možda u lipnju?), ali tržište će fokus staviti na Powellove komentare s konferencije za tisak, posebno da čuju kakav je inflatorni utjecaj novih carina. Ako komentari budu išli u smjeru da će carine podići cijene, Powell bi uplašio tržišta, ojačao dolar i snizio cijene futuresa na burzama.
Dolar pada, roba raste
Na pola smo ožujka, a slabiji američki dolar bacio je bullish slamku spasa tržištima roba unatoč strahovima koji se nadvijaju uslijed uvođenja carina. Bloombergov indeks roba - košarica tržišta poljoprivrede, energije i metala - porastao je za 2,1 posto unatoč padu S&P 500 za 5,3 posto. Slabiji američki dolar pomaže. Osnovno pravilo je da kada dolar pada, roba raste. Bitcoin je na razini oko 80 tisuća dolara, što je pad od skoro 30 posto u odnosu na vrhunac cijene s početka godine. S druge strane, zlato je konačno probilo magičnu granicu od 3.000 dolara za uncu. Američki dolar je na najnižoj razini u zadnja četiri mjeseca. Deutsche Bank upozorava da je američki dolar u opasnosti od gubitka statusa sigurnog utočišta.
Rat, mir i Trump
I dalje se sve vrti oko Trumpa, rata i mira te carina. Očekuje se da će američki predsjednik Trump i ruski predsjednik Putin razgovarati ovaj tjedan dok SAD pokušava posredovati u prekidu vatre u tekućem sukobu. Kada su carine u pitanju, malo tu više tko zna kome je sve SAD nametnuo carine, a kome nije, kome su carine na čekanju, a kome se primjenjuju odmah. Ukratko, kaotično. Čini se da su tržišta trenutno više zabrinuta zbog gospodarskog rasta ili rizika recesije u odnosu na rizike inflacije. Smatra se da sve ove carine i Trumpova neizvjesnost čine potrošače i poslodavce neodlučnima. Najnovija Reutersova anketa pokazala je gotovo jednoglasno mišljenje među ekonomistima o opasnosti od kratkoročne recesije u SAD-u, dok neki od glavnih prognozera kažu da bi usporavanje rasta moglo biti popraćeno daljnjim rastom cijena. Kombinacija ova dva faktora dovodi FED u vrlo neugodan položaj.
Stabilna nafta
Terminske cijene sirove nafte na razini prošlog tjedna ostale su relativno nepromijenjene, na razini od 70 $/bbl. Na početku novog tjedna, cijena je porasla na oko 71,2 $bbl, nakon što je vodeći uvoznik nafte Kina obećala nove mjere za povećanje potrošnje, a SAD naredio napade na jemenske Hutije. Naime, Peking je u nedjelju predstavio plan o posebnim inicijativama za oživljavanje potrošnje, uključujući povećanje prihoda ljudi i uspostavljanje sheme subvencija za brigu o djeci. Kineski gospodarski podaci bolji od očekivanih objavljeni u ponedjeljak također su ukazali na rastuću snagu oporavka nacije. Osim toga, ulagači su zabrinuti zbog mogućih prekida u opskrbi nakon što je SAD obećao da će nastaviti udarati na Hutije dok ne prestanu napadi na brodove u Crvenom moru. Cijene su također podržavale smanjeni izgledi za brzi završetak rata u Ukrajini koji bi mogao vratiti više opskrbe ruske energije zapadnim tržištima.
Svakako je zanimljivo pogledati kako najveće naftne kompanije procjenjuju svoje zalihe, odnosno procjene do koje godine imaju trenutačno dokazane rezerve nafte. Prednjači dakako saudijski Aramco, čije potvrđene zalihe bi trebale trajati do 2079. godine. Ono što svakako upada u oči je činjenica da svi ostali naftni divovi imaju procijenjene zalihe koje će nestati u period između 2031. i 2037. Godine. Govorimo o Exxon Mobileu, Total Energies, Eni, Shell, Chevron, BP i sl. Zelena tranzicija je dovela do toga da naftne kompanije ne ulažu više toliko resursa u traganje za novim naftnim poljima jer nisu sigurne hoće li to biti budućnost ili ne. Kakav će to biti salto mortale ako oklada Zapada na zelenu tranziciju završi kao proizvodnja električne energije u Njemačkoj iz nuklearnih elektrana.
Skladišta plina na 35 posto
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF na razini su ispod 42 €/MWh, smanjivši se nakon prošlotjednog porasta od 9 posto, dok su trgovci odmjeravali potražnju za grijanjem i pratili pregovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije. I dalje postoji zabrinutost oko sposobnosti Europe da napuni skladište plina prije sljedeće zime, s trenutačnim razinama od 35 posto popunjenosti i ciljem od 90 posto popunjenosti postavljenim za 1. studenoga. Nade za brzo rješenje ukrajinskog rata, koje bi moglo obnoviti dotok ruskog plina, i dalje su slabe. Američki predsjednik Donald Trump traži potporu Putina za 30-dnevni plan o prekidu vatre koji je Ukrajina prihvatila prošlog tjedna, dok su obje strane nastavile teške zračne napade tijekom vikenda. Dok je ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio uvjetnu potporu primirju, njegovi zahtjevi ne ukazuju na trenutačni napredak.
Veće žetve
Agri traderi će fokus staviti na vrijeme u SAD-u, na južnoameričku žetvu, izvoznu potražnju iz SAD-a, naslove o carinama i nove napetosti na Bliskom istoku uoči najvažnijih izvješća USDA-e o zalihama i planu sjetve koji izlazi zadnji dan u mjesecu. U ovoj fazi cijene se ne formiraju na bazi fundamenata. Geopolitika i dužnička kriza pokretači su tržišta. Zapravo, tako je već zadnje četiri godine. Coceral procjenjuje žetvu u EU u 2025. – pšenica na 127 milijuna tona (13 milijuna tona više nego prošle godine), a kukuruz na 62 milijuna tona (3 milijuna tona više nego prošle godine). U Brazilu, Conab procjenjuje žetvu soje na 167 milijuna tona (13 posto više nego prošle godine), a kukuruza na 123 milijuna tona. U Argentini, RGE procjenjuje žetvu soje na 46,5 milijuna tona, dok je žetva kukuruza procijenjena na 46 milijuna tona (oboje manje nego u zadnjoj procjeni prije mjesec dana).
Kina je od 20. ožujka uvela carine u rasponu od 25 do 100 posto na niz kanadskih poljoprivrednih proizvoda. To se odnosi i na kanolu, zbog čega je potonula i uljana repica na Matifu, izgubivši gotovo 50 €/t od početka ovog mjeseca. Kada je cijena fizičke robe u pitanju, i tu se vidi trend pada cijena. Povećana ponuda roba na talijanskom tržištu, posebno iz regije Dunav/Balkan i to pšenice i kukuruza. To, kao i činjenica da je na tržištu trenutačno više prodavatelja nego kupaca, dovelo je do pada cijene te dvije kulture.
Kineski čelik
U 2024. globalna proizvodnja čelika bila je 1.882,6 milijuna tona, s Kinom kao uvjerljivo najvećim globalnim proizvođačem s proizvodnjom od 1.005 milijuna tona (pad od 1,7 posto u odnosu na 2023.). Drugi najveći svjetski proizvođač je Indija, čija je proizvodnja narasla za 6,3 posto na 149,6 milijuna tona. Zatim slijede Japan (84 milijuna tona), SAD (79,5 milijuna tona) te Rusija (70,7 milijuna tona) koja zatvara top 5. U top 10 su tu još redom Južna Koreja, Njemačka, Turska, Brazil i Iran (31 milijun tona). Proizvodnja čelika pod velikim je utjecajem globalne ekonomije. Primjerice, slab australski dolar i visoki troškovi radne snage utjecali su na građevinski sektor, što se negativno reflektiralo na potražnju za čelikom. Dodatno, carine koje je do sada Trump uveo i koje će još uvesti će uvelike utjecati na trgovinske odnose i stabilnost same industrije.
Terminske cijene bakra popele su se na početku novog tjedna na razinu od 4,9 $/lbs, približivši se desetomjesečnom vrhu, jer su najnovije kineske mjere poticaja potaknule očekivanja potražnje u najvećem svjetskom potrošaču bakra. Daljnja potpora cijenama bila su očekivanja da bi američki predsjednik Donald Trump mogao nametnuti carine na uvoz bakra, potez koji bi mogao opteretiti ograničene kapacitete domaćih talionica. Trenutačno SAD uvozi gotovo polovicu svoje ponude bakra, oslanjajući se na samo dvije velike talionice za domaću proizvodnju. Dok izvješća sugeriraju da bi te carine mogle stupiti na snagu kasnije ove godine, nedavna eskalacija Bijele kuće carina na bazne metale za Kanadu pojačala je zabrinutost da bi se nameti na bakar mogli primijeniti prije nego što se očekivalo.