Charles Oppenheimer unuk je Roberta J. Oppenheimera, ‘oca atomske bombe‘, kako ga mnogi nazivaju. Iako nikada nije upoznao svog djeda, dobro je upućen u obiteljsku povijest: njegov je otac odrastao u američkom Los Alamosu tijekom projekta Manhattan, tajnog zadatka izrade atomske bombe, o čemu je prošle godine pod redateljskom palicom Christophera Nolana snimljen film ‘Oppenheimer‘, koji su i publika i kritika iznimno dobro prihvatile.
Dok čekamo hoće li ‘Oppenheimer‘ s čak trinaest nominacija za nagradu ‘Oscar‘ osvojiti zlatni kipić ove godine, razgovarali smo s unukom slavnog fizičara, poduzetnikom i investitorom koji svojim angažmanom nastoji promicati djedovo nasljeđe. Charles, naime, putuje svijetom i zagovara širenje nuklearne energije i nastoji potaknuti međunarodnu suradnju u prelasku na energetske izvore bez ugljika, a da se pritom smanje prijetnje od nuklearnog oružja. Nastoji to postići s Oppenheimer Projectom, organizacijom koju je pokrenuo radi borbe protiv egzistencijalnih rizika, uključujući klimatske promjene i nuklearni rat. No Charles je otišao i korak dalje pokrenuvši Oppenheimer Energy Ventures, tvrtku s pomoću koje želi investirati u projekte vezane uz nuklearnu energiju, jer upravo financiranje smatra velikom kočnicom u širenju te vrste energije, a time i u rješavanju izazova koje nose klimatske promjene.
Karijeru je izgradio u Silicijskoj dolini radeći za tehnološke tvrtke, ulažući u njih i osnivajući ih. Danas je uz ulaganje u nuklearnu energiju usredotočen na društveni utjecaj.
Iako nikada niste imali priliku upoznati svog djeda J. Roberta Oppenheimera, kako su vas osobno iskustvo i obiteljska povijest motivirali da promičete njegovu ostavštinu?
– U obitelji smo uvijek otvoreno razgovarali o djedu; čitao bih javna izvješća i razgovarao o njemu sa svojim ocem. Međutim, nikada nismo javno govorili o nasljeđu; to je bio primjer koji sam vidio. Moj bi otac rekao: ‘Ako se možete koristiti imenom Oppenheimer da pomognete s problemima nuklearnog oružja, trebali biste.‘ No trebalo mi je dosta vremena da budem spreman to i učiniti.
Koji je vaš cilj s Oppenheimer Projectom i zašto ste ga pokrenuli?
– Inspiracija dolazi iz uvjerenja da su vrijednosti i savjeti J. Roberta Oppenheimera i danas relevantni te da ih treba promicati i zagovarati. Iskorištavanje fisije obilježilo je vrijeme kad je čovječanstvo počelo biti globalno međuovisno. Sada smo svi podložni intrinzičnom egzistencijalnom riziku, baš kao što je on predvidio 1945. godine. J. R. O. rekao je da jedino surađujući na fisiji možemo biti sigurni. Danas imamo velik dio međunarodnoga nadzornog okvira koji je on predložio iako nismo izbjegli utrku u nuklearnom naoružanju.
Možete li navesti nekoliko primjera kako Oppenheimer Project rješava izazove kao što su klimatske promjene i širenje nuklearnog oružja?
– Stupovi organizacije su promicanje, zagovaranje i ulaganje u vrijednosti J. R. O.-a. U kategoriji promidžbe, smatram da nije dovoljno ljudi upoznato s njegovim stvarnim riječima. Gledate filmove o njemu, čitate knjige koje su napisali ljudi koji ga nisu poznavali, a zapravo su mogli čitati njegova stvarna pisma, govore i knjige. Dakle, cilj je ponovno objaviti više originalnog materijala i učiniti ga dostupnim. Zasad je prvi cilj uspostavljanje obiteljskoga glasa. Zato putujem i govorim u njegovo ime zastupajući obiteljske vrijednosti koje su mi prenesene i naše tumačenje. Što se tiče zagovaranja, smatra se da su njegovi savjeti i dalje relevantni. Možemo tražiti veću međunarodnu suradnju na egzistencijalno rizičnoj tehnologiji, posebno sa svjetskim supersilama. Stoga je utjecaj na politiku unutar struktura vlasti cilj koji pokušavam postići. Glede ulaganja, novac pokreće svijet. Čista neprofitna organizacija nije održiva. Ulaganjem u nuklearnu energiju, korištenjem fisije za korištenje energije u miroljubive svrhe za rješavanje najvećih prijetnji koje imamo kao što su klimatske promjene, organizacija može imati veći utjecaj od one koja se samo usredotočuje na prikupljanje i raspoređivanje dobrotvornih priloga.
Osnovali ste i Oppenheimer Energy Ventures, tvrtku namijenjenu ulaganju u nuklearnu energiju. U kakve nuklearne projekte planirate ulagati?
– OEV je investicijski ogranak Oppenheimer Projecta, a cilj je investirati u postojeću tehnologiju koja može proizvoditi energiju danas, današnjom tehnologijom. U svijetu se sve više prihvaća stajalište da nam treba više nuklearne energije. Međutim, zapreka je mogućnost isplativog ulaganja u nju, posebno u obliku financiranja projekata i ulaganja u infrastrukturu. Težnja da se utrostruči kapacitet proizvodnje nuklearne energije do 2050. pokazuje da je tržište za financiranje novih projekata gradnje nuklearnih elektrana vrlo veliko, što zahtijeva stotine milijardi dolara godišnjih ulaganja. Reklasifikacija nuklearne energije iz one bez ugljika u energiju usklađenu s ESG-om i prepoznavanje da je taj izvor energije društveno odgovoran i održiv pridonijet će zamahu započetom u nekim zemljama nedavnim izdavanjem takozvanih nuklearnih zelenih obveznica. U tome će privatni kapital biti važan pokretač, vjerojatno u obliku fondova privatnoga kapitala usmjerenih na nuklearnu energiju. Negdje privatni kapital može pomoći u financiranju iz vladinih programa koji se oslanjaju na javno-privatna partnerstva na globalnoj razini, kao što je Ured za kreditne programe Ministarstva energetike SAD-a. OEV slijedi pristup mješovitog financiranja, dakle kombinira javno, filantropsko i privatno financiranje. Partnerstva su ključ strategije, zato su izgradnja tih partnerstava i prikupljanje novca među sljedećim koracima, kao i pronalaženje projekata na globalnoj razini. Iako financiranje jednog nuklearnog projekta neće riješiti sve svjetske probleme, ključno je polazište i osnova za kasnije povećanje. Očekujemo da ćemo prepoznati mnogo više projekata u koje se može uložiti i za koje imamo kapital, pripremiti buduća sredstva i približiti se utrostručenju nuklearne energije do 2050. godine. Jasna je znanstvena potreba za nuklearnom energijom za rješavanje klimatskih promjena, kao i za sigurnost te pristup energiji. Sljedeći je korak prikupljanje kapitala.
Zabrinjava li ga mogućnost ponovne uporabe nuklearnog oružja, kakva je situacija u Europi, a kakva u SAD-u u vezi s nuklearnom energijom, kako komentira film o svom djedu i smatra li da zaslužuje Oskara pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.