Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Cijene burzovnih roba porasle, glavni pokretač trenutačno je Treći svjetski rat

04. Listopad 2022.
  • Geopolitička situacija mijenja se iz lošije u goru
  • Imaju li monetarne politike neki drugi alat na raspolaganju osim podizanja kamatnih stopa?
  • Kina sada osim proizvoda i sirovina izvozi i inflaciju

Nakon nekoliko uzastopnih tjedana generalnog pada cijena burzovnih roba, u tjednu iza nas cijena većine burzovnih roba je porasla na tjednoj razini. Neke od iznimaka koje su zabilježile pad cijene na tjednoj razini su sojino zrno, željezna ruda, drvna građa, šečer, pamuk, nikal i urea. Da bi se tržište kontinuirano kretalo u jednom smjeru potreban je stalni pritok dodatnih informacija koji daju snagu tržištu, bilo da se radi o bearish ili bullish trendu. Kada sudionici na tržištu osjete da se momentum usporava i/ili da se trend okreće, iskoristit će priliku za uzimanje profita i/ili repozicioniranje.

I dalje su to recesija, kamatne stope, inflacija, američki dolar i geopolitika koji se nameću kao glavni faktori koji utječu na globalno gospodarstvo, a posljedično i na kretanje burzovnih roba. Kada govorimo o geopolitici, situacija se mijenja iz lošije u goru.

Prvo su zabilježene eksplozije na plinovodu Sjeverni tok 1 što je podiglo stanje pripravnosti u većini sjevernih zemalja na maksimum, da bi za kraj tjedna aneksija istočnih pokrajina Ukrajine te zahtjev Ukrajine za primanje u NATO članstvo po hitnom postupku stvorilo novi momentum koji će samo produbiti sukob, a potencijalno ga i proširiti na svjetski rat. Zapravo, Treći svjetski rat je u konačnici glavni ‘driver‘ kretanja cijena.

Inflacija u eurozoni u rujnu je dosegla donedavno nezamislivih 10 posto (Njemačka 10,9 posto, najviše u zadnjih 25 godina). Očekuje se da će ECB ponovno podići kamatne stope ovaj mjesec što će samo dodatno usporiti ekonomiju u nadolazećim kvartalima, a sve s ciljem da se konačno zauzda inflacija i u dogledno vrijeme vrati na razine od oko 2 posto.

Realno, imaju li monetarne politike koji drugi alat na raspolaganju osim podizanja kamatnih stopa? Ako pogledamo, sve vodeće centralne banke svijeta rade iste stvari, uz samo malu razliku u tajmingu i dinamici. Prvo se tiskao i dijelio novac (eng. helicopter money) da se održi gospodarski rast što je, logično, dovelo do inflacije. Sada treba inflaciju staviti pod kontrolu, što će naštetiti gospodarstvu. I tako se vrtimo u krug.

Jak dolar utječe na sve

Morgan Stanley smatra da će jačanje dolara dovesti do epohalne krize. Nedavni porast američkog dolara, koji je probio razinu od 1:1 za euro (prošli tjedan u jednom trenutku ispod 0,96), stvara neodrživu situaciju za rizičnu imovinu, uključujući dionice. U prošlosti je ovakva vrsta jačanja dolara dovodila da neke vrste financijske ili gospodarske krize. Indeks američkog dolara porastao je 19 posto ove godine, dok su američke dionice pale 23 posto.

Jačanje američkog dolara u ovim okolnostima ne treba nikoga iznenaditi. Kada je toliko upitnika vezanih uz neposrednu budućnost, američki dolar uvijek je bio rješenje i sigurno utočište za ulagače. Naravno da to ima i svoje implikacije, a jedna od njih jest i dodatni pritisak na inflaciju za zemlje uvoznice. Podsjećam, većina roba koristi američki dolar kao valutu u globalnoj trgovini (nafta, gnojiva, agri proizvodi…).

Kineska se ekonomija očito muči, pogotovo uslijed njihove strategije o nultoj toleranciji na koronavirus. Jedna od posljedica takve politike jest i činjenica da osim što izvoze razne proizvode i sirovine, sada izvoze između ostalog i inflaciju. Kineski juan je na najnižoj razini u odnosu na dolar u zadnjih 14 godina, euro u zadnjih 20 godina, a britanska funta u zadnjih 38 godina. Imamo jedinstvenu situaciju gdje su vrijednosti tri najznačajnije valute gotovo identične (1USD = 1EUR = 1GBP).

Ironično ili ne, uslijed svog tog tiskanja novca u gotovo svim državama svijeta u posljednjih nekoliko godina, SAD je završio s najsnažnijom valutom premda je kao zemlja natiskala daleko najviše novca.

Jak dolar utječe i na kretanje cijene zlata, kao još jedne sigurne imovine. U pravilu, kretanje cijene zlata je u negativnoj korelaciji s kretanjem dolara. Recesija je inače podržavajuća za cijene zlata, ali snažan rast kamatnih stopa za sada limitira njegov rast.

Zalihe plina u Europi visoke, ali do kada?

Cijena nafte na Brentu je u porastu, na razini 88 $/bbl uslijed sve većih špekulacija da će OPEC+ članice smanjiti svoju proizvodnju za milijun barela dnevno. To bi bio drugi put za redom da smanjuju proizvodnju, nakon što su u kolovozu donijeli odluku o smanjenju proizvodnje za 100 tisuća barela dnevno. Gledajući na mjesečnom nivou, nafta je pala četvrti mjesec za redom, prvenstveno zbog agresivnog monetarnog zatezanja i njegovog utjecaja na moguću recesiju i pad potražnje. Jak dolar i nulta stopa tolerancije na koronu u Kini samo su dodatno pritisnuli pad cijene nafte.

Cijena plina je na razini 170 €/MWh. Kao što sam spomenuo ranije, jedna od glavnih vijesti proteklog tjedna bila je eksplozija na plinovodu Sjeverni tok. Sada je sigurno da se isporuke ruskog plina kroz taj plinovod, sve i da postoji intencija za to, neće moći nastaviti ove zime. Pitanje je kada će uopće to biti moguće. Premda je i prije potencijalne sabotaže plinovoda isporuka bila zaustavljena, psihološki to puno više znači za tržišta.

Nakon svega, Gazprom je najavio prekid isporuke plina prema Europi preko Ukrajine. Razina zalihe plina u europskim skladištima su trenutno blizu 87 posto puna. Ruski plin sada predstavlja samo 9 posto plina u Europi (u odnosu na 40 posto prije rata), a Norveška je postala najveći dobavljač. Međutim, zalihe plina čine 22,5 posto ukupne godišnje potrošnje plina u Europi, što znači da bez ozbiljne redukcije potrošnje plina te ako se u potpunosti ostane bez plina iz Rusije, zalihe plina u skladištima će biti ispod 20 posto u veljači.

Poljoprivredni proizvodi bilježe rast

U agri svijetu cijene nastavljaju rasti uslijed povećanja tenzija u geopolitičkom okruženju. Pitanje opstanka izvoznog koridora iz Ukrajinskih luka posebno se ističe u tome i jedan je od većih faktora za rast cijene. Na to sve treba nadodati i poticaj koji dolazi iz USDA izvještaja u petak o kvartalnim zalihama u SAD-u, koji je bio posebno (iznenađujuće) bullish za kukuruz, a (ponovno iznenađujuće) bearish za soju. Zbog toga su cijene kukuruza i pšenice snažno narasle u petak, dok je cijene soje pala.

Na CBOT-u cijena kukuruza iznad 6,8 $/bu, pšenice iznad 9,1 $/bu, dok je soja na razini 13,7 $/bu. Na MATIF-u cijene pšenice iznad 350 €/t, te kukuruza iznad 340 €/t.

Europska komisija smanjila je procjenu uroda kukuruza na samo 55 milijuna tona (najmanje u zadnjih 15 godina), dok je urod pšenice procijenjen na 12 milijuna tona, a uljane repice procijenjen na 19,3 milijuna tona. Paralelno, u SAD-u je proizvodnja pšenice procijenjena na 45 milijuna tona.

U Argentini, sjetva kukuruza dosta kasni u odnosu na prošlu godinu te je na samo 6 posto (vs 17 posto prošle godine). Prema zadnjim procjenama, RGE u Argentini vidi žetvu soje na 48 milijuna tona (+11 posto u odnosu na zadnji rod), kukuruza na 50 milijuna tona (-4 posto u odnosu na zadnji rod) te pšenice na 17,5 milijuna tona (-22 posto u odnosu na zadnji rod). Ukupno je za Južnu Ameriku IGC procijenio urod soje na 210 milijuna tona (+25 posto u odnosu na zadnji rod).

Podsjećam, urod soje u Južnoj Americi se očekuje u periodu od kraja siječnja do početka travnja. Što se tiče EU, od početka sezone 1. srpnja, izvoz pšenice se povećao u odnosu na prethodnu godinu na 8,8 milijuna tona, a istovremeno je porastao i uvoz kukuruza na 6,6 milijuna tona. Pojedinačno gledano, najveći izvoznik je Francuska, dok se kukuruz najviše uvozi iz Brazila i Ukrajine.

Cijene metala u padu

Terminske cijene bakra porasle su na 3,4 $/lbs, nakon što je cijena prošlog tjedna pala na najnižu razinu u protekla dva mjeseca. Taj pad su iskoristili kupci u Kini kako bi ponovno popunili zalihe. Na razini kvartala cijene bakra pale su sedam posto, a sve kao posljedica straha od pada potražnje i recesije.

Kod čelika je slična situacija. Cijene su pod pritiskom straha od pada potražnje, bez obzira na manje zalihe i poticajne mjere kineske vlasti za gospodarstvo. Na razini kvartala, cijene čelika su pale 12,5 posto.

Prošli tjedan aluminijem se trgovalo na burzi na razini 2.200 $/t, što je pad od gotovo 50 posto u odnosu na vrhunac cijene postignut u ožujku. Alco, najveći američki proizvođač aluminija, nedavno je upozorio ulagače da visoki troškovi energije i sirovina te pad cijene aluminija stvara veliki pritisak na profitabilnost kompanije, odnosno cijelog sektora. Century Aluminium, drugi najveći proizvođač aluminija, najavio je da će zatvoriti jednu od svojih američkih tvornica zbog visokih troškova energije.

05. prosinac 2022 19:57