Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Generalno gledajući, prošlog tjedna se nastavio trend pada cijena ključnih burzovnih roba. Prvenstveno se tu misli na cijene nafte, ali i ostali energenata poput ugljena ili plina u SAD-u. Isto vrijedi i za cijene industrijskih metala, dok su cijene agri roba bile neutralne/bearish. Tjedan je bio obilježen značajnim makro vijestima i novim podacima koji su dosta utjecali na cijene roba, ali i na financijsko i kripto tržište, te na valute.
S&P indeks i dalje iznad četiri tisuće bodova, indeks straha VIX ispod 20, ali je zato dolarski indeks DXY narastao iznad 103. Posljedično, odnos EUR/USD je pao i trenutno je ispod 1,08. Takvo kretanje dolara ponovno povećava konkurentnost europskog izvoza na globalnom tržištu, između ostalog i konkurentnost agri roba. Na geopolitičkom planu, ponovno turbulencije kako se približava godišnjica početka rata u Ukrajini.
Nikako ne vesele vijesti da se rat u Ukrajini ponovno zahuktava te da pojedinci nagovještaju veliku akciju Rusije u idućih desetak dana. Nadao sam se, kao i mnogi, da ćemo gledati obrnuti scenariji koji će voditi prema dijalogu, pregovorima i u konačnici miru. Da nam je barem to jedini problem. Glavni tajnik NATO-a vrlo je jasan pred prijetnjom koju predstavlja savezništvo Rusije i Kine. Između ostalog, traži se od zapadnih zemalja da djeluju s više snage i jedinstva kako bi se suočili s trenutnom ratnom i financijskom krizom. Rastuća agresivnost Kine i njezina suradnja s Rusijom te značajna kineska ulaganja i nove napredne vojne sposobnosti, naglašavaju da Kina predstavlja prijetnju i izazov, ne samo Aziji nego i Europi, nego za NATO saveznike općenito. Stoga se traži jača suradnja i veća pomoć za NATO u indo-pacifičkoj regiji.
Borba s inflacijom i podizanje kamatnih stopa
Što se tiče središnjih banaka, potvrđeno je ono što je tržište očekivalo. FED je podigao kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova, a ECB za 50 baznih bodova. Američke kamatne stope će porasti na 4,75 posto. Odmah po objavi rezultata dolar je oslabio te je odnos EUR/USD narastao iznad razine 1,10, s potencijalom da naraste i do 1,12.
Nakon toga ECB je podigao svoje kamatne stope čime nastavlja svoju restriktivnu monetarnu politiku te se ukupne kamatne stope povećane na 3 posto. Kao i kod FED-a, glavni cilj je vratiti inflaciju na 2 posto. Odluka je dodatno podržana dobrim stanjem tržišta rada i ohrabrujućim vijestima na energetskom planu. Za očekivati je novo povećanje od 50 baznih bodova u ožujku, a nakon toga će sve ovisiti o daljnjim makro događanjima u EU.
Međutim reakcija valutnog tržišta bila je drugačija od očekivane, pogotovo nakon objave podataka o zaposlenosti u SAD-u. Umjesto daljnjeg slabljenja dolara, dolar je ojačao te se vratio na postojeće razine ispod 1,08, s tendencijom da se spusti prema 1,05 ili čak 1,02. Nešto što će sva tržišta idućih tjedana intenzivno pratiti.
Sljedeći važan izvještaj biti će onaj o inflaciji sredinom mjeseca. Mnogi izvještaji (u SAD-u) pokazuju da inflacija usporava i pada, no FED će htjeti potvrdu da se smanjuje zapošljavanje i inflacija plaća prije nego zaključe da su odradili posao stavljanja inflacije pod kontrolu, a što je preduvjet za smanjivanje kamatnih stopa i početak novog ekonomskog ciklusa.
Za sada podaci o zaposlenosti i dalje vrlo snažni, kako je pokazao izvještaj u petak, što je malo ohladilo optimizam tržišta o promjeni monetarne politike u kratkom roku. Premda se američka ekonomija čini snažnijom ili otpornijom na recesijski pritisak, ne treba zaboraviti da je njihov trenutni dug 31,4 bilijuna dolara, dok je njihova ekonomija trenutno 25,6 bilijuna dolara. Samo održavanje duga ih košta 210 milijardi dolara godišnje.
Europska revolucija čiste tehnologije
Europska komisija je predstavila zeleni plan kojim nastoji povećati konkurentnost europske industrije, s nultom stopom emisije kojom bi poduprjela brzu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti. Plan ima za cilj osigurati povoljnije okruženje za izgradnju kapaciteta EU u tehnologijama i proizvodima s nultom potrošnjom energije koji su potrebni za ispunjavanje ambicioznih klimatskih ciljeva Europe.
Plan se temelji na četiri stupa: predvidljivo i pojednostavljeno regulatorno okruženje, ubrzani pristup financiranju, poboljšane vještine i otvorena trgovina za otporne opskrbne lance.
Europa je odlučna da želi predvoditi revoluciju čiste tehnologije. Za tvrtke koje će prihvatiti ovaj okvir, izvor finaciranju biti će olakšan. Zvuči pametno na papiru. Vidjet ćemo što će od toga biti u praksi.
Cijene nafte i plina
Cijena nafte Brent je u padu zadnjih 14 dana i trenutno je blago iznad 80 $/bbl. Uz trend jačanja dolara, moguće je da će u idućim danima biti testirana razina od 80 $/bbl. Sve se to događa unatoč špekulacijama o jačanju potražnje iz Kine. Još nema konkretnih informacija ima li oštećenja na naftovodima preko Turske nakon razornog potresa, ali zna se da je Saudijska Arabija podigla cijene prema azijskim tržištima prvu put u zadnjih 6 mjeseci.
Što se tiče Europe, od nedjelje je na snazi i zabrana uvoza derivate iz Rusije. Vidjet ćemo kakav će to efekt imati u srednjem roku. Mnogi procjenjuju da bi kao posljedica cijena dizela trebala porasti u periodu pred nama.
Cijene plina TTF trenutno su oko 58 €/MWh, što je na razinama iz rujna 2021. Očekuje se hladan tjedan u Europi, što bi trebalo utjecati na potražnju kućanstava za grijanjem, ali istovremeno očekuju se i rekordne razine proizvodnje energije iz vjetroelektrana. Skladišta plina na 72 posto popunjenosti, značajno iznad 10 godišnjeg prosjeka za ovo doba godine koji iznosi 54 posto popunjenosti.
Nelojalna konkurencija
Šest država članica EU podnijelo je prijedlog na sastanku Europskog vijeća o nepoštenoj konkurenciji u prekograničnoj trgovini poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Ukrajine. Rezoluciju je predstavila Poljska, jedna od najvećih europskih poljoprivrednih proizvođača, a podržale su je Mađarska, Bugarska, Češka, Slovačka i Rumunjska. Od svibnja 2022. više od 23 milijuna tona žitarica i uljarica izvezeno je rutama solidarnosti, ali susjedne zemlje, često s konkurentskim izvoznim poslovima, žale se da se ukrajinski poljoprivredni proizvodi natječu s lokalnim poljoprivrednicima na vlastitim tržištima, umjesto da se presele u inozemstvo.
U EU to ukratko znači, Ukrajina dala, Ukrajina uzela. Odnosno, upravo su Ukrajina i rat bili glavni okidač za dostizanje rekordnih cijena agri roba, a sada je agresivni ukrajinski izvoz glavni faktor koji pritišće cijene prema dolje na glavnim destinacijskim tržištima Europe (Italija, Španjolska). To je imalo utjecaja i na lokalne cijene žitarica i uljarica koje su u padu još od početka studenog prošle godine.
Trenutne cijene pšenica i kukuruza u Italiji su takve da gotovo da i nema spreada između pšenice i kukuruza, pa je za očekivati u kratkom roku ili da cijena pšenice poraste za 10-15 €/t ili da cijena kukuruza dodatno padne. I na međunarodnom tržištu, primjetno je usporavanje izvozne aktivnosti iz Europe, uslijed konkurencije iz Crnog mora, što se vidi na rezultatima nekoliko zadnjih većih tendera, na kojima je uglavnom cijenom dominirala ruska ili ukrajinska roba. EU je od početka sezone do danas izvezla 18,8 milijuna tona pšenice (vs 17,4 milijuna tona prošle godine). Glavne destinacije su i dalje Maroko i Alžir. Istovremeno, uvoz kukuruza je 16,5 milijuna tona (vs 9,5 milijuna tona prošle godine). Sve ovo se odražava i na cijene na burzama, uz utjecaj kretanja dolara. Tako je na MATIF-u trenutno pšenica u rasponu od 285 do 290 €/t, dok je kukuruz iznad 280 €/t. Na CBOT-u pšenica je i dalje oko 7,5 $/bu, kukuruz blago ispod 6,8 $/bu, dok je soja i dalje iznad 15 $/bu.
Cijena sojine sačme na CBOT-u na najvišim je razinama u zadnjih 8 godina. Pred nama je USDA WASDE report u srijedu, pa će trgovina na burzama u prvom dijelu tjedna biti blago rezervirana. Očekuje se korekcija na gore ruske proizvodnje pšenice te korekcija prema dolje proizvodnje soje i kukuruza u Argentini.
Temperature u Europi su pale značajno, ali se za sada ne očekuje neki veći utjecaj na ozime kulture. U Brazilu žetva soje kasni u odnosu na prošlu godinu, što znači da druga sjetva kukuruza također kasni. U perspektivi, to može imati negativan utjecaj na prinose kukuruza. U Ukrajini se procjene proizvodnje u 2023. kreću od loše do tragične tj. procjene ukupne proizvodnje žitarica i uljarica variraju u rasponu od samo 36 milijuna tona do jednako nedovoljnih 50 milijuna tona. Usporedbe radi, prije rata je proizvodnja bila veća od 100 milijuna tona (51 milijuna tona iz roda 2022, a 86 milijuna tona iz roda 2021). Proljetna sjetva je pred nama, a jedna od glavnih dilema proizvođača je kada kupiti umjetno gnojivo i koje količine. S padom cijene plina, cijene dušićnih gnojiva su dosta pale, pa pojedini razmatraju opciju da kupe gnojivo i za dvije godine (putem forward ugovora).
Pad cijena metala
Cijene industrijskih metala su u padu na tjednoj razini. Tako je cijena bakra najniža u zadnja 4 tjedna jer su jačanje dolara i briga oko potražnje nadjačali poremećaje na strani ponude. Unatoč smanjenom uvozu, zalihe bakra u Kini su porasle. Na strani ponude, rudnik Las Bambas u Peruu službeno je zaustavio proizvodnju 1. veljače. Rudnik bakra čini dva posto svjetske proizvodnje. Najveći europski proizvođač bakra Aurubis izvijestio je o gubitku kvartalne dobiti od gotovo 24 posto zbog visokih cijena energije i inflacije, ali je zadržao optimistične procjene svoje dobiti za cijelu godinu.
I terminske cijene čelika u padu, nakon što su početkom prošlog tjedna dosegle najvišu razinu u zadnjih 6 mjeseci. Puno toga će ovisiti u potražnji Kine u tjednima/mjesecima pred nama.
Cijene aluminija pale su s najviših razina u posljednjih 7 mjeseci nakon što su investitori zatvorili neke svoje long pozicije. Kineska godišnja proizvodnja aluminija u 2022. porasla je za 4,5 posto, na rekordnih 40,2 milijuna tona zahvaljujući novim kapacitetima i ublaženim ograničenjima opskrbe električnom energijom. Ipak, gledajući fundamente u aluminijskom kompleksu oni su i dalje bullish, podržani izgledima rasta potražnje i povijesno niskim globalnim zalihama.