Piše: Robert Jurišić
Još jedan tjedan je iza nas u kojem su cijene većine burzovnih roba pale na tjednoj razini. Od srijede i odluke o povećanju kamatnih stopa od strane FED-a, cijena 85 posto burzovnih roba i burzovnih indeksa je u padu (od 0,2 posto etanol do 12,5 posto prirodni plin). To pokazuje da su tržišta pod pritiskom straha o globalnom gospodarskom rastu, zajedno s geopolitičkim napetostima koje izazivaju tjeskobu.
Opipljiva zabrinutost za stabilnost globalnog tržišta s tržištima dionica koje se vraćaju na nedavne najniže razine, prošlotjedno povećanje kamatnih stopa u SAD-u, u kombinaciji s talijanskim izborima i geopolitičkim strahovima oko Europe, dovelo je do naglog rasta dolara, koji je pao ispod razine 0,97 u odnosu na euro, sirova nafta ispod 85 $/bbl, troškovi kontejnerskog prijevoza iz Kine na Zapad u slobodnom padu.
Nema sumnje da će se nestabilnost na tržištima burzovnih roba nastaviti. Malo je roba imuno na globalnu recesiju. Implikacije za ovu vrstu tržišta, na kojem prerađivači nisu sigurni u potražnju potrošača i strahuju da će predugo ostati na povišenim cijenama, su da se još agresivnije vraćamo trgovini na spot tržištu.
Globalno i politički puno se toga trenutno događa. U Kini se sve veći fokus stavlja na pripreme za rat. Hoće li stvarno uslijediti napad na Tajvan? Putin je naredio mobilizaciju 300 tisuća novih vojnika zbog gubitaka u ratu u Ukrajini. Vidimo da takva odluka nije baš najbolje prihvaćena u Rusiji, no može li to Putina natjerati na neke drastičnije poteze? Pored toga, imamo i tenzije između Grčke i Turske te Azerbajdžana i Armenije koji samo dodatno podgrijavaju ionako užarenu geopolitičku arenu.
Recesija neće biti dovoljna
Trenutno se nalazimo u najviše bearish makro okruženju još od izbijanja pandemije koronavirusa te je upravo to okruženje glavni pokretač tržišta. U tom kontekstu, glavni događaj proteklog tjedna bio je sastanak američkog FED-a na kojemu su ponovno podignute kamatne stope za 75 baznih bodova. Trenutno su kamatne stope u SAD na najvišim razinama od 2008., a tržište već očekuje dodatni rast kamatnih stopa za 75 baznih bodova na sljedećem sastanku, te se špekulira kako bi one do kraja godine mogle biti oko 4,5 posto.
U jednom trenutku početkom prošlog tjedna tržišta su bila u raskoraku; rast kamata se činio kao bullish signal za tržišta i burzovne robe te da ekonomija može izdržati taj rast kamatnih stopa što bi bio signal da su ekonomije zdrave. Špekulanti su gledali kupnju burzovnih roba kao hedge protiv daljnjeg rasta inflacije, no taj se pogled brzo promijenio u strah od recesije zbog očekivanog daljnjeg povećanja kamatnih stopa kako bi ispravili ono za što su nas uvjeravali da samo 'prolazna inflacija'.
Središnje banke su sada potpuno svjesne da moraju naštetiti gospodarstvu kako bi ga ispravile. FED nastoji brzo i intenzivno stegnuti svoju monetarnu politiku kako bi inflaciju stavio pod kontrolu te očekuju da bi inflacija mogla pasti na 2 posto u 2025.
Usporedbe radi, Paul Volcker, predsjednik američkog FED-a 1980-ih, kako bi se borio s inflacijom koja je iznosila oko 13 posto, podigao je kamatne stope na preko 20 posto, da bi ih u naredne dvije godine spustio na tri posto kako bi oživio ekonomiju. Ne čudi stoga da je odnos eura i dolara na najnižoj razini u posljednjih 20 godina. Više od snage samog dolara, smatram da politička, energetska, vojna i ekonomska kriza u EU guraju euro u ponor.
Što na sve to kažu u ECB-u? Očekuju da bi inflacija mogla kratkoročno nastaviti rast, unatoč povećanju kamatnih stopa te da kamatne stope treba dodatno podizati. Recesija sama po sebi neće biti dovoljna da smiri rastuće cijene. Tržište očekuje da bi do proljeća kamatne stope mogle biti iznad 2,5 posto (trenutno 0,75 posto).
Lockdown u Kini polako popušta, hoće li se to uskoro osjetiti na strani potražnje? Teško je reći koliki je utjecaj krize u građevinskom sektoru i nekretninski balon koji već neko vrijeme prijeti na ukupno gospodarstvo Kine, ali zasigurno i Kina ima svojih problema. Za razliku od SAD-a i EU, inflacija u Kini u kolovozu 2,5 posto, što je pad s 2,7 posto u srpnju.
Alžir pretekao Rusiju
Cijena nafte na Brentu oko 85 $/bbl, te ulazimo u peti tjedan s padom cijene, a sve zbog pritiska i straha od globalne recesije i pada potražnje. Pritisak na cijene dolazi i od rasta dolara, jer roba nominirana u dolarima postaje skuplja za kupce koji drže druge valute. Hoće li ovaj pad cijene natjerati članice OPEC+ zemalja da smanje proizvodnju?
U kratkom roku, cijena bi mogla pasti i do 80 $/bbl. Tržište će biti na oprezu jer situacija na strani ponude nije sjajna – podinvestiranost u nova nalazišta, implikacija rata u Ukrajini i mogućnost da EU zabrani uvoz ruske nafte.
Cijena plina na razini 170 €/MWh, najniža u zadnja dva mjeseca. Isporuke LNG plina iz SAD-a pomogle su zemljama Europe da napune skladišta plina pred nadolazeću sezonu grijanja. Skladišta u Njemačkoj su 91 posto puna, a prosjek EU je 87,4 posto popunjenosti. Iako je cijena u padu, ona je i dalje šest puta veća od prosjeka za ovo doba godine uslijed konstantne zabrinutosti na strani ponude. Rusija je manje više zaustavila isporuke plina prema Europi. Plinovodi Sjeverni tok i Yamal su zatvoreni, nešto malo plina dolazi preko Ukrajine i Turske. Stoga ne čudi da je prošlog tjedna Alžir pretekao Rusiju kao dobavljač plina u Europi (iza LNG-a i Norveške).
I Petrokemija stoji s proizvodnjom
U agri svijetu, glavni čimbenici su makroekonomija i održivost izvoznog koridora iz Ukrajine. Grad Oddesa je proteklog tjedna dva puta bio meta napada. To svakako dovodi u pitanje opstojnost izvoznog koridora iz ukrajinskih crnomorskih luka. Hoće li nastavak protuofenzive pojačati granatiranje luka i time zaustaviti izvoz robe brodovima?
Takav scenarij zasigurno bi dodao novu premiju na rizik na postojeće cijene. Teško je predvidjeti što će se događati, prati se dan po dan. Cijene na burzama pod pritiskom, pšenica i dalje iznad 8,7 $/bu premda je u jednom trenutku prošli tjedan bila iznad 9,2 $/bu. Cijena kukuruza iznad 6,7 $/bu, dok je cijena soje iznad 14,2 $/bu. Na MATIF-u cijena pšenice iznad 340 €/t. Proizvodni potencijal Južne Amerike ograničava rast cijena roba na burzama (zajedno s makroekonomijom).
Yara, najveći globalni proizvođač umjetnih gnojiva, zaustavlja proizvodnju u Belgiji zbog visoke cijene plina. Tamo su proizvodili oko 2,15 milijuna tona gnojiva godišnje. I kutinska Petrokemija koja ima potencijal proizvodnje 1,3 milijuna tona gnojiva godišnje i dalje stoji s proizvodnjom zbog visoke cijene plina. Kako su sami najavili, ako se uskoro ne pokrene proizvodnja, tvornici prijeti stečaj.
IGC je povećao svoje procjene proizvodnje pšenice roda 2022. na 792 milijuna tona (vs 782 milijuna tona prošle godine), uglavnom zbog povećanja proizvodnje u Rusiji koja bi mogla imati i rekordnih 100 milijuna tona pšenice ove godine. Međutim, izvoz će biti upitan, zbog čega bi se domaće zalihe mogle značajno povećati. Ne čudi stoga da je Rusija ukinula carine na izvoz suncokreta, suncokretovog ulja i brašna, a značajno smanjila one na izvoz pšenice, ječma i kukuruza.
IGC je smanjio procjene uroda kukuruza na 1,168 milijuna tona ponajviše zbog smanjene procjene uroda kukuruza u SAD-u na 354 milijuna tona (vs 365 milijuna tona).
Zaključno s 18. rujna, EU je od početka sezone izvezla 8,06 milijuna tona pšenice (od čega najviše Francuska 3,15 milijuna tona). Glavne destinacijske zemlje bile su Alžir i Maroko. Uvoz kukuruza je snažno porastao na 5,9 milijuna tona (vs 3,29 milijuna tona prošle godine), ponajviše iz Brazila i Ukrajine. Najveći uvoznik kukuruza u EU je Španjolska.
Uvoz uljane repice dosegnuo je 1,3 milijuna tona (vs 1,03 milijuna tona prošle godine). Agencija MARS procjenjuje prinose kukuruza u EU na 6,39 t/ha zbog nedostatka padalina, što je 19 posto manje od petogodišnjeg prosjeka. Urod šećerne repe procjenjen je na 73,2 t/ha.
Ukrajinski Ministar poljoprivrede procjenjuje proizvodnju pšenice u 2023. na ne više od 18-19 milijuna tona zbog smanjene površine pod pšenicom. U Brazilu je započela sjetva soje. U Argentini najnovije procjene za sezonu 2022./2023. govore o 56 milijuna tona kukuruza, 48 milijuna tona soje i 16,5 milijuna tona pšenice.
Manja potražnja za metalima
Futuresi bakra u padu prema razini 3,3 $/lbs, najniže u zadnja dva mjeseca i blizu najniže razine u zadnje dvije godine ostvarene u srpnju od 3,2 $/lbs. Kao i cijeli sektor, strah od recesije smanjio je potražnju za metalima. Ekonomske neizvjesnosti u Kini koja je najveći potrošač metala također su utjecale na raspoloženje nakon što su Nomura i Goldman Sachs snizili svoje prognoze rasta za Kinu. Nižu procjenu temelje na očekivanjima da će Kina nastaviti provoditi i sljedeće godine svoju strategiju nulte borbe protiv koronavirusa.
Ponuda bakra bi za nekoliko godina mogla biti nedostatna da pokrije rastuću potražnju uslijed prelaska na zelenu energiju. Trenutne niske cijene i nedovoljna ulaganja dodatan su faktor čije ćemo posljedice osjetiti za nekoliko godina.
Cijena čelika ostala je iznad 3.900 CYN/t nakon što su niže zalihe i poticajne mjere neutralizirale generalni pad cijena metala. Cijene aluminija ispod razine 2.200 $/t, najniže u zadnjih 18 mjeseci. Recesija i jak dolar utječu na tržište. Kina, koja je najveći potrošač aluminija, ima pad uvoza za 19 posto na godišnjoj razini u kolovozu.
