Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI
U tjednu iza nas, gledajući kretanje cijena burzovnih roba na tjednoj razini, cijena poljoprivrednih burzovnih roba i nafte je porasla, cijene metala generalno su ostale nepromjenjive, dok su cijene plina i ugljena pale. U petak su, potaknute strahom od eskalacije sukoba u Ukrajini, VIX (indeks volatilnosti burze) i nafta snažno porasli. U jednom trenutku, cijena nafte WTI porasla je 5 posto.
Rast crnog zlata dao je vjetar u leđa kukuruzu i sojinom kompleksu, agri robama direktno involviranim u proizvodnju energije. Danas su gotovo sve robe u ‘zelenom‘, predvođene pšenicom čija je cijena pod pritiskom uslijed novih vojnih aktivnosti i međusobnih napada Ukrajine i Rusije.
Svijet u kojem trenutno živimo je takav da je geopolitika postala glavni faktor i vanjski čimbenik koji utječe na gotovo sve aspekte života, od gospodarstva pa nadalje. Sjeverna Koreja testira i ispaljuje rakete koje imaju mogućnost nositi nuklearne glave, preko Japana, Rusija premješta svoje nuklearno naoružanje bliže ukrajinskoj granici. Uobičajeni dan u 2022. godini. Da nije tragično bilo bi smiješno.
Da nam je to netko govorio prije dvije-tri godine, bio bi društveno marginaliziran (ako ne i institucionaliziran) kao širitelj još jedne od (fake) teorije zavjere. Stoga ne čudi da je VIX, popularni indeks straha, ponovno iznad 33, najviša razina još od sredine lipnja.
Očekuju se daljnja povećanja kamatnih stopa
Eskalacija rata, između ostalog, ne ide u prilog euru. Trenutno je odnos eura i dolara na razini 0,97. Od 18. travnja 2014. godine do danas, euro je izgubio 40 posto vrijednosti u odnosu na dolar. U istom periodu, cijena grama zlata porasla je s 30 na 56 eura, a bitcoin je porastao 60 puta. Ako se pogleda gubitak kupovne moći pojedinih valuta od 2015. godine do danas, onda je u tih osam godina američki dolar izgubio 30 posto, turska lira 86 posto, argentinski pesos 97 posto, a venezuelanski bolivar 99,8 posto. Kada nam netko ovako servira podatke, izgledaju zapanjujuće.
Bank of England, engleski pandan našem HNB-u, izjavila je da su mirovinski fondovi u Velikoj Britaniji pred kolapsom. Istovremeno, dionice Credit Suissa pale su na rekordno niske razine te banku očekuju teški dana kako bi uvjerili investitore, tržište i štediše da mogu podnijeti trenutnu krizu te uz reorganizaciju i optimizaciju poslovanja prebroditi ovu krizu. Bankrot jedne takve institucije zasigurno bi uzdrmao financijski svijet.
Ako su i postojala očekivanja da je najgore prošlo i da je iza nas (po pitanju inflacije i agresivnog rasta kamatnih stopa), najnoviji izvještaji o zaposlenosti u SAD-u potvrđuju da će FED nastaviti i dalje s agresivnom politikom povećanja kamatnih stopa, a sve kako bi inflaciju stavili pod kontrolu. Na valu početnog optimizma ne čudi da je početkom prošlog tjedna američko tržište dionica imalo najbolja dva bullish dana još od ožujka 2020. Ipak, sada tržište očekuje povećanje kamata u studenom za novih 75 baznih bodova, te dodatno za 50 bodova u prosincu.
U četvrtak će biti objavljeni novi podaci za inflaciju u SAD-u, koji će potvrditi ili demantirati prethodno. No, ako i podaci o inflaciji pokažu da se ona smiruje, pitanje je koliko će dugo trebati FED-u da to prihvati (kao što su u početku mjesecima govorili da je inflacija samo tranzitorna)?
Cijena nafte narasla, plina pala
Nafta na Brentu na razini je od 97 $/bbl, najviša u zadnjih pet tjedana. Glavna vijest proteklog tjedna bila je smanjenje proizvodnje članica OPEC+ za dva milijuna barela dnevno počevši od studenog, što je oko dva posto globalne ponude. To je ujedno i najveće smanjenje proizvodnje još od početka pandemije. Bez obzira što članice nisu uspijevale ispuniti ranije ugovorene količine proizvodnje nafte (i do tri milijuna barela nafte dnevno se manje proizvodilo od plana), ovoliko smanjenje proizvodnje nije bilo očekivano (očekivanje tržišta bilo je smanjenje proizvodnje od jednog milijuna barela dnevno).
Takav potez rezultirao je rastom cijene od 10 posto na tjednoj razini. Time je razbijen raniji trend, a situacija se sada mijenja u više bullish. Osim toga, ovaj potez se može gledati i kao pljuska u lice Bidenu i njegovoj administraciji, pogotovo pred predstojeće izbore.
Veći rast cijene trenutno ograničava strah od slabljenja globalne potražnje zbog nastavka restriktivnih monetarnih politika. Rusija je najavila da neće isporučivati naftu zemljama koje podržavaju nastojanje SAD-a da nametne ograničenje cijene za rusku naftu. Pitanje je kako će zapravo izgledati tokovi nafte za nekoliko mjeseci, pored kineske strategije o nultoj toleranciji na koronavirus, nakon što početkom prosinca stupi na snagu zabrana o uvozu nafte u EU iz Rusije te općenito uz stalne špekulacije o globalnoj recesiji.
Cijene plina TTF pale na 160 €/MWh u kontekstu punjenja zaliha u mnogim zemljama Europe, dovoljnim zalihama LNG-a iz SAD-a i Katra, prihvaćene mjere o smanjenju potrošnje te činjenici da pojedine nuklearne elektrane u Francuskoj ponovono rade punim kapacitetom. Za očekivati je i da će proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u naredna dva tjedna porasti, te da će nastaviti ove temperature više od prosjeka za ovo doba godine.
Kina preusmjerava brodove s LNG-om prema Europi, pritom zarađujući milijune dolara po svakom brodu, a sve zbog toga što su ove godine dobili 30 posto više plina od Rusije po vrlo diskontiranim cijenama.
Cijene ugljena pale su nakon što se Kina obvezala povećati proizvodnju za 300 milijuna tona, što je ekvivalent količini ugljena koje Kina godišnje uveze.
Rast uvoza agri roba u EU
Agri tržišta pod pritiskom su događnja u Crnom moru. Već možemo vidjeti na cijenama ugrađenu premiju na rizik. Povrh toga, sljedeći mjesec završava dogovor o izvoznom koridoru, a u trenutnim okolnostima ne čini se izglednim da će se on produžiti. Već sada se inspekcija brodova usporila za duplo, s početnih 5-6 dana, na trenutnih 10-15 dana.
Premda je geopolitika glavni ‘market mover‘, još poneke vijesti zaslužuju pažnju. Europska komisija procjenjuje proizvodnju kukuruza u EU na 55,5 milijuna tona, najniže još od 2007. Zbog toga je za očekivati rast uvoza u EU koji bi mogao doseći i 21 milijuna tona.
U Mađarskoj se proizvodnja kukuruza očekuje na samo 3,1 milijuna tona, što je za 51 posto manje od prošle godine. S obzirom na mađarsku internu potrošnju od otprilike 4,5 milijuna tona, ove godine Mađarska će se pretvoriti od tradicionalnog neto izvoznika, u neto uvoznika kukuruza. Za očekivati je da će iz Ukrajine uvesti i do 1 milijuna tona kukuruza.
I u Francuskoj su prinosi lošiji od petogodišnjeg prosjeka što će rezultirati manjim urodom. Što se tiče uljarica i proizvodnje u EU, prema procjenama SG-a, očekuje se 19,5 milijuna tona uljane repice (+14,5 posto vs 2021), 9,25 milijuna tona suncokreta (-10 posto vs 2021) te 2,5 milijuna tona soje (-8,2 posto vs 2021). Ukrajina očekuje proizvodnju pšenice na 19,2 milijuna tona (vs 32,2 milijuna tona prošle godine), a ječma na 5,5 milijuna tona (vs 9,4 milijuna tona).
Berba kukuruza tek je počela, a žetva suncokreta na otprilike 30 posto. Sjetva pšenice je također počela, ali sporo djelom zbog lošeg vremena, a dijelom zbog nedostatka sjemena i likvidnosti te se očekuje proizvodnja od oko 17 milijuna tona.
U Argentini zbog suše sjetva pšenice napreduje vrlo sporo i značajno zaostaje za sjetvom prošle godine. Procjene proizvodnje kreću se oko 17,5 milijuna tona (vs 22,4 milijuna tona prošle sezone). Jedan od razloga za manju proizvodnju je i manja upotreba umjetnih gnojiva, i do 28 posto manja.
U Brazilu se procjenjuje rekordan novi urod soje, 152,4 milijuna tona, dok se urod kukuruza procjenjuje na 126,9 milijuna tona (vs 112,8 milijuna tona ove godine).
Prema podacima FAO, indeks cijena žitarica u rujnu je porastao za 1,5 posto u odnosu na kolovoz te za 11,2 posto u odnosu na rujan prošle godine.
Ptičja gripa širi se Europom i Francuskom, povećavajući strah od pada potražnje za stočnom hranom u nadolazećim mjesecima. Preko 100 tisuća kokoši je već eutanizirano u Nizozemskoj.
Zaključno s 2. listopadom, izvoz pšenice iz EU je bio 9,15 milijuna tona (vs 9,48 milijuna tona prošle godine), s Francuskom i Rumunjskom kao trenutno vodećim izvoznicima, a Alžir i Maroko kao glavne destinacije. Ruska pšenica je najkonkurentnija trenutno na međunarodnom tržištu. Uvoz kukuruza je na 7,37 milijuna tona (vs 3,77 milijuna tona prošle godine), najviše iz Brazila i Ukrajine. Uvoz sojine sačme 3,89 milijuna tona (vs 4,15 milijuna tona prošle godine), soje 2,9 milijuna tona (vs 3,23 milijuna tona prošle godine) te uljane repice 1,65 milijuna tona (vs 1,18 milijuna tona prošle godine).
U srijedu izlazi očekivan i važan USDA izvještaj za listopad, ali i dalje će ostati u sjeni geopolitike. U tom kontekstu možemo očekivati kretanje na burzi početkom tjedna. Trenutno je na CBOT-u kukuruz iznad 6,90 $/bu, pšenica iznad 9,1 $/bu, a soja iznad 13,9 $/bu. Kod soje, slaba potražnja Kine uz rekordni potencijal novog roda Brazila ograničavaju snažniji rast cijene.
Strah od pada potražnje za metalima
Cijene metala na burzama generalno bez značajnijih promjena, prvenstveno zbog straha od pada potražnje i recesije uslijed agresivnih monetarnih politika vodećih zemalja svijeta.
Cijena bakra malo se oporavila nakon što je vodeći proizvođač Čile trajno zatvorio rudarenje povezano s divovskom vrtačom koja se pojavila u sjevernom dijelu zemlje u srpnju. Čileansko regulatorno tijelo za zaštitu okoliša podiglo je tužbu u vezi s vrtačom protiv kanadske tvrtke Lundin Mining Corp koja posjeduje 80 posto imovine, dok preostalih 20 posto drže japanski Sumitom Metal Mining i Sumitomo Corp.
Cijene čelika i dalje ispod 4.000 CNY/t, ali u blagom porastu jer je potražnja za industrijskim i građevinskim inputima ostala relativno snažna dok se kineska tržišta ponovno pokreću nakon jednotjednog nacionalnog praznika.
Rast cijena energije tijekom tjedna neaktivnosti povećao je operativne troškove za visoke peći. Ipak, loše makroekonomsko okruženje ograničilo je značajniji oporavak tržišta i cijena.
Povrh toga lokalni lockdown povezan s pandemijom posljednjih mjeseci i politikom stroge nulte stope doveli su do oštrog pada gospodarske aktivnosti, dok nestabilnost na kineskom tržištu nekretnina opterećenog dugovima također koči rast.
Cijene aluminija i dalje su ispod 2.300 $/t.
