Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Cijene nafte i plina u padu, bablje ljeto smanjuje potražnju za grijanjem, ali rizik je i dalje tu

18. Listopad 2022.

Piše: Robert Jurišić, S-GRAIN BI

  • Cijene energenata i metala su pale, a cijene poljoprivrednih burzovnih roba ostale su nepromjenjive
  • Vrhunac inflacije je vjerojatno iza SAD-a, ali iza EU vjerojatno još nije
  • Dovoljne isporuke LNG-a, pogotovo iz SAD-a, pomogle su Europi da napuni skladišta prije zime

Nalazimo se u periodu kada se na burzama jedan dan trguje fundamentima, drugi dan geopolitikom, treći dan makroekonomijom i tako u krug. To samo pokazuje da danas jače nego ikad prije eksterni faktori više utječu na kretanje cijene pojedine robe nego što su to sami njezini fundamenti. Navedeno najbolje potvrđuje trgovina na burzama proteklog tjedna.

Početkom tjedna trgovalo se prvenstveno na temelju geopolitike, kao posljedica ukrajinskog napada na most te ruskog odgovora. U srijedu se trgovalo na temelju podataka USDA izvještaja, dok se već u četvrtak fokus prebacio na potencijalno zatvaranje izvoznog koridora iz Ukrajine, da bi sve kulminiralo u petak kada je glavni pokretač tržišta bio izvještaj o inflaciji u SAD-u (i dalje sve makroekonomske posljedice izvještaja kao takvog). Sve faktori na koje proizvođači i trgovci nemaju apsolutno nikakvog utjecaja. Mora da je za njih osjećaj bio kao da su nezavezana prtljaga u palubi broda usred olujnog mora.

Generalno gledajući kretanje cijena burzovnih roba na tjednoj razini, cijene energenata i metala su pale, dok su generalno cijene poljoprivrednih burzovnih roba (u najboljem slučaju) ostale nepromjenjive. U petak pogotovo, cijene nafte, sojinog ulja, soje, kukuruza i pšenice su pale, nakon što su početkom tjedna njihove cijene dosta porasle uslijed geopolitičke nestabilnosti.

Navodno se zadnjih dana povećala vjerojatnost da se otvore pregovori vezano uz mir u Ukrajini. Turska i neke europske zemlje, predvođeni Saudijskom Arabijom, već neko duže vrijeme rade na tome. Prema istim navodima, Moskva i Kijev dali su pozitivne signale za to. Vidjet ćemo što će od svega biti, ali generalno je sve to još na dugom štapu.

Rizik od stagflacije

Godišnja stopa inflacije u SAD usporila je treći mjesec za redom, 8,2 posto u rujnu (najniže u posljednjih sedam mjeseci), ali ta brojka je iznad tržišnih predviđanja od 8,1 posto. Indeks bazne inflacije (bez cijene energije i hrane) i dalje raste, 6,6 posto što je najviša vrijednost još od daleke 1982. godine. U najjednostavnijem obliku, tržište ovo tumači kao zeleno svijetlo FED-u da podigne kamatne stope za dodatnih 75 baznih bodova na sastanku početkom studenog.

Je li vrhunac inflacije i inflatornog pritiska iza nas? Vjerojatno za SAD je, za EU vjerojatno još nije. Sada se u ovoj eri zelene ekonomije nevoljko potiče dugoročna proizvodnja nafte i plina, no ta je proizvodnja nužna kako bi se prekinula (opasna) ovisnost Zapada o Rusiji i OPEC-u za svoje energetske potrebe.

Mainstream mediji i FED vjeruju da je povećanje kamatnih stopa primarno rješenje za današnje probleme. FED može povećati kamatne stope i to će usporiti gospodarstvo, ali ne može proizvoditi gorivo, uzgajati usjeve ili prisiliti Moskvu da se povuče iz Ukrajine. Rješenja za današnje probleme izvan su dosega FED-a i svih zapadnih središnjih banaka.

Globalna inflacija danas nije pitanje valute. Bez koordiniranog napora da se poveća proizvodnja osnovnih dobara kojih nedostaje, visoke kamatne stope mogu samo povećati depresiju gospodarstva, stvarajući okruženje visokih cijena i visokih kamata – stagflacija.

MMF upozorava da za globalnu ekonomiju najgore tek treba doći, jer se rizik za globalnu financijsku stabilnost povećao. Centralne banke koriste iste alate za borbu protiv inflacije, a globalno tržište obveznica ima tendenciju da se kreće usklađeno, smanjujući mogućnost investitora da diverzificira svoje portfelje i tako ih čini više izloženim i ranjivijima. JP Morgan također i dalje vidi pad. Prema njima, američko dioničko tržište moglo bi pasti dodatnih 20 posto.

Lokalne valute na udaru

Od danas pa do sastanka FED-a 1. i 2. studenog nema značajnijih događaja, nakon kojeg slijede midterm izbori u SAD, vjerojatno najznačajniji događaj posljednjeg kvartala ove godine. Do tada možemo očekivati da geopolitika i makroekonomija budu glavni pokretači tržišta.

Stoga ne čudi da upravo geopolitičke tenzije i strah od rasta kamatnih stopa jačaju dolar. Jak dolar pak izvozi inflaciju u zemlje uvoznice, a to bi pak moglo dovesti do globalne kreditne krize. Sve je veći broj uglednih imena koji umanjuju značaj globalnih, a posebno ekonomskih izgleda EU. Pesimizam se proteže na gotovo sve industrije, s posebnim naglaskom na ugostiteljstvo i na kemijsku industriju.

S druge strane, Kina nastavlja s politikom nulte tolerancije prema koronavirusu što će svakako utjecati na njezine gospodarske pokazatelje i gospodarski rast. Međutim, istovremeno se na taj način inflacija drži pod kontrolom za razliku od ostatka svijeta.

Čelni čovjek MMF-a upozorava zemlje da ne troše svoje resurse pokušavajući zaštititi lokalne valute. Drugim riječima – čuvajte zlato, srebro, plemenite metale i kupujte dolar jer će lokalne valute doživjeti kolaps. Euro se u tom kontekstu promatra kao regionalna valuta.

Očekuje se blaga zima

OPEC je četvrti put od travnja smanjio procjenu globalne potražnje za naftom u ovoj i slijedećoj godini zbog usporavanja gospodarskog rasta, selektivnog lockdowna te visoke inflacije. Cijena nafte trenutno na razini 91-92 $/bbl. S jedne strane sve lošiji ekonomski izgledi pritišću cijenu nafte prema dolje, zajedno s jačim dolarom i lockdownom protiv pandemije u Kini. Nasuprot tomu, smanjenje proizvodnje nafte članica OPEC+ ne dozvoljava da cijena značajnije padne.

Cijene plina na burzama u padu. Trenutno TTF na 130 €/MWh ili niže, razina koju nismo vidjeli još od kraja lipnja, ali i dalje više nego četiri puta više od prosječne cijene plina u ovo doba godine.

Dovoljne isporuke LNG-a, pogotovo iz SAD-a, pomogle su zemljama u Europi da napune skladišta pred nadolazeću zimu, koja su trenutno više od 91 posto popunjena.

Povrh toga, tzv. bablje ljeto smanjuje trenutnu potražnju za grijanjem, dok pojedine procjene govore o blagoj zimi pred nama zbog čega bi mogla pasti potražnja za plinom. Bez obzira na sve, rizik je i dalje prisutan zbog brige da bi u bližoj budućnosti moglo doći do dodatnih poremećaja na strani ponude.

U međuvremenu, očekuju se nove mjere u EU za borbu protiv energetske krize, koje bi mogle uključivati i ograničavanje cijene plina.

Manja potražnja za žitaricama u EU

Iako je početkom tjedna cijena pšenice na svjetskim burzama rasla, u petak su cijene uglavnom završile u crvenom, ponajviše radi uzimanja profita investitora uslijed optimizma da će se izvozni koridor iz Ukrajine nastaviti. Pale su i cijene kukuruza i soje zbog jačanja dolara i rastućih cijena energije, što povećava strah od manje potražnje.

Pregovori između Rusije i UN-a se nastavljaju, a tenzije su i dalje na visokoj razini uz sve češće eksplozije u Kijevu. USDA izvještaj je iza nas. Globalna proizvodnja pšenice procijenjena na 782 milijuna tona, kukuruza na 1.169 milijuna tona, a soje na 391 milijuna tona. Globalne svjetske zalihe na kraju sezone 2022./2023. procijenjene su na 301 milijuna tona za kukuruz, 267,5 milijuna tona za pšenicu (najmanje u zadnjih 15 godina) te na 100,5 milijuna tona za soju. Sve u svemu, izvještaj je bio bullish za soju, a neutralan za žitarice.

Žetva i sjetva u Europi se nastavljaju. U Francuskoj, unatoč poteškoćama zbog dostupnosti goriva, berba kukuruza je na 83 posto, dok je sjetva pšenice na 21 posto. U Australiji se nastavljaju kiše čime se povećava rizik od pada kvalitete pšenice koja ulazi u posljednjih mjesec dana prije žetve. Isti problem je u Indiji i tamošnjoj proizvodnji riže.

U Argentini sjetva kukuruza kasni zbog suše, a zbog istog razloga kasni i sjetva pšenice sjetva na jugu SAD-a. BAGE procjenjuje žetvu pšenice u Argentini na 16,5 milijuna tona vs 23 milijuna tona prošle godine. Berba kukuruza slabo napreduje i u Ukrajini, djelom zbog rata, djelom zbog vremenskih uvjeta.

Uvoz kukuruza u Kinu za sezonu 21/22 procijenjen je na 22 milijuna tona (+2 milijuna tona vs rujan) dok je uvoz kukuruza za sezonu 22/23 procijenjen na 18 milijuna tona. Uvoz soje u EU 3,11 milijuna tona (-8 posto vs prošla godina), uvoz sojine sačme 4,4 milijuna tona (-9 posto vs prošla godina).

Očit je znak manje potražnje u EU. S druge strane, pred nama je rekordna proizvodnja u Rusiji, možda i preko 100 milijuna tona (pitanje je je li u toj brojci samo ruska proizvodnja, ili je dijelom i pšenica ‘ukradena‘ s okupiranog teritorija), potencijalno rekordna proizvodnja soje u Brazilu i Južnoj Americi uopće (možda i preko 210 milijuna tona), ali i vrlo slaba proizvodnja kukuruza u EU.

Izvoz pšenice iz EU dosegnuo je 9,81 milijuna tona vs 10,02 milijuna tona prošle godine. Francuska i dalje najveći izvoznik iz EU, zajedno s Rumunjskom i Njemačkom.

Uvoz uljane repice 1,78 milijuna tona vs 1,38 milijuna tona prošle godine. Trenutno je na CBOT-u kukuruz iznad 6,80 $/bu, pšenica iznad 8,5 $/bu, a soja iznad 13,8 $/bu. Cijena soje, premda je nakon izvještaja porasla te unatoč prošlotjednoj kupnji Kine, pala je prvenstveno zbog konteksta očekivane rekordne proizvodnje na proljeće u Brazilu.

Cijene metala i dalje niske

Terminske cijene bakra u ponedjeljak su bile na razini 3,45 dolara, relativno nepromijenjene u odnosu na prošli tjedan. Zabrinutost oko ponude neutralizirala je povećanu neizvjesnost oko potražnje. Prema podacima iz kolovoza, proizvodnja bakra u Čileu pala je za 10,2 posto na 415,5 tisuća tona, što je samo povećalo brigu oko ponude metala.

S druge strane, Kina ostaje pri svojoj politici nulte tolerancije prema koronavirusu, što je zajedno s razdobljima neaktivnosti zbog lockdowna, sve većeg straha od recesije te očekivanja manje potražnje za industrijskim inputima i dovelo do pada cijene od 30 posto u odnosu na rekordnu razinu iz ožujka.

I terminske cijene čelika su na najnižim razinama u zadnja tri tjedna i nedaleko od 20-mjesečnog minimuma iz srpnja. Uobičajeni građevinski boom u Kini u rujnu i listopadu nije potaknuo značajno povećanje kupovne aktivnosti za čelik ove godine, budući da su investitori primijetili pad prodaje novih kuća krajem trećeg kvartala, a proizvođački indeks kontinuirano pokazuje kontraktivnu aktivnost.

Cijena aluminija je ispod 2.300 $/t. Strah od dodatnih poremećaja na strani ponude onemogućio je daljnji pad cijene aluminija. Londonska burza metala najavila je ograničenje novih isporuka ruskog metala.

27. travanj 2024 04:01