Da bismo bolje razumjeli kontekst u kojem je hrvatski robni izvoz u studenome prošle godine zabilježio pad vrijednosti od desetak posto u odnosu na isti mjesec 2022., dobro je pogledati što se u tom smislu događa u drugim članicama EU-a.
Prema prvoj Eurostatovoj procjeni, naime, u istom usporednom razdoblju samo su četiri od 27 zemalja EU-a zabilježile rast robnog izvoza, od čega Francuska i Finska tek neznatno, Slovenija dva posto, a Cipar 7,5 posto. Veći pad izvoza u studenome prošle godine u odnosu na studeni prethodne godine od Hrvatske imalo je sedam zemalja, a najveći je pad zabilježila Belgija, čak 20 posto.
Pad hrvatskog izvoza u prvih jedanaest mjeseci prošle godine, naspram istog razdoblja godinu prije, iznosio je ukupno pet posto, pri čemu je manji pad (2,3 posto) bio u zemlje izvan EU-a, a veći (6,2 posto) na unutarnjem EU tržištu. Time se Hrvatska našla među 15 EU članica koje su također u prvih jedanaest mjeseci prošle godine na unutarnje tržište plasirale robe u manjoj vrijednosti nego u istom razdoblju 2022.
Iako je nekoliko članica za to vrijeme znatno povećalo svoj izvoz na unutarnje tržište (npr. Danska i Mađarska za pet posto), ukupna je međusobna trgovina u Uniji smanjena za 2,9 posto. Prevedeno u apsolutne brojeve, to znači da su članice lani u tom razdoblju međusobno smanjile vrijednost razmijenjene robe za više od 114 milijardi eura.
U isto vrijeme ukupan izvoz iz Europske unije u treće zemlje ostao je na istoj razini (2352,5 milijardi eura) kao i godinu prije.