Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Crobex u siječnju nadoknadio sav gubitak iz 2022. godine. Kakvi su izgledi za dalje?

03. Veljača 2023.
zagrebačka burza
Glavni indeks Zagrebačke burze je u siječnju ostvario povrat od +6,6 posto te zaključio mjesec na 2.110,79 bodova. Prošlu je godinu Crobex zaključio s povratom od -4,8 posto što je manji pad u odnosu na globalne indekse.
 
- Sjajno je da je domaće tržište kapitala započelo godinu pozitivnim sentimentom. Od jedanaest dioničkih indeksa, tek je jedan neznatno korigiran, dok su ostali ostvarili prilično značajan rast (primjerice, CROBEXnutris gotovo +10 posto, a CROBEXindustrija gotovo +11 posto). Svakako dobar start te vjerujemo da će i nastavak godine proteći u sličnom ozračju – kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.
 
Gažić ističe da su korekcije indeksa na Zagrebačkoj burzi u 2022. bile značajno manje nego one najvažnijih svjetskih indeksa, od kojih su neki upisali najveće gubitke još od 2008. - Činjenica da smo malo tržište u ovim se slučajevima pokazuje kao prednost jer negativni odjeci pristižu oslabljeni – smatra Gažić.
image

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

foto Pixsell
 
U Intercapitalu smatraju da slabiji pad u odnosu na globalna tržišta možemo opravdati solidnim rezultatima kompanija, dobrom turističkom sezonom, ali i specifičnošću hrvatskog tržišta kapitala.
 
- Ova godina je započela vrlo kvalitetno za burzovna tržišta, kako u Hrvatskoj tako i regiji i svijetu. Što se tiče samog Crobexa, ne postoje fundamentalni razlozi za navedeni rast te ako pogledamo sastavnice samog indeksa, vidjet ćemo da su većina kompanija zabilježila pozitivan povrat. Također, uvođenje eura je imalo pozitivan utjecaj na tržište, samim time što je pozitivna vijest za Hrvatsku kao cijelu. Kao što smo već spomenuli, rast je bio zabilježen i na drugim burzama tako da je glavni razlog ovakvog povratka bio razvoj makroekonomske i geopolitičke situacije. Trenutačna inflacija je podosta visoka te se očekuje daljnji porast kamatnih stopa,. Nadalje, Europa je do sada, a pogotovo u siječnju zabilježila blagu zimu, što je dovelo do pada cijena sirovina, pogotovo plina. Tako da bi se moglo reći da je porast na Crobexu motiviran pozitivnijim makroekonomskim razvojem događaja te posljedično boljim sentimentom – kaže Intercapitalov analitičar Mihael Antolić.

Dobrodošla nelikvidnost

Komentirajući činjenicu da je Crobex lani zabilježio manji pad u odnosu na globalne indekse, Antolić ističe da je razlog u likvidnosti. - U usporedbi sa stranim globalnim indeksima, hrvatske dionice stvarno su nelikvidne, što posljedično dovodi do situacije da u vremenima volatilnosti i ekonomskog usporavanja, visoke inflacije ili sličnog, indeksi poput Crobexa bilježe niži pad. No, s druge strane, tijekom perioda rasta bilježe umjereniji rast – kaže Antolić.
 
Istovremeno, utjecaja ima i tip kompanija koja čine Crobex. Kako tumači Antolić, neki od najpoznatijih globalnih indeksa, poput S&P500 ili NASDAQ-a, imaju puno veći omjer tzv. growth kompanija, tj. kompanija koja su fokusirana na svoj rast u nadolazećem periodu te zbog toga sada možda imaju manje dostupnih slobodnih sredstava jer jednostavno jako puno reinvestiraju. No, s obzirom na viši rizik investiranja u takve kompanije (a tehnološki sektor je najbolji primjer sektora u kojem se one nalaze), tijekom vremena ekonomskog rasta one rastu brže od tržišta, dok tijekom vremena usporavanja, visoke inflacije, ili recesije, one su prve koje padaju. 
 
Naspram toga, kompanije sastavnice Crobexa su kompanije koje su više fokusirane na vrijednost, tj. na stvaranje pozitivnih povrata svojim investitorima, kroz sporiji, umjereniji, ali konzistentniji rast, stabilne politike isplate dividende, zadržavanje tržišnih udjela i pozicije u segmentima u kojim posluju, kontinuirane investicije itd. 
image

Mihael Antolić, InterCapital

foto
- Ovakve kompanije sporije rastu tijekom perioda ekonomskog rasta, no u vremenima usporavanja su puno stabilnije i samim time atraktivnije investitorima. Uzevši u obzir da je velik dio dionica najvećih hrvatskih kompanija u raznim mirovinskim fondovima, koji često drže dionice na dulje vremenske periode, imamo jednostavno nižu likvidnost na tržištu. Naravno, što se tiče brzog rasta u siječnju, kombinacija pozitivnih vijesti radi uvođenja eura, stabiliziranja inflacije, pada cijena energenata te generalnog pozitivnijeg sentimenta dovela je do nešto bržeg porasta indeksa, no kao što smo već naveli, normalno u sličnim ekonomskim situacijama indeks poput Crobexa sporije će rasti od globalnih indeksa sa punom višom likvidnošću te bi se na neki način moglo reći da je visok povrat Crobexa u usporedbi s ostalim indeksima, mali izuzetak – ističe Antolić.

Očekuju se nova uvrštenja

Kada je riječ o očekivanjima u nadolazećem razdoblju, Gažić ističe da je posljednjih godina gotovo nemoguće dati ikakvo dugoročnije predviđanje. - Svijet se suočio s nekim od najnevjerojatnijih scenarija, ali naše je tržište pokazalo priličnu robusnost, a dobrih investicijskih prilika nesumnjivo ima. Vjerujemo da će biti novih uvrštenja, a nastavit ćemo i daljnji razvoj svojih usluga s ciljem dodatnog jačanja kapaciteta domaćeg tržišta kapitala – kaže prva žena ZSE.
 
Antolić upozorava da smo, iako je trenutačna makroekonomska situacija ponešto bolja nego što su bila očekivanja prije nekoliko mjeseci, i dalje pod utjecajem visoke inflacije, geopolitičke nestabilnosti te sveprisutne mogućnosti za pogoršanjem situacije. 
Što se tiče samih fundamenata kompanija, iako se i situacija za njih poboljšala kroz npr. stabilizaciju troškova, pogotovo što se tiče troškova energije, svi čimbenici koji su bili prisutni prije pola godine i dalje su prisutni. S obzirom na višu očekivanu razinu inflacije u 2023., Europska središnja banka (ESB) nastavlja svoj program dizanja kamatnih stopa.
 
- ESB namjerava povećati kamatne stope za još 50 baznih bodova na sljedećem sastanku u ožujku, na kojem će razmotriti daljnje korake monetarne politike. Restriktivna politika kamatnih stopa povećava šansu za smanjenjem inflacije temeljene na smanjenju potražnje i smanjenju rizika trajnog porasta inflacijskih očekivanja. 
 
Također su trenutačna očekivanja da će ECB dignuti kamatnu stopu još pola posto uključene u sve cijene dionica na tržištu kapitala. Stoga odstupanje od tih očekivanja može djelovati na tržište kapitala na taj način da veće kamate od očekivanih rezultiraju s nižim očekivanim novčanim tokovima od tih kompanija, što može gurnuti cijene dionica ponovno prema dolje. Trenutačno vidimo veću mogućnost takvog scenarija te je u nastavljenom okruženju visokih inflatornih pritisaka nastavak povišene volatilnosti cijena dionica očekivan – zaključuje Antolić.
21. lipanj 2024 06:58