Reakcije na aferu Ine ni nakon četiri se dana ne sliježu, a kako i bi kada se radi o najvećoj pljački neke hrvatske tvrtke do sada. Čak 813 milijuna kuna nezakonito stečenog prihoda predstavljaju najveću blokadu u povijesti Ureda za sprječavanje pranja novca, koji je, uz pomoć dojave banaka, i otkrio cijeli slučaj.
No, s pravom se postavlja pitanje jesu li članovi Uprave i Nadzornog odbora Ine, kao glavni odgovorni ljudi, znali nešto o ovoj malverzaciji s prirodnim plinom kojim raspolaže Ina, a koji je prodavan ispod tržišne cijene, zbog čega je uhićeno petero osoba, među njima i direktor Službe trgovine prirodnim plinom u Ini Damir Škugor.
Da je itekako moguće da baš nitko nije uočio problem potvrđuje Danko Sučević, direktor tvrtke BDO Infokorp za računovodstvo i savjetovanje, kad sustavi korporativnog upravljanja nisu dobro dizajnirani i postavljeni te se ne provode dobro. To je posao prvenstveno financijskog kontrolinga i interne revizije čija je jedna od primarnih zadaća sprječavanje upravo takvih situacija.
– Ako su sustavi korporativnog upravljanja u kompaniji dobro postavljeni, niti jedna transakcija se ne bi smjela dogoditi bez barem tri potpisa, pri čemu to ne moraju biti potpisi nadređenih niti kontrolora, nego uključenih osoba iz odjela prodaje, računovodstva i pravnog odjela. Ne mora se od njih tražiti odobrenje, ali oni takav ugovor moraju provjeriti, odnosno barem bi trebali, te supotpisati, pogotovo kada se radi o tolikim iznosima.
Ne postoji sustav kontrole
Ne može nikakav direktor u Ini, pa niti predsjednik Uprave, samostalno potpisivati ugovore u iznosu od 20 milijuna eura, koliko je Damir Škugor navodno smio potpisati. To nije dobro sa stajališta korporativnog upravljanja – kaže Sučević.
Pri potpisivanju takvih ugovora, najvažnija je dakako cijena, jer bi ju sve navedene službe trebale odobriti – i u Ini, i u Plinari istočne Slavonije. A osim što proces korporativnog upravljanja mora biti dobro napravljen, tu su i službe kontrolinga i interne revizije koje utvrđuju provode li se ti procesi ispravno. Po svemu sudeći, smatra Sučević, ti se procesi korporativnog upravljanja u Ini ne provode.
– Svaka prodaja ispod uobičajene ili dogovorene cijene bi morala biti zabranjena na svim nivoima. Sustav ne bi smio dozvoliti prodaju ispod cijene koja je dogovorena – dodaje Sučević.
No, uhićeni direktor Škugor je na ispitivanju pak ustvrdio da je plin prodavan prema poslovnoj politici Ine te da on nije kriv. I tu, naravno, dolazi do pitanja odgovornosti, odnosno tko je zapravo kriv.
– Odgovorna je Uprava i Nadzorni odbor jer očigledno u najvećoj hrvatskoj kompaniji sustav korporativnog upravljanja nije postavljen, što je katastrofa. Sustav kontrole ne postoji, vjerojatno nije postojao niti prije godinu i više dana, odnosno nije napravljen – smatra Sučević uz zaključak da cijela situacija pokazuje potpuni nedostatak sustava korporativnog upravljanja.
Iznenađeni uspjehom pljačke
Boji se, kaže, da ovo nije jedino takvo postupanje u Ini, gdje se dijelovi poslovanja prebace na vlastite tvrtke. Podsjeća da smo takav slučaj imali i u brodogradilištima.
– Mislim da je skok cijene plina ustvari iznenadio tu kriminalnu organizaciju i da cifre o kojima se sad priča nisu cifre na koje su oni računali. Novce nisu niti stigli potrošiti. I njih je same iznenadila uspješnost njihove pljačke – kaže Sučević.
Zbog cijelog je slučaja ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović zatražio izvanrednu reviziju plinskog poslovanja Ine za 2020., 2021. i dio 2022. godine. Revizija će obuhvatiti i ulogu interne revizije Ine, revizijskog odbora, eksterne revizije, kao i ulogu Uprave i Nadzornog odbora Ine.
Istina će se valjda saznati kad se revizijom analiziraju svi ugovori Ine, nabavne i prodajne cijene plina, kao i uvjeti po kojima su se ti ugovori sklapali.