Lipanjska objava partnerstva između osječke softverske tvrtke Mono i njemačke grupe Possehl za suosnivača Mona i direktora Denisa Sušca jedan je od najvažnijih trenutaka u tvrtkinoj povijesti. Smatra da se tako Monu, koji postaje dio Possehl Digitala, otvaraju tržišta i industrije do kojih prije ne bi mogao doći ni u snu kao relativno mala tvrtka iz Hrvatske.
Sušac vjeruje da je to i prilika za prijenos znanja na područjima na kojima nemaju referencije, a zauzvrat nude svoja znanja koja Possehl nema. Suradnja je uspostavljena planski jer su u Monu uvidjeli da trebaju kvalitetnog partnera za nastavak dosadašnjeg trenda rasta, ali nisu željeli akviziciju nekog financijskog fonda ili veće softverske tvrtke te zatim izlazak osnivača. Nakon dubinskog snimanja od kraja prošle godine ostvareno je ravnopravno partnerstvo i Sušac misli da se radi o scenariju u kojem su svi na dobitku, pri čemu Mono zadržava svoju kulturu, identitet, planove i vodstvo.
Na svim kontinentima
Mono je, zapravo, svojevrsni softverski one stop shop za klijente koji zato ne moraju tražiti dodatne usluge kod drugih partnera, rekao je Sušac, jer oni nude sve vrste usluga u izgradnji cjelovitih softverskih rješenja i njihova životnog ciklusa – od analize zahtjeva, dizajna, upravljanja projektima do kontrole kvalitete, podrške i razvoja softvera. Najvažnije su im tržište do sada bile Sjedinjene Američke Države, s više od 70 posto prihoda, no taj se postotak u posljednje vrijeme pomalo smanjuje u korist Europske unije.
– Na svim smo kontinentima. Radimo u vremenskim zonama do devet sati razlike unatrag, odnosno na američkoj zapadnoj obali, do deset sati unaprijed i istoka Australije. Razvijamo rješenja za farmaciju, bankarstvo, financije, osiguranje, transport, medicinu, veterinu, ljudske potencijale, trgovinu, upravljanje nekretninama, proizvodnju. Najvažniji je naš proizvod eCTD Office, paket kojim se farmaceutske kompanije koriste pri registraciji lijekova u nacionalnim i nadnacionalnim regulativnim agencijama. Njegov aktivni razvoj i distribucija traju već više od petnaest godina. Strateško partnerstvo s Possehlom usmjerava nas prema suradnji s klijentima u tradicionalnim, velikim industrijama jer je ta grupacija industrijski div s više od 13.000 zaposlenih u dvjesto tvrtki iz tridesetak zemalja te više od pet i pol milijardi eura prihoda prošle godine. Mono je najveća softverska tvrtka u njezinu sastavu, a u Hrvatskoj je, između ostalog, vlasnica Harburg Freudenbergera Belišće, jednog od svjetskih predvodnika u proizvodnji strojeva za plastiku i gumu – opisuje Sušac.
Dio nove priče
Prošlu godinu Mono je završio sa 7,838.719,22 eura prihoda i 3,046.793,55 eura dobiti. U odnosu na 2021. riječ je o porastu prihoda od oko 34 posto te dobiti od oko 22 posto. Sušac kaže da povećane prihode ostvaruju novim i kvalitetnijim projektima te povećanjem broja ljudi koji sudjeluju u njima. Ove godine očekuje ih nastavak rasta i napretka, a 2024. prvi veći plodovi otvaranja novih tržišta. Mono će nastaviti pojačano zapošljavati u sklopu svojih edukacijskih programa prepoznatih na osječkom području te će izbaciti dva nova proizvoda koje sada razvija. Prema Sušcu, rade na nekoliko rješenja koja se koriste velikim jezičnim modelima i sličnim tehnikama generativne umjetne inteligencije.
Prije dvadeset godina tvrtku je Sušac osnovao u svojoj kući u osječkoj Bihaćkoj ulici sa Žarkom Gajićem i Jasminom Muharemovićem, kolegama s kojima je radio u jednoj IT tvrtki. Prisjeća se da su nakon nekog vremena shvatili da u tom sustavu nema budućnosti pa su odlučili uložiti svoj novac u vlastitu tvrtku. Punih osamnaest godina tvrtka je radila na tome mjestu, odnosno širila se na ostale prostore u naselju usporedno s rastom zaposlenih. Na kraju su radili u četiri velike obiteljske kuće, što je stvaralo teškoće u organizaciji.
– To je bilo doba pokretanja projekata povezanih s novim web-tehnologijama, znači prije društvenih mreža kakve su nam danas poznate i prije pametnih telefona i sličnih uređaja, te onih za strano tržište. Željeli smo biti dio te priče. Svi smo imali nešto iskustva s tehnologijama jer smo inženjeri po struci, ali ne i iskustva u poduzetništvu, zato nam je trebalo neko vrijeme da se snađemo. Početni rast bio je vrlo skroman za današnje pojmove, trebalo nam je desetak godina da tvrtka naraste do više od petnaest zaposlenih. To smo vrijeme iskoristili za učenje i stjecanje iskustva – svjedoči Sušac, dodajući da im se tri godine nakon osnivanja pridružuje Kristijan Horvat koji zatim također postaje suvlasnikom (sva su četvorica članovi Uprave).
Pomoć IT-ovcima
Upravo je preseljenje u nove poslovne prostore u IT parku Osijek potkraj 2021. najveće Monovo financijsko ulaganje, koji je i idejni začetnik IT parka. Uložio je dva milijuna eura u gradnju prostora, i to u najteže doba koronakrize, naletjevši tada na nekoliko nepredviđenih problema koji su rok izgradnje pomaknuli za nekoliko mjeseci. Neki od problema bili su za rubriku ‘vjerovali ili ne‘, navodi Sušac. Recimo, u prvom iskopu otkriven je važan podzemni energetski vod koji je bio pogrešno ucrtan pa se čekao HEP da ga premjesti.
– Takvi tehnološko-poslovni parkovi postoje diljem svijeta. Željeli smo omogućiti tvrtkama da riješe probleme s poslovnom infrastrukturom, kakvih je u Osijeku mnogo, i u isto vrijeme omogućiti sinergiju i suradnju svima. Središnji objekt koji sada gradi Grad Osijek trebao bi biti spreman do kraja godine, omogućit će i manjim tvrtkama koje nemaju potrebe ili snage za gradnju vlastitih objekata da unajme odgovarajuće prostore za, recimo, konferencije, edukacije i slično. Park je idealno smješten: blizu je sveučilišnoga kampusa i fakulteta s kojima surađujemo, u srcu grada, lako dostupan iz svih smjerova i bez problema s parkiranjem – opisuje Sušac.
Bez dizanja prašine
S domaćim tvrtkama Mono surađuje u sklopu udruge Osijek Software City (među pokretačima je i Sušac), organizira obrazovne skupove i surađuje s obrazovnim ustanovama. Sušac naglašava da poslovanje temelje na organskom rastu, bez dizanja prašine i pretjerivanja katkad svojstvenih djelatnosti informacijske tehnologije. U početnim godinama izradili su prvi komplet proizvoda za razvoj softvera i sklopili prva trajna partnerstva. Uspješno su prebrodili svjetsku financijsku krizu 2008. i počeli razvijati paket eCTD Office, a od 2010. do 2015. slijedi više novih projekata i partnera te početak suradnje s lokalnim visokoškolskim institucijama. Brzi rast financijskih pokazatelja i broja zaposlenih Mono bilježi 2018. te iduće godine počinje graditi poslovne prostore.
– Najviše se traže naša rješenja koja se ne mogu dobiti ‘s police‘, kao i primjena ideja kakvih nema na tržištu. Svaki takav projekt izazov je za sebe, a posebno su izazovni oni kojima se koristi mnogo korisnika; takvi su u većini. Primjerice, naš se glavni proizvod, eCTD Office, vrti u stotinama podružnica poznatih farmaceutskih tvrtki na svim kontinentima. Naš servis u oblaku za rad veterinarskih ordinacija upotrebljava se na stotinama lokacija diljem Sjeverne Amerike, u nekoliko vremenskih zona.
Nekima od naših rješenja u industriji zabave istodobno se koriste stotine tisuća korisnika, što donosi velike izazove u razvoju i održavanju jer ispadi bilo koje vrste nose velike financijske gubitke. Mnogo novca reinvestiramo u razvoj svojih proizvoda, pa iako tu zna biti i manje uspješnih pokušaja, u nekoliko navrata takvi su se proizvodi pokazali kao pun pogodak i to nas je nosilo naprijed. Ipak, u tvrtkinu razvoju najviše se oslanjamo na privlačenje i obrazovanje vlastitih stručnjaka. U IT-u je čak i u sadašnjoj krizi stanje takvo da ljudi uvijek mogu pronaći posao negdje drugdje, a nama je cilj dugotrajna suradnja. U Monu je u posljednje vrijeme fluktuacija radne snage izrazito smanjena, što dokazuje da u tome i uspijevamo – vjeruje Sušac.
Gospodarski izazovi
Mono danas zapošljava više od 130 ljudi u Osijeku, ima trideset suradnika u inozemnom timu te nekoliko prodajnih predstavnika. Broj zaposlenih stalno se povećava i do kraja godine Sušac očekuje da bi ih moglo biti 150 u osnovnom timu. Radne snage u svijetu nedostaje, nastavlja, ali Mono se protiv toga bori svim sredstvima: poboljšanjem radnih uvjeta, stipendiranjem studenata, mnogim programima obrazovanja i prekvalifikacija te suradnjom sa srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama. Nastoji ponuditi konkurentne plaće na razini koja nadilazi lokalnu pa zaposlenicima isplaćuju jubilarne nagrade, dodatke za rezultate rada i rođenje djeteta, prehranu ili naknadu troškova smještaja. Tu su i dodatni dani godišnjeg odmora, prilagodljiva organizacija rada, učenje i napredovanje.
– Koronakriza je osim izazova s organizacijom rada u IT-u donijela znatne promjene na tržištu rada, ulazak više stranih tvrtki na domaće tržište i promjenu uvjeta. Rad na daljinu postao je općeprihvaćen, ali hrvatski regulativni okvir i porezna politika nisu išli na ruku domaćim tvrtkama. Ipak, u takvim uvjetima snašli smo se sasvim solidno i nastavili uspješno rasti i razvijati se. Sadašnja inflacija vjerojatno će se donekle usporiti, ali situacija s energentima očito će ostati trajan izazov. Nastojimo uskladiti rast cijena na ulazu s cijenama svojih usluga te svakako ubrzati rast plaća i zadovoljstva radnika kako ne bi osjetili učinke inflacije na kvaliteti života. Energente štedimo. Naš je objekt građen energetski učinkovito, sami proizvodimo dio električne energije i iskorištavamo dio otpadne topline koju proizvode serveri – iznosi Sušac.
Usitnjeni, ali žilavi
Ocjenjuje da je strana konkurencija nesmiljena, a hrvatska IT industrija usitnjena i često nedovoljno jaka da joj se suprotstavi. Nakon početka rata u Ukrajini, koja je bila jedno od svjetskih IT centara za outsourcing, rekao je da su u Hrvatsku došli i sustavi koji zapošljavaju nekoliko desetaka tisuća softverskih inženjera.
– U isto vrijeme ovdje imamo samo nekoliko desetaka IT tvrtki s više od stotinu zaposlenih na sveukupno četrdesetak tisuća zaposlenih. Zbog toga više izvozimo ljude, iako se oni ne moraju fizički preseliti izvan državnih granica, nego proizvode. Ipak, i tako usitnjena, domaća se industrija pokazala poprilično žilavom i otpornom – siguran je Sušac.
Unatoč svemu koronapoticaje nisu upotrijebili jer Sušac smatra da bi bilo licemjerno preko noći od uspješnog poslodavca i propulzivne sredine odjednom postati tvrtka kojoj opstanak ovisi o državnoj pomoći. Od ostalih poticaja koristili su se nekim manjim poticajima Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije te sredstvima iz HAMAG-BICRO-ova programa za inovacije PoC. Kako vrijeme prolazi, Sušac misli da je itekako moguće da će novac iz sličnih fondova upotrebljavati još manje, zbog dokumentacije, vremena, energije i novca koji se pritom traže, a održivost im zna biti upitna. Ipak, rekao je, ‘nikad ne reci nikad‘.